Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O ZAŠTITI PODATAKA O LIČNOSTI: PRAVNA LICA I PREDUZETNICI KOJI SE BAVE POSLOVIMA PRIVATNOG OBEZBEđENJA ZADRżAVANJEM LIčNIH KARATA POSETILACA KOJI ULAZE U OBJEKTE, KOJI ONI OBEZBEđUJU, VRšE NEDOZVOLJENU OBRADU PODATAKA O LIčNOSTI I KRšE ZAKON


Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti još jednom je javno upozorio pravna lica i preduzetnike koji se bave poslovima privatnog obezbeđenja da zadržavanjem ličnih karata posetilaca koji ulaze u objekte koji oni obezbeđuju vrše nedozvoljenu obradu podataka o ličnosti i krše Zakon o zaštiti podataka o ličnosti ("Sl. glasnik RS", br. 97/2008, 104/2009 - dr. zakon, 68/2012 - odluka US i 107/2012 - dalje: Zakon).

Ovlašćenje i potreba za proverom nečijeg identiteta uvidom u identifikacioni dokument nikad, osim kada je to izričito predviđeno Zakonom, ne podrazumevaju zadržavanje tog dokumenta. Zakon o privatnom obezbeđenju ("Sl. glasnik RS", br. 104/2013 i 42/2015) ne daje osnov za zadržavanje ličnih dokumenata, pa njihovo zadržavanje predstavlja nesvrsishodnu, nedozvoljenu obradu podataka o ličnosti. Zadržavanje dokumenata, kao i eventualno fotokopiranje, takođe, izvesno povećava i rizike mogućih zloupotreba.

Poverenik podseća da je još pre nekoliko meseci nakon Upozorenja koje je, istim povodom, uputio MUP-u, postupajući po tom Upozorenju, ministar unutrašnjih poslova uputio svim policijskim upravama u Srbiji akt kojim je naloženo "da odmah prestanu sa zadržavanjem lične karte i druge javne isprave sa fotografijom lica kojima se izdaje dnevna propusnica za ulazak u objekte MUP-a i drugih objekata na teritoriji Republike Srbije gde su policijski službenici angažovani na poslovima obezbeđenja."

Reakcija MUP-a na Upozorenje Poverenika značila je prekid višegodišnje loše prakse, a trebalo je i da bude koristan primer za sve druge subjekte koji se bave sličnim poslovima. Nažalost, brojni subjekti koji se bave poslovima obezbeđenja i dalje nastavljaju sa pomenutom lošom praksom, navodi se u saopštenju Poverenika.

Poverenik podseća da su za kršenje Zakona predviđene prekršajne kazne, od 50.000 do 1.000.000 dinara za pravno lice, od 20.000 do 500.000 dinara za preduzetnika.

Poverenik najavljuje da će u skladu sa svojim obavezama postupati po prijavama građana i podnositi zahteve za pokretanje prekršajnog postupka, ali smatra daleko celishodnijim i odgovornijim da subjekti koji vrše poslove obezbeđenja svoje postupanje sami dovedu u sklad sa Zakonom.

Izvor: Vebsajt Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, 06.01.2016.
Naslov: Redakcija