Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

U PRIPREMI IZMENA I DOPUNA ZAKONA O ZAŠTITI STANOVNIŠTVA OD IZLOŽENOSTI DUVANSKOM DIMU: UVOđENJEM POTPUNE ZABRANE PUšENJA NA SVIM RADNIM I JAVNIM MESTIMA, UKLJUčUJUćI I UGOSTITELJSKE OBJEKTE KOJI SU ZAKONOM IZ 2010. GODINE BILI IZUZETI, TEžI SE TOME DA SE SISTEMSKI UREDI ZAšTITA STANOVNIšTVA OD IZLAGANJA DUVANSKOM DIMU U SKLADU S DOMAćOM I MEđUNARODNOM REGULATIVOM I NAUčNIM DOKAZIMA, šTO PODRAZUMEVA POTPUNO UKLANJANJE DUVANSKOG DIMA IZ ZATVORENOG PROSTORA, IMAJUćI U VIDU čINJENICU DA NE POSTOJI BEZBEDAN NIVO IZLOžENOSTI DUVANSKOM DIMU


Oblast zaštite stanovništva od izloženosti duvanskom dimu uređena je Zakonom o zaštiti stanovništva od izloženosti duvanskom dimu ("Sl. glasnik RS", br. 30/2010 - dalje: Zakon).

Pravni osnov za donošenje ovog Zakona sadržan je u odredbama člana 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Sl. glasnik RS", br. 107/2005, 72/2009 - dr. zakon, 88/2010, 99/2010, 57/2011, 119/2012, 45/2013 - dr. zakon, 93/2014, 96/2015 i 106/2015), kojim je propisano da je zdravstvena zaštita organizovana delatnost društva sa osnovnim ciljem da se ostvari najviši mogući nivo očuvanja zdravlja građana i porodice, kao i sprovođenje mera za očuvanje i unapređenje zdravlja građana, sprečavanje, suzbijanje i rano otkrivanje bolesti, i drugih poremećaja zdravlja i blagovremeno i efikasno lečenje.

Imajući u vidu da se od donošenja ovog Zakona došlo do saznanja da delimična zabrana pušenja u zatvorenim javnim i radnim mestima nije dovoljna da zaštiti zdravlje stanovnika, niti zaposlenih koji rade na radnim mestima gde su izloženi duvanskom dimu, kao i potrebe daljeg usklađivanja sa domaćom i međunarodnom zakonskom regulativom, pristupilo se izradi izmena i dopuna Zakona.

Uvođenjem potpune zabrane pušenja na svim radnim i javnim mestima, uključujući i ugostiteljske objekte koji su Zakonom iz 2010. godine bili izuzeti, teži se tome da se sistemski uredi zaštita stanovništva od izlaganja duvanskom dimu u skladu s domaćom i međunarodnom regulativom i naučnim dokazima, što podrazumeva potpuno uklanjanje duvanskog dima iz zatvorenog prostora, imajući u vidu činjenicu da ne postoji bezbedan nivo izloženosti duvanskom dimu.

Cilj je da se obezbedi da zatvoren radni i javni prostor bude potpuno bez duvanskog dima radi zaštite zdravlja, života i radne sposobnosti građana od uticaja duvanskog dima, kao i da se stvore uslovi za zdravu radnu sredinu bez duvanskog dima radi bezbednosti i zaštite zdravlja na radu kao preduslova za sprečavanje povreda na radu i profesionalnih oboljenja izazvanih uticajem duvanskog dima.

Iskustva svih zemalja koje su uvele potpunu zabranu pušenja pokazala su pozitivne efekte ove mere po zdravlje stanovništva, jer se smanjuje broj akutnih srčanih infarkta i moždanih udara, a vremenom i drugih bolesti povezanih sa upotrebom duvana i udisanjem duvanskog dima, pre svega malignih i respiratornih. Potpuna zabrana pušenja u zatvorenim prostorima ima i preventivno delovanje jer utiče na decu i mlade da ne započinju s pušenjem, a odraslo stanovništvo koje puši motiviše da ostavi pušenje i posveti se zdravom načinu života.

Polazeći od činjenice da duvanski dim sadrži 7537 hemijskih materija od kojih su 70 kancerogene materije, obaveza zaštite od duvanskog dima zasnovana je na osnovnim ljudskim pravima i slobodama i pravu na život i najviši mogući standard zdravlja. Važeći Zakon ne pruža potpunu zaštitu od duvanskog dima, što potkrepljuju sledeće činjenice:

Zastupljenost pušenja u Srbiji održava se na visokom nivou. Prema Istraživanju zdravlja stanovnika Srbije (iz 2013. godine) zastupljenost pušenja kod osoba starijih od 19 godina iznosi 35,8%, što je rezultat sličan onom iz 2006. godine (33,6%). Sličan trend se uočava kod muškaraca: puši 37,9% što je približno rezultatu iz 2006. godine (38,1%), dok se kod žena registruje porast zastupljenosti pušenja sa 29,9% u 2006. godini na 32,6% u 2013. godini.

Podaci pokazuju da nema velike razlike u zastupljenosti pušenja između dečaka i devojčica u Srbiji. Prema rezultatima Globalnog istraživanja upotrebe duvana kod mladih iz 2013. godine, 13% učenika od 13 do 15 godina navodi da puši i to 12,7% dečaka i nešto više devojčica - 13,3%. Iako je po istom istraživanju 2008. godine zabeležen blag pad u prevalenciji pušenja cigareta (ukupno 9,3%, kod dečaka 9,3% i kod devojčica 8,9%), sadašnja zastupljenost slična je onoj iz 2003. godine (ukupno 12,8%, kod dečaka 12,2% a kod devojčica 13,1%). Ovi podaci ukazuju da se sa cigaretama eksperimentiše već u veoma ranom uzrastu u kome se i regrutuju budući pušači.

Izloženost duvanskom dimu se smanjila od 2010. godine, kada je stupio na snagu Zakon. Prema rezultatima Istraživanja efekata primene Zakona koje je, u periodu od 2010. do 2014. godine, obavljeno 6 puta. Najveći pad izloženosti duvanskom dimu zabeležen je u školama i fakultetima: sa 44% u 2010. godini neposredno pre stupanja Zakona na snagu do 7% u 2014. godini. Ipak, dve trećine učenika (66,3%) starosti 13 - 15 godina videlo je nekoga da puši u zgradi škole ili u školskom dvorištu. Na radnim mestima je u toku 2010. godine 45% osoba bilo izloženo duvanskom dimu a u toku 2014. godine 29%. S druge strane, procenat osoba koje su izložene duvanskom dimu u restoranima, kafićima i ostalim ugostiteljskim objektima samo je neznatno smanjen – sa 72% u 2010. godini na 64% u 2014. godini.

Istraživanje kod mladih starosti 15 - 17 godina pokazuje da je 2013. godine u svojoj kući duvanskom dimu izloženo dve trećine - 63,4%. To predstavlja smanjenje u odnosu na 2008. godinu, kada je duvanskom dimu u kući izloženo 76,9%, a posebno u odnosu na 2003. godinu, kada su skoro svi mladi bili izloženi duvanskom dimu (97,7%). Iako je izloženost duvanskom dimu u svojoj kući smanjena tokom godina ona je još uvek neprihvatljivo visoka. Sličan rezultat se uočava i kada je u pitanju izloženost duvanskom dimu u zatvorenom javnom prostoru: u 2014. godini, skoro dve trećine mladih (60,9%) izjavilo je da je izloženo duvanskom dimu u zatvorenom javnom prostoru.

Podaci o umiranju usled bolesti povezanih sa pušenjem vrlo su zabrinjavajući. Na osnovu raspoloživih podataka koje države članice redovno dostavljaju Svetskoj zdravstvenoj organizaciji izračunata je standardizovana stopa smrtnosti od svih bolesti u čijem nastanku značajno utiče duvanski dim. Rezultati pokazuju da je smrtnost od svih bolesti povezanih sa pušenjem značajno viša u Srbiji (390,0/100.000 stanovnika) u odnosu na prosečne vrednosti u Evropskom regionu Svetske zdravstvene organizacije (283,6/100.000 stanovnika) i EU (257,6/100.000 stanovnika).

I rezultati skorašnje studije sprovedene u saradnji sa SZO koja, koristeći matematički model SimSmoke i raspoložive podatke daje projekciju broja umrlih usled bolesti povezanih sa pušenjem, takođe su vrlo zabrinjavajući za našu zemlju. Ovim modelom upoređuje se broj umrlih usled pušenja ukoliko se ne preduzmu nikakve mere i promene koje tokom godina nastaju ako se primene mere kontrole duvana sadržane u preporučenom paketu Svetske zdravstvene organizacije - MPOWER. Primenom intenzivnih i sveobuhvatnih mere kontrole duvana u Srbiji bi se sačuvao život 750.000 sadašnjih pušača (u 2015. godini) od prevremenog umiranja. Ukoliko bi se sprovela samo potpuna zabrana pušenja na svim javnim i radnim mestima (bez istovremene primene i jačanja i ostalih mera kontrole duvana) u petogodišnjem periodu bi broj pušača mogao da bude smanjen za 10%, a broj umrlih za 100.000.

U ovom Zakonu mere su usklađene sa Zakonom o ratifikaciji Okvirne konvencije Svetske zdravstvene organizacije o kontroli duvana ("Sl. list SCG - Međunarodni ugovori", br. 16/2005), i sa dosada usvojenim vodičima za implementaciju članova 5.3, 8, 9 i 10, 11, 12, 13 i 14 Okvirne konvencije, koje obavezuju svaku ugovornu stranu da postupa što je moguće brže da bi odstranila bilo kakav izuzetak i stvorila opštu zaštitu od duvanskog dima. Od 53 države Evropskog regiona Svetske zdravstvene organizacije 50 država je ratifikovalo Okvirnu konvenciju, svih 28 zemalja članica Evropske unije, uključujući i Evropsku uniju, a ukupno u svetu 180 država.

Mere su takođe usklađene i sa Strategijom kontrole duvana ("Sl. glasnik RS", br. 8/2007), pravnom regulativom Evropske Unije (Preporuka komisije o sredini bez duvanskog dima, 30. novembar 2009. godine¸ (2009/C 296/02); Ustavom Svetske zdravstvene organizacije, Odlukom Svetske zdravstvene skupštine o nezaraznim bolestima do 2020. godine, Deklaracijom o prevenciji i kontroli nezaraznih bolesti u sklopu zdravlja do 2020. godine, Konvencijom o pravima deteta, Konvencijom o eliminaciji svih oblika diskriminacije prema ženama i dr.

Izvor: Redakcija, Ljubica Jovanović, 06.09.2016.