Zastava Bosne i Hercegovine

KRIVIČNI ZAKONIK: Pravilo "tri udarca" treba da obezbedi da se onima koji ponovo vrše krivična dela ne mogu izricati blage kazne. Ko se drugi put ogreši o KZ, ne može se nadati da će mu kazna biti ublažena ispod minimuma, a onaj ko to učini i treći put – mora biti osuđen na više od polovine propisane kazne za konkretno krivično delo


Ko se drugi put ogreši o Krivični zakonik ("Sl. glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014, 94/2016 i 35/2019 - dalje: KZ), ne može da se nada da će mu kazna biti ublažena ispod minimuma, a onaj ko to učini i treći put – mora biti osuđen na više od polovine kazne koja je propisana za konkretno krivično delo.

Viši sud u Novom Pazaru prvi je u presudi primenio institut "tri udarca" i izrekao optuženom osam godina zatvora zbog prodaje 14 grama heroina i dva grama marihuane. Reč je o višestrukom povratniku, s devet pravnosnažnih osuda za razna krivična dela, pa je sud primenio institut višestrukog povrata, koji je uveden u naš Krivični zakonik od 1. decembra prošle godine.

Pravilo "tri udarca" treba da obezbedi da se onima koji ponovo vrše krivična dela ne mogu izricati blage kazne. Ko se drugi put ogreši o KZ, ne može se nadati da će mu kazna biti ublažena ispod minimuma, a onaj ko to učini i treći put – mora biti osuđen na više od polovine propisane kazne za konkretno krivično delo.

Pravilo se primenjuje na one koji su u ponovnom izvršenju uhvaćeni posle stupanja na snagu zakonskih izmena. Osuđenik E.H. iz Novog Pazara uhapšen je u akciji policije krajem marta ove godine.

Za trgovinu drogom propisan je raspon kazne od tri do 12 godina zatvora. Da bi pravilno primenio institut "tri udarca", sud mora najpre da izračuna kolika je polovina kazne, pa da zatim u gornjoj polovini novog raspona odmeri konkretnu sankciju.

Sud koji je u prvom stepenu izrekao kaznu zatvora od osam godina, primenio je institut višestrukog povrata, iz novog člana 55a KZ, koji obavezuje sud da kaznu izrekne iznad polovine kaznenog raspona, ukoliko je okrivljeni ranije najmanje dva puta osuđen za krivična dela učinjena s umišljajem na kaznu zatvora od najmanje godinu dana i ukoliko od otpuštanja s izdržavanja prethodne kazne do izvršenja novog krivičnog dela nije proteklo više od pet godina – kaže dr Ivana Bodrožić, docent na Kriminalističko-policijskom univerzitetu u Beogradu.

Da bi sud primenio "tri udarca" morao je da izvede jednu vrstu kaznene matematike. Najpre je izračunao da raspon između zakonskog minimuma za trgovinu drogom od tri godine i maksimuma od 12 godina iznosi devet godina. Zatim se taj broj deli na pola i dobijaju se četiri i po godine zatvora, pa se na to dodaje minimum propisane kazne od tri godine. Tako se dobija novi posebni minimum od sedam i po godina zatvora, pri čemu maksimum ostaje 12 godina.

Prostor za sudsko odmeravanje kazne sužen je u ovom slučaju na raspon od sedam i po do 12 godina. Budući da je reč o licu koje ima devet ranijih osuda, za obaveznu primenu instituta višestrukog povrata bile su dovoljne dve osude, za umišljajna krivična dela, na zatvor od najmanje godinu dana, pri čemu od poslednje osude nije proteklo više od pet godina – objašnjava dr Bodrožić.

Uvođenje ovog pravila učinilo je da višestruki povrat bude obavezna otežavajuća okolnost, koja u startu direktno utiče da kazna bude teža za povratnika u odnosu na onog ko je krivično delo učinio prvi put.

Dejstvo višestrukog povrata sastoji se u tome da se kazna obavezno odmerava u gornjoj polovini raspona za to delo, ukoliko su ispunjeni svi zakonski uslovi – kaže dr Ivana Bodrožić.

Sud može da ceni i olakšavajuće i otežavajuće okolnosti, ali pritom mora da se kreće u gornjoj polovini raspona, ali ne može da ide preko zakonom propisanog maksimuma. U konkretnom slučaju, Viši sud u Novom Pazaru izrekao je kaznu tek nešto malo veću u odnosu na suženi minimum od sedam i po godina i opredelio se da višestrukog povratnika osudi na osam godina zatvora.

Institut "tri udarca" vodi poreklo od pravila u bejzbolu – ukoliko "bacač" primi tri udarca tokom svog vremena u igri, biva isključen. Udaljenje igrača iz igre poistovećuje se s uklanjanjem s ulice učinilaca koji dva i više puta ponove krivično delo.

U takvim slučajevima je očigledno da prethodno izdržane kazne nisu dovoljno uticale na osuđenika, već se on odlučuje da ponovo bude u sukobu s Krivičnim zakonikom.

Slična pravila primenjuju se u Kaliforniji, Novom Zelandu, u Nemačkoj i Mađarskoj, ali samo za pojedina krivična dela. Cilj "tri udarca" je da deluje preventivno na svakog prestupnika, da ga zastraši i upozori na izvesnost kažnjavanja.

Tema odmeravanja kazne za višestruke povratnike sada je izuzetno aktuelna u praksi naših sudova, pa joj stručna javnost u poslednje vreme posvećuje veliku pažnju. Dr Ivana Bodrožić i profesor krivičnog prava dr Đorđe Đorđević, s Kriminalističko-policijskog univerziteta, nedavno su o tome govorili na međunarodnoj konferenciji Pravnog fakulteta u Nišu.

Za krivično delo učinjeno s umišljajem, za koje je propisana kazna zatvora, sud će izreći kaznu iznad polovine raspona propisane kazne, pod sledećim uslovima: 1) ako je učinilac ranije dva puta osuđen za krivična dela učinjena s umišljajem na zatvor od najmanje jednu godinu; 2) ako od dana otpuštanja učinioca s izdržavanja izrečene kazne do izvršenja novog krivičnog dela nije proteklo pet godina – kaže član 55a Krivičnog zakonika.

Izvor: Vebsajt Politika, Aleksandra Petrović, 04.10.2020.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija