Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PUNOVAŽNOST VALUTNE KLAUZULE KOD UGOVORA O KREDITU U ŠVAJCARSKIM FRANCIMA I KONVERZIJA: Udruženje "CHF Srbija" traži da banke garantuju da neće tužiti državu Srbiju


Udruženje "CHF Srbija" je posle pravnog stava Vrhovnog kasacionog suda navelo da se sada očekuje formiranje radne grupe sastavljene od predstavnika države, Narodne banke Srbije, banaka i korisnika kredita, kako bi se problem kredita u švajcarskim francima rešio na sistemski način.

U saopštenju Udruženje je istaklo da veruje da je moguće naći i sistemsko rešenje za korisnike kredita, uz uslov da banke unapred pisano garantuju da neće tužiti državu Srbiju i da država i korisnici kredita neće imati ni dinar troška zbog tog rešenja, sve imajući u vidu da bi takvo rešenje značajno umanjilo potencijale rizike banaka.

"Sistemsko rešenje bi bilo značajno i zbog momentalnog umanjenja kreditnog rizika koje su banke preko Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita prebacile na državu Srbiju, koja je osigurala preko 85 odsto ovih spornih kredita", ukazalo je Udruženje.

Udruženje je izrazilo uverenje da banke zbog sistemskog rešenja ne mogu imati bilo kakvu štetu, jer svaka potencijalna izgubljena dobit mora biti dokazana i zasnovana na pretpostavljenoj, zakonitoj zaradi, što zarada na kursu švajcarskog franka apsolutno nije i ne može biti.

Dodaje se da je značajno i da, shodno praksi suda za ljudska prava u Strazburu i presudi Vrhovnog suda u Hrvatskoj, svako ko nije u celosti obeštećen eventualnim sistemskim rešenjem, ima pravo i mogućnost da preostali deo svojih prava ostvari sudskim putem.

Sud je zauzeo stav da je ništava odredba ugovora o kreditu o indeksaciji u valuti švajcarskog franka koja nije utemeljena u pisanom dokazu da je banka plasirane dinare pribavila sopstvenim zaduženjem u toj valuti i da je pre zaključenja ugovora korisniku kredita dostavila potpunu pisanu informaciju o svim poslovnim rizicima i ekonomsko-finansijskim posledicama.

Vrhovni kasacioni sud je naložio nižestepenim sudovima usvajanje privremenih mera kojim se do okončanja postupka zabranjuje prodaja nepokretnosti pod hipotekom, kao i zastajanje sa već pokrenutim izvršnim postupcima.

Stav Vrhovnog kasacionog suda po pitanju građana zaduženih kreditima u švajcarskim francima nije u potpunosti rešio problem, ali je zaustavio dalje propadanje, izjavio je profesor FEFA fakulteta Goran Radosavljević.

"To je kao da je privremeno uveden stečaj. Kada uvedete stečaj, vi prekidate dalje propadanje", rekao je Radosavljević.

On je dodao da će se u daljim sudskim postupcima videti da li su banke stvarno imale trošak zaduženja u švajcarskim francima i da li su i one trpele.

U tom slučaju su opravdano prebacile trošak na klijente, ocenio je Radosavljević, ali su, s druge strane, iskoristile priliku da "malo više zarade", ukoliko su imale neki drugi trošak zaduživanja.

On smatra da je Vrhovni kasacioni sud ostao nedorečen oko toga da li su banke pisanim putem morale da obaveste klijenta o svim rizicima koji mogu da se dese pri uzimanju takvog kredita.

"Ako banke ne mogu da dokažu ove dve stvari, onda će morati da revalorizuju taj kredit i da ga prebace u evre. I klijenti će nastaviti dalje da otplaćuju kredit. A tu se postavlja pitanje zašto u evre, a ne u dinare", upitao je Radosavljević.

Na pitanje šta stav donosi ljudima koji su uzeli takve kredite, a izvršitelji su im već "na vratima", on je objasnio da presuda znači da će se proces izvršenja obustaviti.

To se, prema rečima Radosavljevića, odnosi i na proces prinudne prodaje i sve procese koje je banka započela prema klijentu.

Kako je istakao, "za klijente to znači novu nadu i neku sigurnost da će se situacija vratiti u pređašnje stanje i da oni neće izgubiti jedinu nekretninu u kojoj žive i da će nastaviti da otplaćuju po realnim tržišnim uslovima".

Predstavnik Udruženja Efektiva Boško Cerović izjavio je da problem zaduženja u francima pogađa više od 16.000 građana, da su neki krediti zatvoreni prodajom stanova i rešenjima izvršitelja.

Kako je ukazao, neki i posle prodaje stanova duguju bankama, pa su "njihovi problemi i agonija nastavljeni".

Najveći broj tih kredita odobren je u periodu od 2006. do početka 2009. godine, a građani su se odlučivali za zaduženje u švajcarskim francima jer su u to vreme procedure za dobijanje drugačijih kredita bile veoma duge i zahtevne, navodi Cerović.

Pošto je i sam bio "žrtva" takvog kredita, on je podsetio da je problem kulminirao 15. januara 2015. godine, kada je švajcarska Vlada prestala sa administrativnom merom kojom su kursna razlika i odnos evra i švajcarskog franka bili zamrznuti.

"To praktično znači da je od tog dana svima kojima su ti krediti odobreni kreditna glavnica, pa tako i rata, skočili za 65 odsto u poređenju sa evrom, a 250 posto u odnosu na dinar", objašnjava Cerović.

Radosavljević potvrđuje da je u jednom trenutku švajcarski franak značajno ojačao u odnosu na evro i da su tada krediti denominirani u švajcarskim francima postali značajno skuplji nego što su to bili u trenutku kada su ti ljudi uzeli kredite.

On je podsetio da je u vreme uzimanja kredita švajcarski franak vredeo manje od 50 dinara, a da je u jednom trenutku dostigao vrednost višu od 113 dinara, dok danas kurs iznosi oko 105 dinara.

U jednom trenutku kada su ljudi uzeli 50.000 franaka, to je vredelo oko 25.000 ili 30.000 evra, a odjednom su, nakon 10 godina vraćanja, i dalje dugovali tih 30.000 evra, rekao je Radosavljević.

I Radosavljević i Cerović saglasni su da je problem trebalo rešiti odmah, ali da je ta prilika propuštena.

Cerović tvrdi da su banke na kreditima u švajcarskim francima ekstraprofitirale, a ne izgubile, pa bi njihovo budžetsko obeštećenje bilo nepravično i na štetu građana.

Zato smatra da je neprihvatljiva ideja predsednika Srbije da za rešavanje problema građana zaduženih kreditima u švajcarskim francima bude izdvojeno oko 120 miliona evra iz budžeta.

On je podsetio na to da je predsednik nagovestio da ne treba očekivati da banke popuste i vrate novac.

Banke su, ističe Cerović, kursne razlike zbog kojih je i nastao problem sa kreditima u švajcarskim francima, u godišnjim izveštajima beležile kao profit.

"Niko od nas ne želi da se iz budžeta na štetu građana dodatno finansiraju banke koje su na kreditima već ekstremno mnogo zaradile", predočio je Cerović.

Upitan o tome ko snosi odgovornost za takvo zaduživanje građana, Radosavljević odgovara da je snose svi.

Država, jer nije na adekvatan način regulisala tržište, banke koje su u određenoj meri znale da je kredit koji nude rizičniji i koje će u sudskim postupcima morati da dokazuju da li su klijente adekvatno obavestile o rizicima, i klijenti koji su "pohitali, uprkos upozorenjima guvernera centralne banke i drugih stručnjaka" da je jeftiniji kredit automatski rizičniji.

Na pitanje šta država može da uradi, on kaže da je država imala dva rešenja - da pusti da tržište reši problem, što bi značilo da će zaduženi ljudi ostati na ulici i bez stanova ili da bude odgovorna i proba da arbitražom između građana i banke nađe neko prelazno rešenje.

Radosavljević na kraju dodaje da je "čitava tema oko valutne klauzule" u Srbiji jako sporna i smatra da država u narednom periodu mora mnogo više da uradi.

Na taj način bi pomogla, ne samo ljudima zaduženim u francima, već svim drugim klijentima, tako što će dodatno jačati dinar i što će se uzimati dinarski krediti, a to će značiti da građani nemaju problem sa valutnom klauzulom.

"Na taj način je deo problema u potpunosti rešen. Ovako je problem samo odložen do nekog trenutka. Ne znamo da li će se u nekom narednom trenutku desiti problem sa evrima, imali smo pre nekoliko godina problem sa dolarima. Kad god ste zaduženi u valuti u kojoj ne primate platu, vi snosite neki rizik", upozorio je Radosavljević.

Ministarka pravde Nela Kuburović izjavila je da se nada da će nižestepeni sudovi poštovati stav Vrhovnog kasacionog suda o kreditima u švajcarskim francima, a da će javni izvršitelji postupati po odluci koju ti sudovi donesu.

Kuburović je pojasnila da je preporuka Vrhovnog kasacionog suda da ukoliko je započet postupak izvršenja, bude doneta privremena mera ili da javni izvršitelji odlože izvršenje u toj situaciji.

Izvor: Vebsajt RTV i Novosti, 03.04.2019.
Naslov: Redakcija