Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NARODNA BANKA SRBIJE USKORO ĆE EMITOVATI POSEBNE OBVEZNICE NAMENJENE FIZIČKIM LICIMA


 

Sa stanovišta građana, kako navode u NBS, ovakve hartije od vrednosti predstavljale bi atraktivnu mogućnost za investiranje u uslovima kada banke, prilagođavajući se opštem padu kamatnih stopa na svetskom i domaćem tržištu, smanjuju kamate kako na kredite, tako i na štedne depozite. Građani bi dobili dodatni, povoljniji način za ulaganje, a s druge strane, ne bi bilo ugroženo kreditiranje privrede i stanovništva, jer banke raspolažu značajnim viškovima neangažovanih deviznih i dinarskih sredstava.

Državne obveznice kupcu donose prinos od 4,95 do 12,99 odsto godišnje na dinare, odnosno od 2,22 do 4,5 odsto na evro obveznice. Takođe, nose najniži kreditni rizik, s obzirom na to da je garant ispunjenja obaveza država. Stručnjaci tvrde da je prodaja obveznica isplativa za državu, jer novac pozajmljuje od svojih građana, a ne od banaka, i njihovom prodajom obezbeđuje jeftinija sredstva za pokrivanje manjka u budžetu.

Prednost kupovine državnih hartija od vrednosti uz bolju kamatnu stopu je i ta da su kupci oslobođeni poreza na dobit koji iznosi 15 odsto, a ima ga kod bankarske štednje. Mogu ih prodati i pre roka dospeća na berzi, i to bez gubitaka, dok bi u banci, ukoliko bi raskinuli oročenje, ostali bez kamate.

Postoji, međutim, i druga strana ove priče. Građani su nedovoljno edukovani o ovoj mogućnosti i samo njih 28 je u ovoj godini kupilo obveznice. Zato bi bilo poželjno da se angažuju i ljudi od struke, koje moraju da se plate, što umanjuje i stepen zarade u ovakvoj transakciji.

- Za državu je dobro da obveznice prodaju domaćim investitorima, jer smo onda kao tržište manje ranjivi - ističe Đorđe Đukić, profesor na Ekonomskom fakultetu. - Ali, zbog geopolitičkih faktora i neizvesnosti koja je prisutna, s očekivanjem da može biti i gore, za građane bi možda bilo bolje da štede u devizama u bankama, bez obzira na niske kamatne stope. Iskustvo je pokazalo da su mali akcionari koji su kupovali akcije imali ogromne gubitke. Krupni investitori imaju mogućnost da više rizikuju i oni treba da kupuju obveznice u dinarima.

Stranci, i fizička i pravna lica, kako navode u NBS, mogu da kupuju dugoročne državne hartije od vrednosti Republike Srbije, ali ne i kratkoročne - navode u NBS. Na aukcijama državnih hartija od vrednosti koje organizuje Uprava za javni dug preovlađuje interesovanje takozvanih institucionalnih investitora (finansijske organizacije, osiguravajuća društva, penzioni i drugi fondovi), dok je učešće fizičkil lica znatno manje.

- Razlozi slabijeg učešća građana na ovim aukcijama u velikoj meri su posledica pratećih troškova koji se odnose na provizije ovlašćenim učesnicima i naknade u vezi sa kupoprodajnom transakcijom - ističu u NBS. - Takođe tu je i visok iznos minimalne nominalne vrednosti ponude, odnosno u visini vrednosti pet komada državnih hartija od vrednosti, to jest 5.000 evra za državne hartije od vrednosti u evrima, a 50.000 dinara za dinarske državne hartije od vrednosti.

Lokalna samouprava je 2015. godine emitovala obveznice koje su "planule". Tako je Stara Pazova prodala vrednosne hartije u vrednosti 125 miliona dinara sa kamatom od šest odsto na godišnjem nivou.

Emitovanje posebnih hartija od vrednosti za fizička lica bi bilo korisno i sa stanovišta strukture investitora u državne hartije od vrednosti - navode u NBS. - Time bi se poboljšala struktura finansiranja u smislu većeg učešća obaveza prema domaćim tržišnim učesnicima u strukturi ukupnih obaveza. Na ovaj način bi se smanjila i izloženost prema stranim investitorima, odnosno prema eventualnim nepredvidivim eksternim šokovima koji utiču na tokove kapitala, čime bi se doprinelo otpornosti domaćeg finansijskog sistema.

Izvor: Vebsajt Novosti, S. Moravčević, 05.06.2016.
Naslov: Redakcija