Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

USTAV RS: Advokatska komora Vojvodine traži da se u okviru izmena Ustava, koje se odnose na pravosuđe, organizuje okrugli sto na kojem će tema biti advokatura


Na petom okruglom stolu o izmenama Ustava Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006 - dalje: Ustav) u delu koji se odnosi na pravosuđe, u Novom Sadu je razgovarano o izjednačenoj sudskoj praksi kao jednom od ključnih principa sa kojima se pregovarački tim Srbije za članstvo u Evropskoj uniji suočavao tokom izrade akcionih planova.

Okrugli sto je otvorio Čedomir Backović, pomoćnik ministra pravde za zadužen za evropske integracije i međunarodne projekte. Uvodna izlaganja su imali Tanja Miščević, šef pregovaračkog tima za vođenje pregovora o pristupanju Evropskoj uniji i Žarko Stepanović, v.d. direktora Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom.

U svom uvodnom govoru Čedomir Backović se osvrnuo na ulogu "takozvane stručne javnosti" u diskusijama i primedbama na teme okruglih stolova kao i o advokaturi i advokatima kao pružaocima usluga.

U svojstvu učesnika na okruglom stolu ispred Advokatske komore Vojvodine, Tanja Arsić, ukazala je na sledeće:

  • Opravdano očekivanje da advokatura nije podvedena pod "takozvanu stručnu javnost"
  • Izrazito neslaganje sa svrstavanjem advokature i advokata u pružaoce usluga jer advokatura ne učestvuje u tržišnoj utakmici već pruža pravnu pomoć. Istakla je da je Venecijanska komisija prilikom ocene odredaba Ustava u tački 40., jedinu pozitivnu ocenu dala upravo članu 67. koji govori o tome da pravnu pomoć pružaju advokatura i jedinice lokalne samouprave. Ocena Venecijanske komisije glasi: "Ova odredba ide dalje od Evropske konvencije o ljudskim pravima, što je veoma pozitivno." Postavila je i pitanje kakvo opravdanje bi izvršna vlast imala za izmenu takvog člana."
  • Obzirom da ni jedna tema okruglih stolova vezanih za pravosuđe ne obuhvata advokaturu, istakla je da ni jedna definicija advokature ne postoji bez određenja advokature kao dela pravosudnog sistema.

 O ulozi advokature je istakla sledeće:

 A) Advokatura pruža stručnu pravnu pomoć i značajno doprinosi pravilnoj primeni zakona odnosno predstavlja svojevrsni kontrolni mehanizam u primeni zakona od strane sudova

 B) Advokati su dužni da se pridržavaju Kodeksa profesionalne etike advokata što izostaje na strani onih koji zastupaju stanovište da krug pružaoca pravne pomoći treba da se proširi

 V) Advokati imaju zabranu obavljanja nespojivih poslova

 G) Advokati imaju obavezu mirnog rešenja spora tamo gde je to moguće

 D) Advokatima je zabranjeno davanje izjava štampi radi sticanja lične popularnosti

Đ) Advokate vezuje profesionalna tajna

 E) Advokati odgovaraju celokupnom imovinom za svoj rad

I ono što advokaturu izdvaja od svih potencijalnih novih pružaoca pravne pomoći

Ž) Advokati poseduju građansku hrabrost u isterivanju pravde

Ukazala je na to da su prema čl. 67. Ustava, jedino advokati i jedinice lokalne samouprave ovlašćeni na pružanje pravne pomoći, a sledstveno tome i besplatne pravne pomoći. Advokatura je jedina stručno osposobljena, samostalna i nezavisna i jedina ima široko razgranatu mrežu na teritoriji cele Srbije. Besplatna pravna pomoć koju je izvršna vlast do sada predlagala bi bila pružana od strane pravnih klinika, nevladinih organizacija, studenata i ostalih. Ova lica nisu stručno osposobljena da pružaju pravnu pomoć a povrh svega vezani su za veće gradova tako da bi korisnici besplatne pravne pomoći, koji su već u iznudici, morali da prevaljuju po nekoliko stotina kilometara da bi ovakvu vrstu pomoći dobili. Advokati su prisutni u gotovo svim mestima u Srbiji.

Osvrnula se na dosadašnje teme okruglih stolova i iznela da tema – Pravosudna akademija, ne zaslužuje da bude tema okruglog stola. Ocena Venecijanske komisije da je potrebno eliminisanje uticaja politike na izbor nosilaca pravosudnih funkcija odnosno da se izbor ne vrši u Narodnoj skupštini, prebačen je po predlogu izvršne vlasti u nadležnost Pravosudne akademije. Time je otvorena mogućnost da se utiče na to ko će biti upisan na Pravosudnu akademiju. Pravosudna akademija zbog ovako zamišljene uloge ne može da bude ustavna kategorija. Paradoksalno je da Srpska akademija nauka i umetnosti, nije ustavna kategorija.

Što se tiče sudske prakse kao izvora prava Arsićeva je iznela mišljenje da naš sistem koji pripada kontinentalnom pravnom sistemu nije prilagođen uvođenju precedentnog prava i da je to proces koji može da se odvija godinama u smislu približavanja a ne nešto što možemo izmenom Ustava implementirati u naš sistem.

Nakon uvodnih govora predstavnika vlasti, skupu su se obratila dva savetnika iz američke ambasade koji su izneli neka svoja zapažanja u vezi precedentnog pravnog sistema. Arsićeva se zahvalila kolegama na učešću i podsetila da je i u američkom pravnom sistemu počela kodifikacija pojedinih oblasti prava i da je i kod njih započeta promena sistema koja ih približava kontinentalnom pravnom sistemu. Ukazala je da advokatura prati promene u sferi prava i u anglo-saksonskom pravu i da je sa zadovoljstvom čitala dela američkog teoretičara prava – Dvorkina. Takođe je istakla da se slobodno sudijsko uverenje u američkom sistemu neguje, jer je g-din Čedomir Backović upućivao da toga nema u američkom sistemu kao i da je ono i kod nas precenjeno.

Na kraju je iznela primedbu da rasprava bez teksta predloga izmena Ustava nije plodonosna, da tema sudska praksa kao izvor prava mora prvo dobiti ocenu stručne javnost, a tek nakon toga može biti izneta pred celokupnu javnost Srbije. Takođe je pozvala Ministarstvo pravde da u okviru poglavlja pravosuđe organizuje okrugli sto na kojem će tema biti advokatura.

Izvor: Vebsajt Advokatske komore Vojvodine, Tanja Arsić, 30.10.2017.
Naslov: Redakcija