Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI: Odlazak kod stomatologa neće biti vraćen na listu usluga pokrivenih zdravstvenim osiguranjem


Svi koji leče zube u državnim ustanovama, već dvanaest godina, ne moraju da ponesu zdravstvenu knjižicu na svaki pregled, ali novac im je preko potreban. Stomatološke usluge odavno nisu besplatne za radno sposobno stanovništvo, a svaki odlazak kod zubara košta barem hiljadu dinara. U domovima zdravlja plombiranje zuba je od 900 do 1.500, a izrada krunice od 2.000 do 6.000 dinara. Međutim, neki domovi zdravlja ne primaju pacijente koji plaćaju preglede, pa su oni prinuđeni da zube leče kod privatnika po dvostruko višim cenama.

S obzirom na to, ne može da nas začudi podatak da svakom četvrtom stanovniku Srbije nedostaje više od deset zuba i da građani posećuju zubara tek kada danima osećaju bolove. Prema podacima Stomatološke komore, 30 odsto građana odlazi redovno kod zubara, a gotovo 10 odsto stanovnika Srbije (9,3 odsto) nema nijedan zub.

Uprkos poražavajućoj statistici, po svemu sudeći, odlazak kod stomatologa neće biti vraćen na listu usluga pokrivenih zdravstvenim osiguranjem.

U Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje navode da oni nisu nadležni za ovo pitanje, a Nacrt zakona o zdravstvenoj zaštiti, ne donosi nam ništa novo.

Možda u republičkom budžetu nema dovoljno novca za plaćanje svakog odlaska kod zubara svim našim građanima, ali pojedine siromašne opštine otišle su korak dalje.

Zahvaljujući lokalnoj samoupravi, od 2013. godine, veliki broj građana Bosilegrada popravlja zube besplatno u lokalnom Domu zdravlja.

Popravka i vađenje zuba, pa čak i izrada proteza, besplatni su za sve materijalno ugrožene stanovnike. U tu grupu ne spadaju samo primaoci socijalne pomoći, već zaposleni s minimalnim primanjima, zemljoradnici koji nemaju novca da uplate zdravstveno osiguranje, penzioneri, radnici kojima gazde nisu uplaćivale doprinose...

Zahvaljujući tome, u poslednjih pet godina, 781 osoba je izradila protezu, a lekari su obavili oko 12.000 intervencija, pre svega plombiranje, lečenje i vađenje zuba.

Reč je o veoma siromašnoj opštini sa oko osam hiljada stanovnika od kojih je zaposleno svega 1.200 osoba. Uprkos tome, opština je našla način da svake godine uplaćuje Domu zdravlja dodatnih milion i po dinara za stomatološki materijal i plate angažovanog osoblja.

Svake godine naši stomatolozi obave oko hiljadu besplatnih pregleda mimo onih ugovorenih s RFZO. To je veoma human gest. Ranije su starije osobe putovale stotinak kilometara do većih zdravstvenih centara kako bi izradile proteze. Ljudi koji žive u udaljenim planinskim selima zbog popravke jednog zuba gubili su po dva dana – kaže Goran Vasilov, direktor Doma zdravlja Bosilegrad.

Njihov primer sledi i opština Blace, čiji su meštani, tokom prva tri meseca ove godine, imali pravo na potpuno besplatno lečenje zuba. Ovu akciju finansirali su opština i Dom zdravlja.

U tom periodu stomatolozi su primili oko 900 pacijenata, a interesovanje je bilo izuzetno veliko. Nadamo se da će se ova akcija ponoviti. Dok se to ne desi, kako bismo izašli u susret građanima, Dom zdravlja je prepolovio cene stomatoloških usluga – izjavio je dr Rodoljub Dunjić, direktor ove zdravstvene ustanove.

U ovom domu zdravlja, vađenje zuba bez anestezije košta 200 dinara, a ukoliko doplatite 100 dinara dobićete i anesteziju. Siva plomba je tri puta jeftinija nego u beogradskim domovima zdravlja i košta svega 300 dinara.

Profesor dr Vitomir Konstantinović, direktor Stomatološke komore Srbije, podseća da upravni odbor svake ustanove određuje cenovnik za stomatološke usluge. Pravo na besplatno lečenje, u okviru osnovnog paketa usluga, imaju deca uzrasta do 18 godina, studenti do 26 godina, trudnice, stariji od 65 godina, korisnici socijalne pomoći. Na teret RFZO-a moguće je i ukazivanje hitne zdravstvene zaštite odraslom stanovništvu.

Ovo pitanje nije u potpunosti rešeno i očekuje se da Ministarstvo zdravlja, u saradnji sa komorom, donese najbolje moguće rešenje – navodi dr Konstantinović.

Prema podacima Stomatološke komore, ukupan broj zubara je 8.895. U privatnom sektoru radi oko 4.243 ovih lekara, u državnim ustanovama 2.309, a ostali su nezaposleni.

Najveći problemi stomatologa u državnim ustanovama su zastarela oprema, nabavka materijala i neizvesnost kada je reč o smanjenju broja zaposlenih, kažu u komori. Privatnici se najviše žale na malu platežnu moć građana, veliki broj ordinacija i nelojalnu konkurenciju jer mnoge kolege rade na crno. Komora ne raspolaže podacima o broju zubara u neprijavljenim ordinacijama. Prošle godine su sprovodili akciju suzbijanja rada na crno. Sve prijave su prosleđene zdravstvenoj inspekciji Ministarstva zdravlja.

Samo dobro upućeni građani znaju da za samo 500 dinara mesečno mogu da obezbede besplatne odlaske kod zubara u državnim i privatnim ordinacijama. Na portalu Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje objašnjeno je da je reč o kolektivnom osiguranju stomatoloških usluga koje "pokriva" lečenje i popravku zuba, skidanje kamenca, obradu paradontalnog džepa, vađenje i plombiranje. Protetika, keramičke krunice i ugradnja implanta nisu obuhvaćeni ovim osiguranjem. Sve pobrojane intervencije građani mogu da obave u privatnim ordinacijama ili državnim ustanovama. Međutim, nakon obavljene usluge uz priložen fiskalni račun, obraćaju se RFZO-u zahtevajući vraćanje novca. U RFZO-u objašnjavaju da se novac vraća u roku od 15 dana i da osiguranici imaju pravo na refundaciju 80 odsto troškova. Tokom jedne godine korisnik stomatološkog osiguranja može refundirati najviše 20.000 dinara za popravku ili vađenje zuba. U RFZO-u kažu da je na ovaj način osigurano više od 100 građana, a osiguranici su plaćali premiju osiguranja sami putem administrativne zabrane. Većina njih intervencije je obavljala u privatnim ordinacijama, a u toku nekoliko poslednjih godina refundirano im je više od 1,2 miliona dinara.

Izvor: Vebsajt Politika, Jelena Popadić, 05.05.2018.
Naslov: Redakcija