Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O POREZIMA NA IMOVINU: Vlasnici starijih kuća u seoskim sredinama mogu očekivati niži iznos poreza za 2017. godinu. Građani koji su izmirili ovogodišnje obaveze vezane za porez na imovinu treba da računaju da će 2017. godine ta obaveza biti viša od iznosa koji su platili za ovu godinu. Podaci govore da su cene kvadrata uglavnom porasle pa je već sada jasno da će i poreske obaveze u 2017. biti veće nego što su bile ove. To je gotovo pravilo, a izuzetak su starije kuće u seoskim sredinama, gde vlasnici mogu očekivati čak i niže obaveze nego što su bile ovogodišnje.


Zakon o porezima na imovinu ("Sl. glasnik RS", br. 26/2001, "Sl. list SRJ", br. 42/2002 - odluka SUS i "Sl. glasnik RS", br. 80/2002, 80/2002 - dr. zakon, 135/2004, 61/2007, 5/2009, 101/2010, 24/2011, 78/2011, 57/2012 - odluka US, 47/2013 i 68/2014 - dr. zakon) predviđa da stopa poreza ne sme preći 0,4 odsto utvrđene tržišne vrednosti. Većina opština u Vojvodini ima nižu stopu poreza, a najčešće 0,3 odsto, i ona nije menjana, ali cene kvadrata jesu. Naime, cene kvadrata se ne utvrđuju odoka već na osnovu ugovora o prodaji nekretnina. U obzir se uzimaju cene kvadrata od 1. januara do 30. septembra, a na osnovu ugovora overenih kod beležnika na teritoriji opštine. To zapravo znači da se računica o ceni kvadrata izvodi na osnovu tri prosečne prodaje na sličnoj lokaciji. Ukoliko prodaje nije bilo, u obzir se uzimaju podaci najbliže granične lokacije.

Kako to izgleda kada se prevede u praksu, jasnije je na primeru Zrenjanina, gde su cene kvadrata i padale i rasle.

Cene kvadratnog metra stana u prvoj zoni u centru grada su se promenile naviše – objašnjava šefica poreske administracije u ovom gradu, Nikolina Šerfeze. – Tu se uglavnom prodaju novi stanovi pa su i cene više. Konkretno, cene kvadrata smo obračunavali po podacima iz 2015. pa je iznos bio 53.930 dinara po kvadratu. Ove godine je bio 67.370 dinara pa je to i osnovica za rešenja koja će se donositi naredne godine.

Za kuće u prvoj zoni u Zrenjaninu nije vladalo toliko interesovanje i tu su kvadrati pojeftinili pa će i sume poreza u rešenjima biti niže. Za ovogodišnja rešenja porez je obračunat po ceni kvadrata od 43.220 dinara, a za narednu će se obračunavati po 37.468 dinara. Još povoljnije proći će vlasnici kuća u seoskim sredinama, odnosno trećoj zoni, jer su ove godine rešenja kreirana po ceni od 21.544 dinara po kvadratu, a za narednu će to biti 12.547.

U Kanjiži se cene kvadrata nisu menjale. Porez će se za stanove u prvoj zoni, odnosno u centru naselja, obračunavati po 38.000 dinara za kvadrat i 35.000 dinara za kuće na toj lokaciji. Za drugu zonu iznosi su 32.000 dinara, odnosno 23.000 dinara. Kao i u svim opštinama, i u ovoj je, gledano iz poreskog ugla, najbolje živeti u trećoj zoni, gde su osnovice za obračun kvadrata 14.000 dinara za stan i 10.000 dinara za kuću. Kanjiža je odredila maksimalnu stopu poreza od 0,4 odsto, a šef poreske administracije u tom gradu Branislav Terzić kaže da gotovo nikakve promene neće biti.

U Rumi su opštinari za obračun poreza uzeli stopu od 0,3 odsto. Ta sremska opština poslednjih godina beleži privredni razvoj i nove investicije, i to će se u 2017. godini pročitati i u poreskim rešenjima. Cene kvadratnog metra stana u prvoj zoni u centru povećane su na 64.000 dinara, umesto 40.400. Skok se beleži i u drugoj zoni, gde je cena kvadratnog metra s 35.000 dinara otišla na 38.500. Nekretnine se prodaju i u seoskim sredinama, a cena kvadrata povećana je s 20.000 dinara na 23.300.

Građani koji žive u najatraktivnijim zonama žale se da im je porez previsok, ali ima i onih kojima je teško da izdrže namet i u trećoj zoni. Taj porez se, inače, naplaćuje i zemljama u okruženju, ali tamo važe određene olakšice, odnosno porez se ne plaća na nekretninu u kojoj obveznik stanuje, što u Srbiji nije slučaj.

Cene koje će poreznicima služiti kao osnovica za obračun ne treba uzeti zdravo za gotovo. Od sume koja se dobije množenjem cene kvadrata odbija se amortizacija, koja iznosi 0,8 odsto godišnje po starosti nekretnine, a ta olakšica ne može preći 40 odsto ukupne sume koja bi se platila bez amortizacije.

Inače, porez na imovinu plaća se akontativno za prve dve rate, koje na naplatu dospevaju 15. februara, odnosno 15. maja. Većina gradskih i poreskih administracija rešenja šalje početkom leta, tako da će se obaveze vezane za nova rešenja plaćati tek sa avgustovskom ratom.

Izvor: Vebsajt Dnevnik, D. Vujošević, 05.12.2016.
Naslov: Redakcija