Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PORESKOM POSTUPKU I PORESKOJ ADMINISTRACIJI: PRAVNO LICE KOJI NEBLAGOVREMENO PODNESE PORESKU PRIJAVU I NE PLATI POREZ U ZAKONOM PROPISANOM ROKU, KAZNIćE SE ZA PREKRšAJ NOVčANOM KAZNOM U IZNOSU OD 100.000 DINARA. PREDVIđENO JE DA PORESKI DUżNIK PRVO SMANJUJE SVOJE OSNOVNE OBAVEZE, POTOM KAMATE, PA TEK ONDA TROšKOVE


Poreskoj nedisciplini u Srbiji nije lako stati na put. Ne pomažu ni drakonske kazne. Da preterano visoka kazna nije najbolje rešenje za povećanje državnih prihoda, država je priznala 29. decembra 2015. godine usvajanjem Zakona o izmenama i dopunama Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji ("Sl. glasnik RS", br. 112/2015).

Po tim izmenama građani, koji od 2016. godine ne plate porez na vreme, rizikuju da budu kažnjeni sa najmanje 5.000 dinara. Donedavno minimalna kazna za taj finansijski prekršaj iznosila je 50.000 dinara. Maksimalno predviđena kazna za pravna lica iznosi 100.000 dinara, navode u Ministarstvu finansija.

Muka je, međutim, što poreznici i dalje insistiraju na kažnjavanju umesto nečem drugom, što bi moglo imati mnogo veći efekat za poresku (ne)disciplinu u Srbiji.

Stručnjaci su, inače, već poodavno upozoravali da je građanima lakše platiti manji porez, a da razlika može da se nadoknadi povećanjem poreskog obuhvata. Drugim rečima, da se porez plati i na ono što je do sada bilo izuzeto, ali ne iz objektivnih razloga, već zbog nepotpune poreske evidencije, odnosno nepisane imovine.

Aleksander Grunauer, šef projekta u nemačkoj organizaciji za međunarodnu saradnju GIZ, navodi da njihovo iskustvo pokazuje da bi više novca u gradske i opštinske kase mogao doneti porez na imovinu, ali ne višim stopama, koje bi dodatno opteretile građane, nego većim obuhvatom. Projekat bolje naplate poreza na imovinu započeli su sa devet opština u istočnoj Srbiji. Prvi veći problem na koji su naišli bile su neažurne baze podataka poreskih obveznika. Većina opština vrlo dugo uopšte nije popisivala imovinu. Neke i po 15 godina. Zahvaljujući ovoj akciji Sokobanja je uspela da poveća procenat naplate sa nešto više od 12 na oko 36 miliona dinara. Negotin je od poreza na imovinu nekad naplaćivao oko 50, sada nešto manje od 146 miliona dinara. Majdanpek je procenat naplate utrostručio.

Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, kaže da smanjenje kazne za neplaćene poreze ima smisla samo ukoliko se poveća verovatnoća da će biti otkriveni oni koji ne plaćaju porez, ali da on ne vidi da se nešto radi i na otkrivanju neplatiša, kao i na preduzimanju mera od strane nadležnih. Po njemu, nema nikakvog smisla propisivati visoku kaznu za mali prekršaj. Te i takve kazne treba vezati za velike obaveze koje nisu izmirene.

Nedavno usvojene izmene Zakona urađene su radi prilagođavanja raspona propisane kazne težini prekršaja i vrsti poreskog obveznika, imajući u vidu da je reč o građanima, navode u Ministarstvu finansija. Kazna je, kažu, bila neprimereno visoka u odnosu na težinu prekršaja i nije u praksi doživela primenu, što je bio i osnovni razlog za izmenu.

Promenjen je, kako su objasnili, minimalni iznos prekršajne kazne po kojem će građani, koji ne uplate utvrđen porez u zakonskom roku, biti kažnjeni novčanim iznosom od 50 odsto utvrđenog poreza, a ne manje od 5.000 dinara, umesto dosadašnjih ne manje od 50.000 dinara.

Na primeru poreza na imovinu, koji se plaća u četiri rate, dešavalo se da građani kasno plate porez i postanu predmet podnošenja zahteva za pokretanje prekršajne odgovornosti. Pre izmena Zakona predviđena minimalna kazna je iznosila 50.000 dinara, što je po pravilu višestruko premašivalo visinu poreske obaveze. Sadašnje rešenje podrazumeva da će onaj ko ne plati porez od 12.000 dinara biti kažnjen prekršajnom kaznom od 6.000 dinara, što je polovina iznosa utvrđenog poreza.

Fizičko lice koje ne plati porez od 2.000 dinara kazniće se prekršajnom kaznom od 5.000 dinara, jer je to propisani minimum.

Pre nedavno usvojenih izmena Zakona, kazna je i u jednom i u drugom slučaju iznosila minimalnih 50.000 dinara.

U Ministarstvu finansija navode da je Zakon izmenjen i u delu gde se prekršajna kazna od 150.000 dinara upodobljava sa odredbama zakona kojim se uređuje prekršaj, odnosno prekršajni nalog, prema kojoj se za pravno lice može propisati kazna u fiksnom iznosu od 10.000 do 100.000 dinara.

Kazna, kako su objasnili, za prekršaj pravnog lica je prekoračivala zakonski maksimum iz Zakona o prekršajima ("Sl. glasnik RS", br. 65/2013), kojim je, između ostalog, propisano da se novčana kazna može propisati u fiksnom iznosu za pravno lice od 10.000 do 100.000 dinara. Zato se ona izmenama "upodobljava" sa propisanom kaznom i određuje u maksimalno dozvoljen iznos za pravno lice od 100.000 dinara.

Izvor: Vebsajt Politika, Jovana Rabrenović, 06.01.2016.
Naslov: Redakcija