Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

IZMENE USTAVA RS: Društvo sudija Srbije smatra da je trenutno bolje da se Ustav ne menja


Na poslednjoj skupštini najvećeg strukovnog udruženja sudija, Društva sudija, Snežana Bjelogrlić, vršilac funkcije predsednice Osnovnog suda u Ivanjici izabrana je za novu predsednicu i to baš u trenutku kada se vodi bitka sa predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti u vezi sa ustavnim amandmanima. U intervjuu za "Politiku", predsednica Društva sudija govori o stanju u srpskom pravosuđu, položaju sudija i zbog čega pojedinci osporavaju potrebu postojanja udruženja na čijem se čelu nalazi.

Šta vas je rukovodilo da prihvatite mesto predsednice Društva sudija Srbija?

Društvo sudija postoji više od dve decenije i posvećeno je jačanju stručnosti i nezavisnosti sudstva, na opštu dobrobit. Zbog svoje principijelnosti i doslednosti ono uživa ugled i u zemlji i u inostranstvu, postalo je jedna vrsta institucije. Izuzetna je čast biti na njegovom čelu, te se takav predlog ne odbija, posebno što dolazi od kolega. Obaveza se ne plašim. Ono zbog čega sam se dvoumila je odgovornost koju ta funkcija nosi, kao i visoki standardi u radu koje su postavili sudije Dragana Boljević i Omer Hadžiomerović.

Koji su najveći problemi srpskog pravosuđa?

Delim stavove Društva sudija do kojih se došlo pažljivom analizom postojećeg stanja u pravosuđu. Najveći problem su nedovoljna nezavisnost sudstva i samostalnost tužilaštva, zakoni, koji su poslednje dve decenije često i neusaglašeno menjani, bez uvažavanja mišljenja struke, neravnomerna opterećenost sudova i sudija i nedovoljno kvalitetna obuka. To uzrokuje nejednaku primenu prava, utiče na efikasnost i kvalitet rada i slabi ugled pravosuđa.

Mislite li da je usvajanje izmena Ustava iz oblasti pravosuđa odloženo zbog kritike struke ili je reč o političkom tajmingu?

To je svakako bila politička odluka, za koju nisu navedeni razlozi. Moguće je da postoji još neko važno pitanje koje će se kasnije rešavati "u paketu" sa pravosuđem. Što se nas tiče, smatramo da je trenutno bolje ne menjati Ustav. Struka je jednoglasno konstatovala nedostatke u verzijama koje je radilo Ministarstvo pravde, koje jesu poboljšavane, ali su još lošije od rešenja iz važećeg Ustava. U nastavku procesa, ako bude doneta odluka da se Ustav menja, ima prostora i mogućnosti da se poslednja verzija nacrta iz 2018. godine poboljša. U tom cilju Društvo sudija je Narodnoj skupštini u junu ove godine dostavilo predloge proceduralne i sadržinske prirode.

Da li sudije u Srbiji trpe pritiske, u kojoj meri i odakle oni najčešće dolaze?

Prema istraživanju koje je Društvo sudija sprovelo 2017. godini sa Cesidom na uzorku od 1.585 sudija u svim sudovima u našoj republici, 44 odsto njih se izjasnilo da je osetilo pritisak da donese određenu odluku u svom radu. Polovina od njih se izjasnila da je u sudstvu prisutna atmosfera opšteg, odnosno sistematskog pritiska, četvrtina da pritisci dolaze od druge dve grane vlasti, petina ih je osetila od predsednika sudova i jedan broj od kolega. To ne znači i da su sudije tim pritiscima podlegle, ali im oni izvesno otežavaju rad. Naročito su opasni oni koji dolaze od druge dve grane vlasti, jer njihovi predstavnici imaju uticaja na izbor i napredovanje sudija.

Šta najhitnije treba popraviti u pravosuđu i može li se to učiniti pre izmene Ustava?

Moguće je. Mogla bi se preispitati i izmeniti takozvana mreža sudova i tužilaštava, nadležnost sudova, potreban broj sudija, tužilaca i pratećeg osoblja – staviti sve njih u nadležnost pravosudnih tela, izbor izbornih članova Visokog saveta sudstva iz reda sudija, ovlašćenja predsednika sudova koji bi sudovima upravljali zajedno sa predsednicima sudskih odeljenja, unaprediti obuku. Donošenje sudskog poslovnika, umesto ministru pravde, trebalo bi poveriti predsedniku Vrhovnog kasacionog suda. Naglašavam da je odgovornost za funkcionisanje pravosuđa na sve tri grane vlasti. Stvarajući pravni okvir, političari stvaraju i uslove za funkcionisanje pravosuđa, mada se njihova odgovornost ogleda i u poštovanju propisa koje su doneli, od njih samih.

Da li su sudije spremne da vode postupke shodno izmenama i dopunama Krivičnog zakonika?

Naravno da će sudije primenjivati i taj, kao što primenjuju i druge važeće zakone. Ostaje da se vidi da li će se pokazati neosnovanom sumnja struke u to da li će uticati na smanjenje kriminala.

Kako biste odgovorili na izjave pojedinih narodnih poslanika koji smatraju da je Društvo sudija nepotrebno?

Naravno da nam je potrebno. Zahvaljujući Društvu sudija naše pravosuđe je sistemski unapređeno. Podsetiću, ono je 2001. godine, zajedno sa Vladom Srbije, osnovalo Pravosudni centar, preteču današnje Pravosudne akademije, svesno značaja obuke sudija. U pravosudne zakone, upravo na zalaganje Društva sudija, uneti su sistemi vrednovanja rada i disciplinske odgovornosti. Sudije, kao i svi građani, uživaju Ustavom garantovanu slobodu udruživanja. Inače, države imaju obavezu da se uzdrže od zabrane ili ometanja osnivanja udruženja, kao i da obezbede pravni okvir za njihovo osnivanje, osim ukoliko su totalitarne, a ne demokratske.

U javnosti čujemo mišljenja pojedinih, istina retkih, sudija. Da li je to dozvoljeno i ko je u pravu, da li te ili one sudije koje ne istupaju u javnosti?

Kao i ostali građani, sudije takođe uživaju i slobodu mišljenja i izražavanja. Važno je samo da budu uzdržani i nepristrasni, kao i da odaju utisak da su takvi prilikom istupanja u javnosti. Štaviše, sudije su, imajući u vidu njihovu ulogu u društvu, i dužne da javno istupaju u cilju odbrane ugleda i nezavisnosti sudstva, o čemu govori i praksa Evropskog suda za ljudska prava.

Iz nedavnog saopštenja Društva sudija moglo se pročitati da ste ponosni na to što ste član dva međunarodna udruženja sudija. Zašto smatrate da je to važno?

Društvo sudija je od 2008. godine član Međunarodnog udruženja sudija, koje čine po jedno udruženje iz 92 države, i Evropskog udruženja sudija i tužilaca za demokratiju i slobode (MEDEL) sa 23 nacionalna udruženja. Trebalo je proći zahtevnu proceduru da bi se postalo njihov član i dokazati da smo nezavisni od izvršne i zakonodavne vlasti i da preduzimamo stalne i konkretne napore na jačanju nezavisnosti sudstva. Članstvo u tim udruženjima nam omogućava da stičemo nova znanja i iskustva i da, istovremeno, druge upoznajemo sa pravnim sistemom naše zemlje, njenom istorijom i značajnom pravnom tradicijom. Preko Društva sudija, koje je cenjeni član tih udruženja, i na našu državu gleda se u boljem svetlu.

Izvor: Vebsajt Politika, Miroslava Derikonjić, 30.10.2019.
Naslov: Redakcija