Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKONI O RADU I O TRGOVINI: Samostalni sindikat trgovine podneo nadležnima inicijativu za zabranu rada nedeljom i praznicima


Nedelja odavno nije dan kada ne rade prodavnice, ali sve češće u kupovinu se može i na državni praznik. To se pokazalo i za Prvi maj, kada su u Beogradu, ali i širom Srbije, kao i svakog drugog dana radili tržni centri i trgovinski lanci. Radni dan nije bio čak ni skraćen, već se u gotovo sve veće markete moglo od osam ujutru do devet uveče!

Radoslav Topalović, predsednik Samostalnog sindikata trgovine, smatra da su neosnovane procene poslodavaca da će biti manji promet u radnjama ako nedelja i državni praznici budu neradni dani, jer će se kupci u istom obimu snabdevati radnim danima. Po njemu se rad za 1. maj može okarakterisati kao kršenje Zakona o državnim praznicima u Republici Srbiji ("Sl. glasnik RS", br. 43/2001, 101/2007 i 92/2011), međutim, dok se ne promene Zakon o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014, 13/2017 - odluka US i 113/2017) i Zakon o trgovini ("Sl. glasnik RS", br. 53/2010 i 10/2013) poslodavci će koristiti "rupe" u ovim propisima i terati radnike na posao u prazničnim danima.

- Ispada da je državni praznik samo za državne institucije - kaže Topalović. - Rad u trgovinama nije takav da ne može da se prekine, kao što ne može proces proizvodnje u nekim fabrikama. Mi smo kao sindikat podneli nadležnima inicijativu za zabranu rada nedeljom i praznikom, ali odgovora još nema.

Topalović naglašava da neki trgovački lanci isplaćuju naknadu za rad na državni praznik, dok kod drugih zaposleni dobijaju slobodan dan. Problem je, međutim, što to bude usred nedelje.

- Pored niskih zarada koje primaju, ljudi još moraju na posao i kada ne treba - ocenjuje on. - Trgovina nije delatnost od opšteg interesa, u njoj radi oko 70 odsto žena koje su majke, ili to treba da postanu.

Profesor dr Darko Marinković, profesor sociologije rada, kaže da zakon određuje da su dani državnih praznika neradni i da tada moraju da rade samo određene službe poput hitne pomoći ili policije, a u slučaju da se radi, poslodavac mora da u skladu sa zakonom i isplati uvećani iznos zarade.

- Kakav je smisao državnog praznika, ako se tada radi? - pita se profesor. - Poslodavci pritiskaju zaposlene, ali inspekcija rada mora da proveri stanje na terenu. Sindikat takođe mora da reaguje. Na Zapadu kada poslodavac ima uvećan obim posla on pregovara sa sindikatom, da li će prihvatiti posao, ali i deo profita. Očigledno je da ljudi dolaze i kupuju, jer, da nije tako, poslodavci radnje ne bi držali otvorene.

U Ministarstvu rada kažu da su Zakonom o državnim praznicima utvrđeni državni i verski praznici koji su neradni dani, s tim što poslodavci čija priroda delatnosti zahteva neprekidan rad, mogu da rade i tada.

- Zakonom o radu propisana je obaveza poslodavca da zaposlenom isplati uvećanu zaradu najmanje 110 odsto od osnovice - ističu nadležni. - Rad trgovina i njihovo radno vreme uređeno je Zakonom o trgovini, čija je primena u nadležnosti Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Prema podacima sindikata, u trgovinama radi 200.000 ljudi, a među njima je 70 odsto žena. Njihove plate niže su od republičkog proseka i iznose oko 30.000, dok kasiri, magacioneri i izlagači robe u većim trgovinskim lancima zarade oko 25.000 dinara. Oni zaposleni u privatnim piljarnicama prime daleko manje, a uz to mnogi nisu ni prijavljeni.

Izvor: Vebsajt Novosti, J. Ž. Skenderija, 04.05.2018.
Naslov: Redakcija