Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O ELEKTRONSKOM DOKUMENTU, ELEKTRONSKOJ IDENTIFIKACIJI I USLUGAMA OD POVERENJA U ELEKTRONSKOM POSLOVANJU: Podzakonska akta, koja će detaljnije urediti sistem arhiviranja e-dokumenata, biće pripremljena do kraja aprila


U svetu državne institucije i privreda oko 80 odsto informacija i dalje čuvaju na papiru, a u Srbiji i više od 90 odsto, što su nepotrebni troškovi, rečeno je na skupu u Beogradu povodom početka projekta "Ka administraciji bez suvišnih papira".

Ocenjeno je da Zakon o elektronskom dokumentu, elektronskoj identifikaciji i uslugama od poverenja u elektronskom poslovanju ("Sl. glasnik RS", br. 94/2017), usvojen u oktobru prošle godine, predstavlja odličan okvir za razvoj efikasne komunikacije između države, građana i privrede i najavljeno da će nacrti podzakonskih akata za taj propis biti pripremljeni do kraja aprila, saopštila je Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj (NALED), koja je jedan od učesnika projekta.

"Implementacija tog Zakona omogućiće bržu i efikasniju komunikaciju javne uprave sa građanima i privredom elektronskim putem, čime će se postići smanjenje troškova i ušteda vremena. Očekujemo i da će, usled zakonskih rešenja koji se tiču usluga od poverenja, a posebno usluge elektronskog potpisa u klaudu, doći do masovnijeg korišćenja elektronskog potpisa čija će upotreba biti znatno olakšana", ukazala je državni sekretar u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija Tatjana Matić.

Naveden je primer da se samo u Agenciji za privredne registre na upravljanje i čuvanje papirologije potroši milion evra godišnje dok je dužina polica te institucije već premašila 30 kilometara.

Projekat "Ka administraciji bez suvišnih papira" podržava vlada Velike Britanije putem Fonda za dobru upravu, a sprovode da, pored NALED-a, i kompanija Pricewaterhouse Coopers i Centar za evropske politike koji će biti zaduženi za podršku Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija i Ministarstvu kulture i informisanje pri izradi osam podzakonskih akata koji će detaljnije urediti sistem arhiviranja e-dokumenata.

U saopštenju NALED-a je navedeno da je jedan od važnih zadataka i izmena Uredbe o kategorijama registraturskog materijala s rokovima čuvanja ("Sl. glasnik RS", br. 44/93), koja je stara 25 godina i propisuje da se čak 1.117 od 1.202 vrste dokumenata u državnim organima čuva trajno (92,9 odsto), što bi trebalo značajno smanjiti.

"Troškovi privrede zbog obaveze čuvanja poslovne dokumentacije na papiru još su veći nego u slučaju državnih organa. Banka srednje veličine godišnje proizvede 11 miliona papira, a manji trgovinski lanac potroši i do 150.000 evra na tonere, papir, štampu i zakup magacina i sigurni smo da će e-poslovanje uštedeti stotine miliona evra. Još važnije, napraviće veliku promenu u radu institucija jer će omogućiti lakše pronalaženje i korišćenje podataka na osnovu kojih će bolje planirati javne politike", rekla je koordinator Saveza za e-upravu NALED-a Dragana Ilić.

Izradu podzakonskih akata pratiće i analiza kapaciteta institucija javne uprave i Arhiva Srbije (u kojem završi 30 odsto dokumenta po isteku perioda obaveznog čuvanja u organima) da pređu na upotrebu e-dokumenata, izrada preporuka za unapređenje njihovih IT sistema, kao i obuke službenika.

Izvor: Vebsajt N1, 01.02.2018.
Naslov: Redakcija