Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O JAKIM ALKOHOLNIM PIĆIMA: Proizvođači i trgovci traže da se kontroliše ili zabrani prodaja aroma i industrijskog alkohola fizičkim licima, te da se sprovodi oštrija kaznena politika


Gorući problem u industriji alkoholnih pića je siva ekonomija, zbog toga što je gotovo 80 odsto prometa jakih alkoholnih pića u zoni sive ekonomije, tvrde predstavnici domaćih proizvođača, uvoznika i distributera žestokih alkoholnih pića. Na taj način, kažu, država gubi desetine miliona evra, a osim budžeta ugroženi su životi i zdravlje ljudi. U Poljoprivrednoj inspekciji Ministarstva trgovine, koja kontroliše promet rakije po ugostiteljskim radnjama i pijacama, kažu da je taj procenat manji i da je u njihovim kontrolama otkriveno manje od 10 odsto nelegalnih jakih alkoholnih pića.

Rakiju, naš nacionalni ponos, pre 10 godina peklo je gotovo 2.000 registrovanih proizvođača, a danas ih ima oko 500.

"Možemo da pretpostavimo da sigurno tih hiljadu i po koji su nekada bili registrovani, a više ne postoje u registru da i dalje se bave. A siguran sam da ima mnogo više onih koji su naknadno ušli u ovaj posao i videli vrlo laku zaradu", navodi Ivan Urošević, pi-ar asocijacije udruženja.

U Ministarstvu trgovine podsećaju da svi mali neregistrovani proizvođači rakije mogu svoje viškove da prodaju registrovanima, koji ih obavezno kontrolišu, a onda prodaju. Kvalitet i zdravstvenu ispravnost rakija na terenu kontroliše dvadeset inspektora, a u proteklih 11 meseci 40 odsto kontrola bile su u ugostiteljskim objektima.

"Na pijacama i u ugostiteljskim objektima 8,5 odsto subjekata je bilo gde smo utvrdili određenu nepravilnost ne u količinama alkohola, već o subjektima koji nisu poštovali ono što je propisano Zakonom o jakim alkoholnim pićima ("Sl. glasnik RS", br. 92/2015)", objašnjava Nenad Vujović, pomoćnik ministra za sektor Poljoprivredne inspekcije.

Veliki problem je što se pod nazivom rakija prodaju razna pića sa dodacima aroma i modifikatora. Proizvođači i trgovci traže da se kontroliše ili zabrani prodaja aroma i industrijskog alkohola fizičkim licima. Neophodna je i saradnja privrede i državnih organa.

"Sami privrednici na terenu najbolje znaju ko su njihovi konkurenti koji se bave nelegalnom trgovinom sa jedne strane, sa druge strane znaju gde su žarišta", naglašava Miloš Ilić, predsednik Grupacije proizvođača jakih alkoholnih pića.

Sekretar udruženja za trgovinu Privredne komore Srbije (PKS) Žarko Malinović navodi da država treba da da svoj doprinos i da taj doprinos se najbolje može ogledati u dodatnom angažmanu inspektora, njihovoj edukaciji i opremi.

"Smatramo da su gubici značajno veći na strani države nego što bi bila investicija u dodatne službenike u inspekcijama", dodaje Malinović.

Policija i sudstvo rade dobro na suzbijanju nelegalne trgovine rakijom, saglasni su proizvođači i trgovci, ali smatraju da je potrebno sprovesti oštriju kaznenu politiku.

Izvor: Vebsajt RTS, Srđan Dimitrijević, 30.12.2018.
Naslov: Redakcija