Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O ZAŠTITI KORISNIKA FINANSIJSKIH USLUGA: Banka je dužna da se u postupku reklamacije pridržava odredaba Zakona, ali će ređe nadoknaditi štetu klijentu ako mu je bankovna kartica ukradena i ubrzo potom podignut novac na bankomata, jer se polazi od realne pretpostavke da je PIN kod bio dostupan neovlašćenoj osobi


Žrtva zloupotrebe bankovne kartice može postati svako, čak i u slučajevima kada se pridržava svih pravila i PIN čuva samo u svojoj memoriji.

Prevaranti su se izveštili do te mere da sa lakoćom skidaju pare sa tuđih računa i svakodnevno smišljaju metode, koje su i za policiju novine.

Jednoj Beograđanki lopovi su nedavno u gradskom prevozu ukrali novčanik u kojem su bile dve platne kartice. Ona tvrdi da PIN nije nosila u novčaniku. Međutim, prevaranti su sa bankomata, za kratko vreme podigli maksimalni dnevni iznos sa kartica. Za prevaru je saznala kada su joj od banke stigle poruke da su izvršene transakcije.

"Banka mi nije nadoknadila štetu, još moram da platim 4.500 dinara za izradu novih kartica. U banci i policiji polaze od pretpostavke da sam sa karticama nosila i pin kod, a nije tako", navodi ona.

Saša Marković, šef Odseka za suzbijanje prevara i falsifikata Policijske uprave za Beograd UKP-a, kaže da nisu imali slučaj da izvršioci na osnovu dostupnih podataka na kartici, "provale" PIN kod. On još navodi da je banka dužna da se u postupku reklamacije pridržava odredaba Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga ("Sl. glasnik RS", br. 36/2011 i 139/2014), ali da će ređe nadoknaditi štetu klijentu ako mu je kartica ukradena i ubrzo potom podignut novac, jer se polazi od realne pretpostavke da je PIN kod bio dostupan neovlašćenoj osobi. Dodaje da sugrađanka u ovom konkretnom slučaju, pošto tvrdi da nije nosila "šifru" u novčaniku, nije bila slučajna žrtva i da su lopovi možda na neki drugi način, pre krađe kartice saznali njen PIN kod.

"U poslednje vreme je možda najviše prevara putem interneta. Ljudi najčešće budu oštećeni kada preko interneta rezervišu i plaćaju hotel (buking). Tu treba biti naročito oprezan", kaže Marković.

Najjednostavnija krađa je da lopov žrtvi ukrade novčanik, a ako je i kartica u njemu, postoji velika šansa za zloupotrebu. Najgora situacija je kada je u novčaniku kartica uz koju je ostavljen i PIN. Tada je lopov dobio sve što mu je potrebno.

Međutim, šema prevaranata je uglavnom da na bankomate postavljaju takozvane skimere. Ovu spravu je skoro nemoguće uočiti. Neki skimeri izgledaju identično kao ulaz za platnu karticu, a drugi su sakriveni u unutrašnjosti bankomata. Takođe, lopovi postavljaju i kameru na bankomat koja snima PIN kod žrtve. Ta kamera je "nevidljiva" i snima kroz milimetarsku rupicu.

"Skimer kreditnih kartica je identična replika originalnog čitača kartice. Napravljen je da ukrade podatke s kreditne kartice korisnika prilikom podizanja gotovine. Prevaranti potom prave bliznakinju kartice sa kojom mogu da podižu novac", objašnjava Marković.

Kod nas se najviše napada na kreditne kartice dešavalo u Beogradu. Odeljenje za suzbijanje prevara i falsifikata, u saradnji sa poslovnim bankama, otkrilo je mnogo skimera, lažnih tastatura i kamera na bankomatima u glavnom gradu proteklih godina. Bilo je slučajeva da su određene grupe izvršilaca takve uređaje postavljali desetog i 25. u mesecu, kada se najčešće uplaćuju plate i penzije.

Upravo se u martu prošle godine u Beogradu desio slučaj da su lopovi "kloniranim" karticama pokrali novac desetinama sugrađana. Zajedničko za većinu žrtava ove pljačke je da su koristili isti bankomat u Nehruovoj ulici na Novom Beogradu. Kada se koristi bankomat, obavezno rukom treba zaštititi tastaturu na kojoj se unosi šifra.

"Pokrivanje rukom dobra je zaštita ako su prevaranti postavili opremu. Kritična mesta za zloupotrebu kartice su naplatne rampe, restorani i benzinske pumpe", upozorava Marković.

"Nikada ne treba nositi karticu zajedno sa PIN brojem. Ovaj broj je najbolje imati zapisan kod kuće na skrivenom mestu ili ga kamuflirati u imeniku telefona drugim imenom i brojevima. Lopov kada ukrade telefon i kartice prvo što kuca u imeniku je ’PIN’. Pri plaćanju na bilo kojem mestu, ne treba dopustiti da vam kartica izađe iz vidnog polja", zaključuje Saša Marković.

Jedno od pravila je i da nikada ne treba slati podatke o kartici imejlom, ni banci, ni na bilo čiji zahtev.

Ne treba prihvatati pomoć nepoznate osobe ukoliko se desi problem sa korišćenjem bankomata. PIN se ne saopštava nikome i to je ugovorna obaveza klijenta. Takođe, ne bi trebalo nasedati na priče o poslovnim prilikama, dobitku na lutriji ili sličnim stvarima, jer se iza toga kriju prevaranti.

Niška policija je svojevremeno uhapsila četvoricu državljana Bugarske jer su sa računa Nišlija skinuli veću sumu novca. Ova četvorka prevaranata "počistila" je pare sa dva bankomata u Nišu, a novac su podizali falsifikovanim karticama i PIN kodovima koje su u prethodnom periodu skenirali. Pre nekoliko godina uhapšen je dvojac iz Bugarske koji je pustošio bankomate u Sarajevu. Takođe, crnogorska policija je na delu uhvatila četvoročlanu bandu – dok su u Kotoru pokušavali da skinu skimer sa jednog od bankomata. Grupa iz Bugarske, koja je odranije poznata po računarskim prevarama, sa bankomata u Kotoru ali i u drugim gradovima Crne Gore, uspela je leta 2013. godine da skine podatke sa više od 300 kartica i ukrade na desetine hiljada evra.

Izvor: Vebsajt Politika, Aleksandar Bojović, 06.03.2017.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija