Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O POSREDOVANJU U REŠAVANJU SPOROVA: Tokom 2016. godine samo 200 predmeta, u odnosu na 330.000 suđenja u Srbiji, rešeno je medijacijom. Sudije parničari na pripremnom ročištu imaju obavezu da stranke upoznaju sa mogućnošću alternativnog rešenja spora, ali to često ostaje formalnost. Svaki predmet rešen na ovaj način sudijama se računa kao pola rešenog sudskom presudom, a za njih bi bilo stimulativnije kada bi odnos bio 1:1


Tek nešto više od 200 predmeta okončano je prošle godine zaključenjem sporazuma preko medijacije, pokazuju podaci posrednika za 2016. podneti Ministarstvu pravde.

I sudovi su izvestili o još dvadesetak predmeta koji su u toku samog suđenja upućeni na medijaciju i sporazumno rešeni. Iako brojke nisu konačne, svakako su male. Posebno kad znamo da je 2016. godine vođeno 330.141 sporova.

Mada je Zakon o posredovanju u rešavanju sporova ("Sl. glasnik RS", br. 55/2014) stupio na snagu još 2014. godine, alternativno rešavanje sporova još nije zaživelo, iako je brže, jeftinije i poverljivije od ulaska u sudnicu. Prema rečima sudije Nebojše Đuričića iz Drugog osnovnog suda u Beogradu, prvi problem je to što ljudi i dalje ne znaju ništa o posredovanju, a drugi, jer sudije mogu da se bave medijacijom samo u slobodno vreme, pro bono. Svaki predmet ovako rešen računa im se kao pola rešenog sudskom presudom, a za njih bi bilo stimulativnije kada bi odnos bio 1:1.

Da su delioci pravde ipak zainteresovani pokazuje anketa koju je sprovelo Ministarstvo - čak 480 sudija voljno je za sprovođenje medijacije, a još veći broj želi da pohađa obuku.

- Nešto više od 430 medijatora registrovano je kod Ministarstva. Do sada je samo 252 njih podnelo izveštaje o prošlogodišnjem radu, a samo 79 kaže da je 2016. godine sprovodilo medijaciju - kaže Ivana Ninčić iz Ministarstva pravde.

Ona dodaje da jedan broj medijatora jeste registrovan tek pred kraj godine. Ipak, mnogo je više onih koji su ranije dobili dozvole, ali nije bilo sistemskog upućivanja predmeta na posredovanje, ni razvijene svesti o njegovim prednostima, pa nisu ni imali priliku da rade. Sudije parničari na pripremnom ročištu imaju obavezu da stranke upoznaju sa mogućnošću alternativnog rešenja spora, ali to često ostaje formalnost.

- Sudovi nisu aktivno upućivali predmete na posredovanje. Zato ćemo raditi u okviru radne grupe Ministarstva, zajedno sa sudijama, Pravosudnom akademijom, advokatima i civilnim sektorom, na tome da se ono afirmiše. Neophodne su i izmene Zakona o sudskim taksama ("Sl. glasnik RS", br. 28/94, 53/95, 16/97, 34/2001 - dr. zakon, 9/2002, 29/2004, 61/2005, 116/2008 - dr. zakon, 31/2009, 101/2011, 93/2012, 93/2014 i 106/2015), a radi se i na formiranju službi za podršku medijaciji, radi rasterećenja sudova - kaže Ninčić.

I sudija Đuričić priznaje da ljudi po inerciji idu u sud:

- Oni ne znaju da, osim što s medijacijom imaju velike uštede novca i vremena, dobijaju poverljiv postupak. Dokazi izneti u njemu ne mogu kasnije biti korišćeni ako posredovanje propadne i pokrenu sudski spor. U Drugom osnovnom sudu u toku je formiranje službe za podršku medijaciji. -

Koliko je posredovanje jeftinije od suđenja zavisi od vrste spora, a može biti čak i besplatno. U toku je formiranje evidencija pro bono medijatora, a pojedine opštine i ombudsmani imaju uspešnu praksu u rešavanju niza sporova bez naknade - stambenih, komšijskih i upravnih.

Medijacija je najčešće korišćena u privrednim i porodičnim sporovima, i kod sukoba između banaka i korisnika usluga. Medijatori Centra pri Narodnoj banci Srbije (NBS) su 2016. godine sproveli 77 postupaka i postigli 29 sporazuma, bez naknade. Centar za medijaciju ima i Privredna komora Srbije (PKS), a pobornika ima i među sudijama krivičarima, kad su u pitanju privatne krivične tužbe.

Izvor: Vebsajt Novosti, V. Crnjanski Spasojević, 06.03.2017.
Naslov: Redakcija