Zastava Bosne i Hercegovine

PREDLOG STATUTA ADVOKATSKE KOMORE BEOGRADA - TEKST PROPISA


PREDLOG STATUTA ADVOKATSKE KOMORE BEOGRADA

OPŠTE ODREDBE

Član 1.

Ovim statutom uređuju se: ciljevi Advokatske komore Beograda (u daljem tekstu: Komora), unutrašnja organizacija i organi komore, postupak izbora organa Komore, prestanak mandata, opoziv članova organa i postupak upisa u imenik advokata, disciplinska odgovornost i disciplinski postupak, osiguranje od profesionalnog rizika i druga pitanja u skladu sa Zakonom o advokaturi (u daljem tekstu: Zakon) i Statutom Advokatske komore Srbije (u daljem tekstu: AKS).

Član 2.

Komora je nezavisna, samostalna i obavezna profesionalna organizacija advokata, a koji imaju sedište advokatske kancelarije na teritoriji grada Beograda.

Postojanje Komore utvrđeno je Zakonom o advokaturi.

Član 3.

Član Komore je advokat koji na njenom području ima sedište advokatske kancelarije.

Advokat koji je član Komore nezavisan je i samostalan u svom radu, u odnosu na državne organe, Komoru i u međusobnim odnosima sa ostalim advokatima.

Zabranjen je svaki vid bavljenja advokaturom koji, suprotno zakonu, narušava nezavisnost i samostalnost advokata.

Određena prava i dužnosti člana Komore imaju i advokatski pripravnici u skladu sa zakonom, Statutom AKS i ovim statutom.

Član 4.

Naziv Komore je: Advokatska komora Beograda. Sedište Komore je u Beogradu, Dečanska 13.

Član 5.

Komora ima svojstvo pravnog lica.

Član 6.

Komoru predstavlja i zastupa predsednik Komore.

Član 7.

Komora ima pečat sa tekstom naziva: Advokatska komora Beograda, ispisanim ćirilicom, po obodu, tekstom sedišta: Beograd, ispisanim ćirilicom, na sredini i rednim brojem pečata, ispisanim rimskim brojem, ispod teksta sedišta, na sredini.

Pečati disciplinskih organa, pored teksta iz odredbe stava 1. sadrže i reči: Disciplinski tužilac, odnosno Disciplnski sud.

Pečat je okruglog oblika prečnika 3 cm.

Komora ima štambilj pravougaonog oblika dimenzija 5,5 cm h 2,5 cm.

Štambilj pored naziva i sedišta Komore, sadrži i druge oznake: redni broj štambilja, prostor za delovodni broj, datum i broj priloga, ispisane ćirilicom.

Član 8.

Komora ima amblem.

Amblem Komore je kružnog oblika sa dva koncentrična kruga.

U prvom krugu je simbol pravde - devojka sa povezanim očima, koja sedi i u desnoj ruci drži mač, a u levoj terazije. U krugu se n alazi tekst ispisan latinicom: F1ATIUSTITIA.

U drugom krugu nalazi se tekst ispisan ćirilicom: ADVOKATSKA KOMORA BEOGRADA-BEOGRAD.

Amblem se, obavezno, koristi u pravnom saobraćaju.

Član 9.

Komora obezbeđuje javnost svog rada, u skladu sa zakonom i opštim aktima Komore.

Član 10.

Komora za svoje obaveze odgovara svojom celukopnom imovinom.

Član 11.

Komora, kao nezavisna i samostalna, u sastavu je AKS.

Deo prvi

CILjEVI KOMORE

Član 12.

Ciljevi Komore su:

  1. obezbeđenje opšte uslove za pravilno vršenje advokature,
  2. podizanje stručnog i etičkog nivoa u obavljanju advokature i podizanju njenog ugleda u društvu,
  3. jačanje profesionalne discipline i odgovornosti u vršenju advokature,
  4. razvoj advokature i njeno unapređivanje,
  5. unapređenje ostvarivanja ljudskih prava zagarantovanih Ustavom i Evropskom poveljom o ljudskim pravima,
  6. obnavljanje advokature, naročito iz reda advokatskih pripravnika,
  7. poboljšanje društveno-ekonomskog položaj a advokata,
  8. uspostavljanje vladavine prava, kao uslova za ostvarenje demokratskih odnosa u društvu.

Deo treći

ORGANI KOMORE

Član 13.

Komora obavlja poslove i zadatke određene zakonom i ovim statutom preko svoj ih organa.

UPRAVNI ODBOR

Član 14.

Organi Komore su:

  1. Skupština,
  2. Upravni odbor,
  3. Predsednik,
  4. Zamenik predsednika,
  5. Predstavnici u skupštini i upravnom odboru AKS,
  6. Nadzorni odbor,
  7. Disciplinski tužilac i
  8. Disciplinski sud.

1. Skupština

Član 15.

Skupština komore je najviši organ Komore.

Skupštinu čine svi advokati upisani u Imenik Komore.

Skupština radi u sednici koja se može održati ako joj prisustvuje više od 150 advokata.

Skupština radi u izbornoj sednici koja se može održati ako joj prisustvuje više od 250 advokata.

Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih advokata.

Član 16.

Ako sednici Skupštine ne prisustvuje potrebna većina iz člana 15. stav 3. ovog statuta, sednica se ponovo saziva u roku koji odredi Upravni odbor.

Ako izbornoj sednici Skupštine ne prisustvuje potrebna većina iz člana 15. stav 4. ovog statuta, sednica se ponovo saziva najkasnije u roku od 10 dana, a mora se održati najkasnije 45 dana od prethodne sednice.

Član 17.

Skupština komore:

  1. donosi statut Komore, poslovnik o svom radu i druga opšta akta,
  2. stara se o ostvarivanju ciljeva Komore,
  3. razmatra opšte stanje u advokaturi i donosi zaključke o potrebnim merama koje organi Komore treba da preduzmu,
  4. odlučuje o statusnim pitanjima vezanim za Komoru,
  5. odlučuje o saglasnosti za osnivanje novih advokatskih komora na području Komore,
  6. odobrava završni račun i donosi plan prihoda i rashoda Komore,
  7. raspravlja o izveštajima o radu organa Komore i o njima odlučuje,
  8. bira Verifikacionu komisiju, od pet članova,
  9. razmatra i preduzima potrebne mere radi poboljšanja društveno-ekonomskog položaja advokata i advokatskih pripravnika,
  10. prati rad i razmatra izveštaje i donosi odluke kojima se nalaže otklanjanje nepravilnosti uočenih u radu organa Komore,
  11. bira i opoziva predsednika Komore i njegovog zamenika, članove Upravnog odbora i Nadzornog odbora; Disciplinskog tužioca i njegove zamenike; predsednika Disciplinskog suda, njegovog zamenika i sudije Disciplinskog suda Komore,
  12. bira i opoziva predstavnike Komore u Skupštini AKS i Upravnom odboru AKS,
  13. predlaže svoje kandidate za članove stalnih i povremenih radnih tela AKS,
  14. prati rad, razmatra izveštaje predstavnika Komore u organima AKS i donosi odluke o njihovom radu,
  15. formira svoje stalna i povremena radna tela,
  16. donosi odluke o vrsti, oblicima i trajanju mera za zaštitu profesionalnih prava i interesa advokata i o njihovoj primeni,
  17. raspravlja o svim pitanjima koja su od interesa za advokaturu i profesionalni i društveni položaj advokata i advokatskih pripravnika i o tome donosi odluke,
  18. raspravlja o pitanjima u vezi sa unapređenjem pravnog i pravosudnog sistema i drugim pitanjima u vezi sa pružanjem pravne pomoći,
  19. raspravlja o pitanjima od opšteg značaja za društvenu zajednicu i za zaštitu prava i sloboda građana i pravnih lica i o tome donosi zaključke i preporuke, 20. vrši i druge poslove koji su zakonom i ovim statutom stavljeni u njen isključivi delokrug.

Član 18.

Skupština donosi odluke, preporuke i zaključke.

Odlukom se odlučuje o usvajanju: statuta, poslovnika i drugih opštih akata i o drugim značaj pititanjima iz nadležnosti Skupštine.

Preporukom se izražavaju stavovi i daju smernice za rad organima Komore. Zaključkom se odlučuj e u svim ostalim slučaj evima u koj ima se ne donose odluke ili preporuke.

Član 19.

Skupština zaseda najmanje jedanput godišnje.

Redovnu sednicu Skupštine Komore saziva predsednik Komore.

Vanrednu sednicu Skupštine Komore saziva predsednik Komore na inicijativu Upravnog odbora ili najmanje 15% advokata upisanih u Imenik Komore.

Vanredna sednica će se održati najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja inicijative.

Inicijativa iz stava 3. ovog člana dostavlja se u pismenoj formi, sa upisanim jedinstvenim matičnim brojem građanina (JMBG), lično potpisana i overena pečatom od strane svakog pojedinog advokata, sa obrazloženim predlogom dnevnog reda i materijalom koji se odnosi na predloženi dnevni red.

U slučaju da predsednik Komore ne sazove sednicu u roku određenom u stavu 4. ovog člana, predlagač može sazvati sednicu Skupštine u daljem roku od 30 dana.

Član 20.

Sednicom Skupštine rukovodi predsednik Komore.

Izuzetno u slučaju iz člana 19. stav 6. ako predsednik ne želi da rukovodi sednicom, sednici će predsedavati lice koje izabere Skupština.

Član 21.

Način rada Skupštine, prava i dužnosti predsednika Komore u vezi sa njenim radom bliže se uređuje Poslovnikom o radu Skupštine.

2. Upravni odbor

Član 22.

Upravni odbor je izvršni organ Skupštine Komore, koji vrši prava i dužnosti utvrđene Zakonom o advokaturi i ovim statutom.

Član 23.

Upravni odbor ima 15 članova.

Skupština komore bira neposrednim i tajnim glasanjem na način utvrđen ovim statutom 13 članova Upravnog odbora.

Predsednik Komore i njegov zamenik, koje Skupština bira neposrednim i tajnim glasanjem, na način utvrđen ovim statutom, po svom položaju su članovi Upravnog odbora.

Radom Upravnog odbora rukovodi predsednik Komore.

U slučaju sprečenosti predsednika i zamenika predsednika sednicama Upravnog odbora rukovodi član koga predsednik odredi.

Član 24.

Upravni odbor vrši sledeće poslove:

  1. izvršava odluke i zaključke Skupštine,
  2. utvrđuje predlog statuta,
  3. odlučuje o zaključenju kolektivnog ugovora i donosi druge opšte akte,
  4. donosi plan prihoda i rashoda i završni račun Komore i stara se o njihovom izvršenju,
  5. utvrđuje visinu upisnine u Imenik advokata, troškova upisa u Imenik advokata, članarine i drugih doprinosa članova Komore,
  6. odlučuje u okviru zakonom utvrđenih prava Komore o upisu u Imenik advokata, Imenik advokatskih pripravnika i advokatskih pripravika volontera; Imenik zajedničkih advokatskih kancelarija; upisnik A i upisnik B Imenika advokata i o prestanku vršenja advokatske delatnosti, odnosno svojstva advokatskog pripravnika, sem u slučajevima kada se rešenje o brisanju iz imenika donosi po sopstvenom zahtevu, usled smrti, odnosno kada se u postupku izvršenja disciplinske odluke donosi zaključak,
  7. odobrava privremena odsustva i određuje privremenog zamenika advokatu ili preuzimatelja advokatske kancelarije umrlom advokatu ili advokatu koji je brisan iz Imenika advokata po drugom osnovu,
  8. odlučuje u okviru zakonom utvrđenih prava Komore o privremenoj zabrani vršenja advokatske delatnosti i o njenom prestanku,
  9. prati rad advokata i advokatskih pripravnika i preduzima potrebne mere za pravilno vršenje advokature,
  10. predlaže Skupštini komore donošenje odluka o vrsti, oblicima i trajanju mera za zaštitu profesionalnih prava i interesa advokata i o njihovoj primeni,
  11. utvrđuje program obuke advokatskih pripravnika za vreme trajanja pripravničke vežbe,
  12. imenuje predsednika i članove Izborne komisije,
  13. stara se o ugledu advokature i preduzima mere radi zaštite njenog ugleda,
  14. prati materijalni položaj advokata i predlaže odgovarajuće mere,
  15. zauzima stavove i daje mišljenja i predloge o opštim aktima i drugim pitanjima iz delokruga rada AKS koja se prethodno razmatraju od strane advokatskih komora,
  16. ostvaruje saradnju sa organima pravosuđa i drugim državnim organima, fondovima i drugim organima i organizacijama,
  17. donosi odluku o raspisivanju izbora i saziva izbornu sednicu Skupštine Komore,
  18. stara se o pripremama za izbor predstavnika Komore u organe AKS,
  19. bira sekretara Upravnog odbora iz reda njegovih članova,
  20. donosi opšti akt o sistematizaciji radnih mesta i zaključivanju kolektivnog ugovora o radnom odnosu radnika u stručnoj službi (u daljem tekstu: Služba) Komore,
  21. odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa zaposlenih u Službi, zaključuje ugovore o radu i anekse, i donosi odluku o imenovanju rukovodioca Službe,
  22. vrši nadzor nad radom Službe komore,
  23. obrazuje komisiju za polaganje advokatskog ispita i druga stalna i povremena radna tela,
  24. donosi poslovnik o svom radu,
  25. obavlja i druge poslove koji su mu zakonom, Statutom AKS, ovim statutom ili opštim aktima stavljeni u delokrug.

Član 25.

Upravni odbor radi u sednicama kojima prisustvuje više od polovine članova, a odlučuje većinom glasova prisutnih članova.

Sednica Upravnog odbora održava se po potrebi, a mora se sazvati u roku od 10 dana od dana prijema pismenog i obrazloženog predloga, kad to zahteva najmanje pet članova Upravnog odbora, drugi organ Komore.

U hitnim slučajevima, sednice Upravnog odbora mogu da se održe telefonskim putem uz tonski zapis razgovora, ili putem elektronske pošte.

Sednica održana na način iz odredbe prethodnog stava verifikuje se na sledećoj sednici uprvanog odbora, koja se održi na način iz odredbe člana 1. ovog člana.

Predsednik Komore

Član 26.

Predsednik Komore:

  1. predstavlja i zastupa u pravnom prometu Komoru,
  2. određuje iz reda članova Upravnog odbora lice koje ga može zamenjivati, u slučaju sprečenosti zamenika predsednika,
  3. saziva sednice Skupštine i Upravnog odbora, predlaže dnevni red za te sednice i predsedava im,
  4. potpisuje odluke i druge akte koje donosi Skupština i Upravni odbor,
  5. potpisuje rešenja koja u upravnom postupku donosi Upravni odbor komore,
  6. donosi rešenja o brisanju iz imenika advokata i imenika advokatskih pripravnika na njihov lični zahtev, ili kada se brisanje vrši usled smrti,
  7. donosi zaključak o izvršenju konačne presude disciplinskog suda,
  8. izvržava odluke Skupštine i Upravnog odbora,
  9. obaveštava o svom radu Upravni odbor, a o svom radu i radu Upravnog odbora Skupštinu Komore,
  10. obavlja i druge poslove određene zakonom, ovim statutom i drugim opštim aktima Komore.

Predsednik Komore za svoj rad odgovara Skupštini komore.

Zamenik predsednika

Član 27.

Predsednika Komore, u odsutnosti, zamenjuje zamenik predsednika Komore.

Zamenik predsednika Komore pored poslova iz stava 1. ovog člana pomaže u radu predsedniku Komore i vrši i druge poslove koje mu predsednik povere.

Sekretar

Član 28.

Sekretar Upravnog odbora komore pomaže predsedniku Komore u izvršavanju poslova iz njegovog delokruga i stara se o urednoj i blagovremenoj pripremi sednica i sprovođenju akata Upravnog odbora.

Član 29.

Način rada Upravnog odbora, predsednika Komore i sekretara Upravnog odbora bliže se uređuju Poslovnikom o radu Upravnog odbora.

Član 30.

Predstavnici Komore u skupštini i upravnom odboru AKS:

  1. staraju se o ostvarivanju ciljeva Komore u AKS,
  2. razmatraju opšte stanje u advokaturi i donose zaključke o potrebnim merama koje treba da se preduzmu, saglasno interesima Komore, utvrđenim aktima skupštine i upravnog odbora,
  3. odlučuju o statusnim pitanjima vezanim za Komoru, po prethodno pribavljenom, obavezujućem stavu skupštine i upravnog odbora Komore,
  4. zalažu se za donošenje odluka kojima se nalaže otklanjanje nepravilnosti uočenih u radu organa AKS,
  5. obaveštavaju upravni odbor Komore o svom radu u organima AKS, najmanje jedanput mesečno i
  6. podnose skupštini Komori izveštaje o svom radu u organima AKS, najmanje jedanput godišnje.

Nadzorni odbor

Član 31.

Kontrolu raspolaganja sredstvima Komore vrši Nadzorni odbor.

Član 32.

Nadzorni odbor ima 5 članova, koje biraju neposrednim i tajnim glasanjem advokati na izbornoj sednici Skupštine.

Član 33.

Nadzorni odbor je samostalan i nezavisan organ Komore.

Način rada Nadzornog odbora uređuje se poslovnikom, koji donosi Nadzorni odbor.

Deo četvrti

UPIS U IMENIK ADVOKATA

Član 34.

Pravo na bavljenje advokaturom stiče se donošenjem odluke o upisu u imenik advokata i polaganjem advokatske zakletve.

Postupak za ostvarivanje prava na bavljenje advokaturom pokreće se pismenim zahtevom kandidata za upis u imenik advokata podnetim Advokatskoj komori Beograda.

Uslovi za donošenje odluke o upisu u imenik advokata, ako Zakonom o advokaturi nije drugačije određeno, su:

  1. diploma pravnog fakulteta stečena u Republici Srbiji ili diploma pravnog fakulteta stečena u stranoj državi i priznata u skladu sa propisima koji uređuju oblast visokog obrazovanja,
  2. položen pravosudni i advokatski ispit u Republici Srbiji,
  3. državljanstvo Republike Srbije,
  4. opšta zdravstvena i potpuna poslovna sposobnost,
  5. nepostojanje radnog odnosa,
  6. neosuđivanost za krivično delo koje bi kandidata činilo nedostojnim poverenja za bavljenje advokaturom,
  7. nepostojanje druge registrovane samostalne delatnosti ili statusa statutarnog zastupnika, direktora ili predsednika upravnog odbora u pravnom licu, člana ili predsednika izvršnog odbora banke, zastupnika državnog kapitala, stečajnog upravnika, prokuriste i lica koje ugovorom o radu ima utvrđenu zabranu konkurencije,
  8. dostojnost za bavljenje advokaturom,
  9. obezbeđen radni prostor pogodan za bavljenje advokaturom i ispunjenost tehničkih uslova, u skladu sa aktom AKS,
  10. protek najmanje tri godine od donošenja konačne odluke o odbijanju zahteva za upis u imenik advokata bilo koje od advokatskih komora u sastavu AKS, ako je kandidat prethodno podnosio zahtev koji je odbijen.

Smatra se da nije dostojan poverenja za bavljenje advokaturom kandidat iz čijeg se života i rada, u skladu sa opšteprihvaćenim moralnim normama i kodeksom, može zaključiti da se neće savesno baviti advokaturom i čuvati njen ugled.

Ispunjenost uslova za upis u imenik advokata iz stava 1. tač. 6) i 8) ovog člana Advokatska komora Beogradceni po slobodnoj oceni.

Član 35.

Uz zahtev za upis kandidat je dužan da dostavi dokaze i podatke o ispunjavanju uslova propisanih Zakonom o advokaturi i to:

  1. izvod iz matične knjige rođenih,
  2. uverenje o državljanstvu Republike Srbije,
  3. diplomu pravnog fakulteta ili uverenje o diplomiranju,
  4. uverenje o položenom pravosudnom ispitu,
  5. uverenje o položenom advokatskom ispitu,
  6. uverenje suda da se protiv kandidata za upis ne vodi krivični postupak,
  7. uverenje centra za socijalni rad da je kandidat poslovno sposoban,
  8. lekarsko uverenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti,
  9. kopiju lične karte,
  10. potvrdu da je kandidat raskinuo radni odnos ili izjava da će raskinuti radni odnos,
  11. izjavu da nema drugu registrovanu samostalnu delatnost ili status statutarnog zastupnika, direktora ili predsednika upravnog odbora u pravnom licu, člana ili predsednika izvršnog odbora banke, zastupnika državnog kapitala, stečajnog upravnika, prokuriste i lica koje ugovorom o radu ima utvrđenu zabranu konkurencije,
  12. potvrdu prethodnog poslodavca da li je kandidat disciplinski odgovarao, a ako jeste kada i za koju povredu radne obaveze i koja je disciplinska mera izrečena,
  13. dve fotografije.

Komora po službenoj dužnosti pribavlja dokaze o ispunjenosti uslova iz člana 6. stav 1. Zakona o advokaturi i to:

  1. neosuđivanost kandidata za krivično delo koje bi ga činilo nedostojnim poverenja za bavljenje advokaturom,
  2. dostojnost za bavljenje advokaturom,
  3. protek najmanje tri godine od donošenja konačne odluke o odbijanju zahteva za upis u imenik advokata bilo koje od advokatskih komora u sastavu AKS, ako je kandidat prethodno podnosio zahtev koji je odbijen,
  4. mišljenje advokatske komore u sastavu AKS na čijoj je teritoriji kandidat obavljao profesionalnu delatnost pre podnošenja zahteva za upis u imenik advokata.

Pravna lica, državni i pravosudni organi i organizacije dužni su da, u skladu sa Zakonom o advokaturi, na zahtev advokatske komore, daju o kandidatu tačne i potpune podatke, potrebne za ocenu da li ispunjava uslove iz člana 6. Zakona o advokaturi.

Član 36.

Podneti zahtevi za upis u imenik advokata evidentiraju se na prvoj sednici Upravnog odbora komore i o tome se obaveštava članstvo sa pozivom da stavi svoje eventualne obrazložene pismene primedbe ili predloge po podnetim zahtevima.

Rok za evidenciju počinje da teče od dana sednice Upravnog odbora na kojoj je zahtev evidentiran.

Po isteku roka za evidenciju koji ne može biti duži od 30 dana, Upravni odbor odlučuje o zahtevu kandidata za upis u imenik advokata, izuzev u slučaju postojanja prigovora na upis kandidata.

Organ koji odlučuje o upisu može prethodno obaviti razgovor sa kandidatom za upis i tražiti razjašnjenje određenih činjenica, a ukoliko ima primedaba po njegovom zahtevu, upoznaće kandidata sa sadržinom istih i dati mu mogućnost da se u roku od 8 dana o njima izjasni.

Podnosilac zahteva za upis u imenik advokata može prisustvovati sednici Upravnog odbora na kojoj se donosi odluka o njegovom zahtevu i davati, po odobrenju predsedavajućeg, potrebna usmena objašnjenja i predloge.

U postupku većanja i glasanja o zahtevu za upis isključena je javnost.

Član 37.

Komora može odložiti donošenje odluke o zahtevu, do pravnosnažnog okončanja krivičnog postupka, ako je protiv kandidata optužnica za krivično delo koje bi ga činilo nedostojnim poverenja za bavljenje advokaturom, stupila na snagu.

Ako kandidat ispunjava uslove iz člana 6. stav 1. Zakona o advokaturi, advokatska komora donosi odluku o upisu u imenik advokata.

Advokatska komora odbiće zahtev za upis u imenik advokata kandidata koji ne ispunjava uslove propisanu u članu 6. stav 1. Zakona o advokaturi.

O odluci iz stava 3. ovog člana, Komora je dužna da bez odlaganja obavesti Advokatsku komoru Srbij e i sve advokatske komore u njenom sastavu.

Član 38.

Upravni odbor komore odlučuje o zahtevu za upis u Imenik advokata u roku koji ne može biti duži od 60 dana od podnošenja zahteva.

Ako Upravni odbor komore ne odluči o zahtevu za upis u roku od 60 dana, podnosilac zahteva može izjaviti žalbu Upravnom odboru AKS.

Upravni odbor komore će poništiti odluku o upisu u Imenik advokata ako se naknadno utvrdi na nisu postojali propisani uslovi za upis.

Protiv rešenja Upravnog odbora komore kojim se odbija zahtev za upis, ili poništava upis kandidata u imenik advokata Komore, može se izjaviti žalba u roku od 15 dana od dana dostavljanja rešenja, Upravnom odboru AKS.

Žalba se podnosi Komori dva primerka. O žalbi odlučuje Upravni odbor AKS.

Protiv konačne odluke Upravnog odbora AKS može se pokrenuti upravni spor.

Član 39.

Komoraje dužna da u roku od 30 dana od donošenja odluke o upisu u Imenik advokata, omogući kandidatu polaganje advokatske zakletve, pod uslovom da je uplatio troškove upisa, a ako se radi o stranom državljaninu i pod uslovom da je podneo dokaz o zaključenom ugovoru o osiguranju od profesionalne odgovornosti u Republici Srbiji.

Advokatska zakletva polaže se pred predsednikom advokatske komore ili licem koje on ovlasti.

Advokatska zakletva glasi:

"Zaklinjem se da ću dužnost advokata obavljati savesno, da ću se u svom radu pridržavati Ustava, zakona i drugih propisa, statuta advokatske komore i Kodeksa profesionalne etike advokata i da ću svojim postupcima i ponašanjem čuvati ugled advokature."

Nakon usmeno položene zakletve, kandidat potpisuje svečanu izjavu sa tekstom zakletve.

Član 40.

Kandidat koji je pre podnošenja zahteva za upis u imenik advokata bio u radnom odnosu, dužan je da pre polaganja zakletve dostavi dokaz o prestanku tog radnog odnosa, dokaz o zaključenom ugovoru o osiguranju od profesionalne odgovornosti i dokaz o uplati propisane upisnine.

Član 41.

Komora, na dan položene advokatske zakletve, donosi rešenje o upisu u imenik advokata i izdaje advokatsku legitimaciju.

Advokatska legitimacija služi kao dokaz svojstva advokata.

Advokatska legitimacija sadrži ime i prezime advokata, lični broj ili jedinstveni matični broj građana (JMBG), njegovu fotografiju, redni broj i dan, mesec i godinu upisa u imenik advokata, kao i druge podatke od značaja za utvrđivanje svojstva advokata predviđene opštim aktom Komore i AKS.

2. Upis u imenik zajedničkih advokatskih kancelarija

Član 42.

Dva ili više advokata mogu ugovorom, kojim uređuju međusobne poslovne i imovinske odnose, osnovati zajedničku advokatsku kancelariju.

Ugovor iz stava 1. ovog člana i zahtev za upis u imenik zaj edničkih advokatskih kancelarija ugovorne strane dužne su da dostave nadležnoj advokatskoj komori u roku od 15 dana od dana zaključenja ugovora.

Svi advokati iz zajedničke advokatske kancelarije moraju imati isto sedište kancelarije.

Zajednička advokatske kancelarija mora imati istaknutu tablu sa nazivom:

"zajednička advokatska kancelarija" i imenom zajedničke advokatske kancelarije, u skladu sa ugovorom o osnivanju, Statutom AKS i ovim Statutom.

Ime zajedničke advokatske kancelarije sadrži samo prezime jednog, više ili svih članova zajedničke advokatske kancelarije.

Komora, donosi rešenje o upisu u imenik zajedničkih advokatskih kancelarija. Zajednička advokatska kancelarija nema svojstvo pravnog lica.

Zajednička advokatska kancelarija prestaje sporazumom ili ako u njoj ostane samo jedan advokat.

Član 43.

O zahtevu za upis u Imenik zajedničkih advokatskih kancelarija odlučuje rešenjem u prvom stepenu Upravni odbor komore.

Član 44.

U slučaju da potpisnik ugovora o osnivanju zajedničke advokatske kancelarije ima sedište kancelarije van sedišta zajedničke advokatske kancelarije, dužan je da uz zahtev za upisu u Imenik zajedničkih advokatskih kancelarija podnese zahtev za preseljenje sedišta advokatske kancelarije u sedište zajedničke advokatske kancelarije.

Član 45.

Zajednička advokatska kancelarija ima pečat sa nazivom: "zajednička advokatska kancelarija", sa imenom i adresom sedišta zajedničke advokatske kancelarije, a u skladu sa ugovorom o osnivanju, Statutom AKS i ovim Statutom.

Advokat koji je član zajedničke advokatske kancelarije dužan je da, uz pečat iz st. 1. ovog člana, koristi i svoj pečat.

Zajednička advokatska kancelarija ima jedno sedište.

Član 46.

Punomoćje za zastupanje stranaka daje se pojedinim, ili svim članovima zajedničke advokatske kancelarije.

Član 47.

Za vreme trajanja privremenog prestanka prava na bavljenje advokaturom pojedinih članova zajedničke advokatske kancelarije, ne može se strankama davati na potpis punomoć sa njihovim imenima.

Član 48.

Članovi kancelarije su dužni da obaveste Advokatsku komoru Beograda o prestanku rada i o statusnim i personalnim promenama u roku od 8 dana od dana kada je promena nastupila.

3. Upis u imenik advokata stranih državljana

Član 49.

Advokat - strani državljanin može se upisati u upisnik A i upisnik B imenika advokata, ako se bavi advokaturom u matičnoj državi u skladu sa propisima te države i ako, u zavisnosti od vrste upisa, ispunjava uslove iz Zakona o advokaturi.

O upisu advokata - stranog državljanina Komoraobaveštava Advokatsku komoru

Srbije koja obaveštava nadležnu advokatsku komoru u njegovoj matičnoj državi.

Na rad advokata - stranih državljana primenjuju se odredbe ovog zakona koje se odnose na domaće advokate, statuta advokatske komore i Kodeksa profesionalne etike advokata, ako ovim zakonom nije drugačije propisano.

Član 50.

Advokat upisan u upisnik A i upisnik B imenika advokata stranih državljana nema pravo:

1)    da bira i bude biran za člana organa i nosioca funkcija u Advokatskoj komori Beograda,

2)    da zapošljava advokatske pripravnike radi obavljanja pripravničke vežbe, u skladu sa zakonom,

3)    da bude imenovan za privremenog zastupnika, poreskog zastupnika ili branioca po službenoj dužnosti, da pruža besplatnu pravnu pomoć u skladu sa važećim propisima, da bude punomoćnik stranke koja je oslobođena od plaćanja sudskih troškova, niti da bude medijator.

4. Upis u imenik advokata stranih državljana - upisnik A

Član 51.

Pružanje pravne pomoći advokata stranog državljanina, upisanog u upisnik A Imenika advokata stranih državljana, ograničeno je samo na davanje usmenih i pismenih pravnih saveta i mišljenja koji se odnose na primenu prava njegove matične države i međunarodnog prava.

Član 52.

Za upis u upisnik A Imenika advokata stranih državljana kandidat mora ispunjavati uslove iz člana 6. i 14. Zakona o advokaturi:

  1. da je upisan u imenik advokata u matičnoj državi,
  2. da ima opštu zdravstvenu i potpunu poslovnu sposobnost,
  3. da nije u radnom odnosu van advokature,
  4. neosuđivanost za krivično delo koje bi kandidata činilo nedostojnim poverenja za bavljenje advokaturom,
  5. nepostojanje druge registrovane samostalne delatnosti ili statusa statutarnog zastupnika, direktora ili predsednika upravnog odbora u pravnom licu, člana ili predsednika izvršnog odbora banke, zastupnika državnog kapitala, stečajnog upravnika, prokuriste i lica koje ugovorom o radu ima utvrđenu zabranu konkurencije,
  6. dostojnost za bavljenje advokaturom,
  7. obezbeđen radni prostor pogodan za bavljenje advokaturom i ispunjenost tehničkih uslova
  8. protek najmanje tri godine od donošenja konačne odluke o odbijanju zahteva za upis u imenik advokata bilo koje od advokatskih komora u sastavu AKS, ako je kandidat prethodno podnosio zahtev koji je odbijen,
  9. da ima zaključen ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti u Republici Srbiji.

Član 53.

Uz zahtev za upis u upisnik A imenika advokata, advokat - strani državljanin j e dužan da dostavi dokaze i podatke o ispunjavanju uslova propisanih Zakonom o advokaturi i to:

  1. potvrdu advokatske komore čij i je član o tome da u matičnoj državi ima status advokata, u izvorniku i overenom prevodu na srpski jezik, ne stariju od tri meseca,
  2. uverenje o državljanstvu države čiji je državljanin, u izvorniku i overenom prevodu na srpski jezik,
  3. uverenje da se protiv kandidata za upis ne vodi krivični postupak u matičnoj državi i u Republici Srbiji,
  4. uverenje da kandidat nije lišen poslovne sposobnosti u matičnoj državi,
  5. lekarsko uverenje o opštoj zdravstvenoj sposobnosti u Republici Srbiji,
  6. kopiju putne isprave i original na uvid,
  7. izjavu da nema zasnovan radni odnos van advokature,
  8. izjavu da nema drugu registrovanu samostalnu delatnost ili status statutarnog zastupnika, direktora ili predsednika upravnog odbora u pravnom licu, člana ili predsednika izvršnog odbora banke, zastupnika državnog kapitala, stečajnog upravnika, prokuriste i lica koje ugovorom o radu ima utvrđenu zabranu konkurencije,
  9. da ima obezbeđen radni prostor pogodan za bavljenje advokaturom i ispunjenost tehničkih uslova, u skladu sa aktom AKS,
  10. da ima zaključen ugovor o osiguranju od profesionalne odgovornosti u Republici Srbiji,
  11. dve fotografije.

Strani dokumenti se dostavljaju u izvorniku i overenom prevodu po propisima u Republici Srbiji.

Član 54.

Komora po službenoj dužnosti pribavlja dokaze o:

  1. neosuđivanosti kandidata za krivično delo koje kandidata čini nedostojnim poverenja za bavljenje advokaturom,
  2. dostojnosti za bavljenje advokaturom od advokatske komore čiji je član,
  3. poslovima koje advokat vrši pored advokatske delatnosti,
  4. radu advokata u ortačkom advokatskom društvu i zajedničkoj advokatskoj kancelariji,
  5. proteku najmanje tri godine od donošenja konačne odluke o odbijanju zahteva za upis u imenik advokata stranih državljana bilo koje od advokatskih komora u sastavu AKS, ako je kandidat prethodno podnosio zahtev koji je odbijen.

5. Upis u imenik advokatskih pripravnika

Član 55.

Na advokatsske pripravnike shodno se primenjuju odredbe čl. 53. do 62. Zaakona o advokaturi.

U slučaju da status pripravnika prestaje van rokova iz odredbe člana 61. Zakona o advokaturi, obaveza je advokata kod koga je pripravnik na vežbi da o tome obavesti odmah Komoru.

Deo peti

DISCIPLINSKI ORGANI I DISCIPLINSKI POSTUPAK

a) Disciplinski organi

Član 55.

Disciplinski tužilac i Disciplinski sud su disciplinski organi Komore koji imaju prava i dužnosti prvostepenih disciplinskih organa saglasno odredbama zakona i Statuta Komore.

Disciplinski tužilac i Disciplinski sud su samostalni i nezavisni organi Komore koji svoje odluke donose na osnovu Ustava, zakona, ovog Statuta, Statuta AKS i Kodeksa profesionalne etike advokata.

Disciplinski organi o svom radu podnose izveštaj e Skupštini komore.

Disciplinski tužilac

Član 56.

Disciplinski tužilac odlučuje o pokretanju disciplinskog postupka, zastupa optužnicu pred prvostepenim Disciplinskim sudom i ulaže pravne lekove protiv njegovih odluka.

Disciplinski tužilac ima deset zamenika, koji imaju u postupku, kada ga zamenjuju, ista prava i dužnosti.

Disciplinskog tužioca i njegove zamenike bira i opoziva Skupština komore.

Disciplinski sud

Član 57.

Disciplinski sud je samostalan i nezavisan organ Komore koji odlučuje po optužnicama Disciplinskog tužioca.

Skupština komore Disciplinski sud, predsednika Disciplinskog suda, zamenika predsednika i 22 sudija.

Radom Disciplinskog suda rukovodi predsednik suda, a u njegovoj odsutnosti zamenik predsednika koji ima ista prava i dužnosti, dok ga zamenjuje.

Član 58.

Disciplinski sud sudi u veću sastavljenom od tri sudije.

b) Disciplinski postupak

Član 59.

Disciplinski postupak pokreće Disciplinski tužilac.

Prijavljeni advokat može podneti obrazloženi zahtev za izuzeće postupajućeg zamenika tužioca, disciplinskom tužiocu Komore. O izuzeću disciplinskog tužioca Komore odlučuje disciplinski tužilac AKS.

Član 60.

Disciplinski tužilac pokreće postupak po prijavi fizičkog ili pravnog lica, organa Komore ili po sopstvenoj inicijativi.

Član 61.

Ako oceni da iz prijave proizlazi osnovi sumnje o povredi dužnosti, Disciplinski tužilac dostavlja prijavljenom advokatu prijavu sa prilozima podnetim uz prijavu i poziva ga da se u roku od osam dana izjasni o navodima prijave.

Član 62.

Disciplinski tužilac može tražiti dodatna objašnjenja i dokaze od podnosioca prijave i drugih državnih organa, fizičkih i pravnih lica.

Član 63.

Po prispeću izjašnjenja, ili ukoliko se prijavljeni advokat ne izjasni o navodima iz disciplinske prijave u ostavljenom roku, Disciplinski tužilac će na osnovu raspoloživih dokaza podići optužnicu ili prij avu odbaciti.

Član 64.

Ako Disciplinski tužilac protiv prijavljenog advokata podigne optužnicu, istu dostavlja sa dokazima Disciplinskom sudu na dalji postupak.

Ako Disciplinski tužilac odbaci prijavu, podnosilac prijave ne može preuzeti gonjenje pred Disciplinskim sudom, ali može u roku od osam dana od prijema obaveštenja o odbačaju prijave uložiti prigovor disciplinskom tužiocu AKS.

Po prijemu optužnice predsednik Disciplinskog suda određuje veće koje će odlučivati po podnetoj optužnici.

Član 65.

Veće Disciplinskog suda uz poziv za disciplinski pretres optuženom advokatu dostavlja optužnicu.

Protiv podignute optužnice optuženi advokat ima pravo na prigovor, u roku od osam dana od dana dostavljanja optužnice. O prigovoru odlučuje disciplinsko vanraspravno veće.

Disciplinski postupak je pokrenut stupanjem optužnice na pravnu snagu. Optužnica stupa na pravnu ssnagu danom isteka roka na prigovor, ukoliko isti nije izjavljen, odnosno odbijanjem prigovoraa naa optužnicu.

Dostavljanje optuženom obavlja se na adresu sedišta advokatske kancelarije. U slučaju nemogućnosti ovakve dostave dostava će se ponoviti još jednom, a ako i ponovljena druga dostava ne uspe, sledeća će se izvršiti preko oglasne table Advokatske komore.

Protekom osmog dana od isticanja na oglasnoj tabli dostava se smatra urednom. Ukoliko optuženi advokat angažuje branioca dostavljanje će biti izvršeno

preko angažovanog branioca, u skladu sa ovim statutom.

Rokovi za žalbu računaju se od dana dostavljanja optuženom, a ako ima branioca od dana kada je izvršena prva dostava.

Član 66.

Disciplinski pretres se može održati u odsutnosti uredno pozvanog optuženog advokata i njegovog branioca koji svoj izostanak nisu opravdali.

Član 67.

Disciplinski pretres održava se u sedištu Komore.

Član 68.

O predlogu za spajanje ili razdvajanje postupka odlučuje predsednik Disciplinskog suda.

Član 69.

U toku trajanja disciplinskog postupka može se podneti obrazloženi zahtev za izuzeće predsednika veća i članova veća.

O zahtevu za izuzeće predsednika i članova veća prvostepenog Disciplinskog suda odlučuje predsednik Disciplinskog suda Advokatske komore.

O zahtevu za izuzeće predsednika Disciplinskog suda odlučuje predsednik Disciplinskog suda AKS.

Protiv odluka iz ovog člana nije dozvoljena posebna žalba.

Član 70.

Ako u slučaju odlaganja glavnog pretresa dođe do promene sastava veća, izvedeni dokazi se neće ponoviti, osim ako veće drugačije ne odluči.

Član 71.

Predsednik veća održava red tokom glavnog pretresa i ovlašćen je da udalji sa glavnog pretresa lice koje narušava red.

Član 72.

Nakon sprovedenog disciplinskog pretresa, veće Disciplinskog suda donosi presudu, kojom se optuženi advokat:

  1. oglašava krivim;
  2. oslobađa od optužbe, ako se utvrdi da povreda koje je predmet optužbe ne predstavlja lakšu, odnosno težu povredu dužnosti i ugleda advokature, ili ako postoje okolnosti koje isključuju disciplinsku odgovornost, ili ako nema dokaza da je optuženi advokat povredu izvršio, ili se utvrdi da delo nij e učinio;
  3. kojom se optužba odbija ako disciplinski tužilac odustane od optužnice ili ako se utvrdi da je nastupila zastarelost disciplinskog gonjenja.

Član 73.

U odluci kojom se okrivljeni advokat oglašava krivim, veće Disciplinskog suda navodi:

  1. povredu za koju se oglašava krivim i činjenice i okolnosti koje čine lakšu ili težu povredu ugleda i dužnosti advokata;
  2. disciplinsku meru koja je optuženom advokatu izrečena;
  3. odluku o troškovima postupka.

Prilikom odmeravanja i izricanja disciplinske mere Disciplinski sud uzima u obzir stepen utvrđene odgovornosti, težinu posledica povrede dužnosti i ugleda advokature, subjektivne i objektivne okolnosti pod kojima je povreda izvršena, nastalu štetu, pobude, raniju kažnjavanost za disciplinske prestupe i materijalne prilike učinioca.

Član 74.

U disciplinskom postupku ne može se odlučivati o zahtevu za naknadu štete nastale izvršenjem disciplinske povrede.

Član 75.

Pismeni otpravak presude dostavlja se optuženom advokatu, njegovom braniocu i disciplinskom tužiocu u roku od trideset dana od dana zaključenja disciplinskog pretresa.

Član 76.

Protiv odluke Disciplinskog suda žalbu mogu izjaviti Disciplinskom sudu AKS, kao drugostepenom sudu, optuženi, njegov branilac i disciplinski tužilac:

  1. u roku od osam dana od dana dostavljanja odluke, u postupku za lakše povrede dužnosti i ugleda advokata;
  2. u roku od petnaest dana od dana dostavljanja odluke, u postupku za teže povrede dužnosti i ugleda advokata.

Član 77.

U disciplinskom postupku shodno se primenjuju odredbe Zakonika o krivičnom postupku, kao pravna pravila, ako ovim statutom nije drugačije određeno.

v) Izvršenje disciplinskih odluka

Član 78.

Po pravnosnažnosti odluke kojom je izrečena opomena, novčana kazna ili mera brisanja iz Imenika advokata ili Imenika advokatskih pripravnika, predsednik Disciplinskog suda dostavlja odluku predsedniku Komore radi sprovođenja izvršenja.

Deo peti

IZBORI

Član 79.

Izbori organa Komore vrše se na izbornoj sednici Skupštine Komore.

Odlku o sazivanju Izborne sednice Skupštine donosi Upravni odbor, najmanje 45 dana pre njenog održavanja.

Prilikom donošenja odluke o sazivanju izborne sednice Skupštine Upravni odbor obrazuje Izbornu komisiju od pet članova, od kojih jednog predsednika i četiri člana, kao i njihove zamenike. Odluka iz odredbe stava 2. ovog člana sadrži i rokove za kandidovanja i održavanju izborne Skupštine.

Predsednik Izborne komisije, članovi Izborne komisije i zamenici predsednika odnosno članova Izborne komisije ne mogu predlagati kandidate u izbornom postupku niti biti kandidovani za bilo koju funkciju za koju se glasa na izbornoj sednici Skupštine.

O izbornoj sednici Skupštine obaveštavaju se svi advokati članovi Komore, na jedan od sledećih načina: preko veb sajta Komore, zemaljskom poštom, elektronskom poštom, preko oglasne table Komore, oglasnih tabli Komore u sudovima i sredstvima javnog informisanja.

U obaveštenju iz prethodnog stava pozvaće se advokati da najranije 15 dana pre održavanja izborne sednice Skupštine pismeno podnesu Izbornoj komisiji, predlogekandidata za nosioce funkcija i članove organa Komore, kao i za delegate i članove organa AKS.

U obaveštenju će se naznačiti koji se organi Komore biraju i koliko je članova organa predviđeno za svaku listu.

a) izborna prava

Član 80.

Pravo da bira i da bude biran ima svaki advokat upisan u imenik advokata. Prava iz odredbe prethodnog stava nema advokat koji se bavi poslovima

nespojivim sa advokaturom; advokat koji obavlja rad za drugog advokata ili zajedničku advokatsku kancelariju; kao ni advokat koji obavlja rad za ortačko društvo, sa ili bez zasnivanja radnog odnosa. Zajedničke kancelarije i ortačka društva imaju pravo na jedan glas.

Prava iz odredbe stava 1. ovog člana utvrđuje se u jedinstvenom biračkom spisku advokata.

Jedinstveni birački spisak advokata utvrđuje Izborna komisija, na osnovu podataka iz službene evidencije Komore i drugih prikupljenih podataka.

Član 81.

Jedinstveni birački spisak objavljuje se na sajtu i oglasnoj tabli Komore, najkasnije petnaest dana pre održavanja izbora.

Advokat koji se ne nalazi na jedinstvenom biračkom spisku ima pravo prigovora, u roku od tri radna dana od dana objavljivanja.

Prigovor iz odredbe prethodnog stava podnosi se izbornoj Skupštini. Ukoliko je prigovor usvojen izborna Skupština naložiće Izbornoj komisiji da

advokata odmah upiše u jedinstveni birački spisak. Upisivanje se vrši dopisivanjem imena i prezimena advokata na kraju jedinstvenog biračkog spiska, potpisivanjem od strane predsednika Izborne komisije i overavanjem pečatom Komore.

b) kandidovanje

Član 82.

Pravo pravo predlaganja kandidata ima svaki advokat iz jedinstvenog biračkog spiska.

Predlozi kandidata podnose se u pismenoj formi neposredno Komori ili poštom preporučeno.

Pismeni predlog kandidata mora sadržati potpis i pečat predlagača, imena i prezimena kandidata i njihove potpise i pečate kojima potvrđuju prihvatanje kandidature.

Član 83.

Izborna komisija utvrđuje listu kandidata koja mora imati veći broj kandidata od broja članova organa za koji se vrši izbor.

Isti kandidat ne može biti istovremeno uvršćen u dve liste kandidata za člana organa Komore.

Ukoliko je prigovor advokata iz odredbe člana 81. usvojen, a isti je predložen kao kandidat, izborna Skupština naložiće Izbornoj komisiji da advokata odmah upiše u listu kandidata, kao i na glasački listić, a po potvrđivanju liste kandidata. Upisivanje se vrši upisivanjem imena i prezimena advokata na glasačkom listiću.

Izborna komisija će listu kandidata utvrditi najkasnije 7 dana pre održavanja izborne sednice Skupštine.

Ukoliko nađe da neko od kandidata ne ispunjava uslove za stavljanje na listu kandidata, Izborna komisija će pismeno obavestiti predlagača i kandidata koji mogu u roku od 3 dana da ulože prigovor Skupštini.

Ukoliko je isti advokat kandidovan na više izbornih lista za funkcije u Komori, Izborna komisija će ga pozvati da se opredeli na kojoj će listi ostati.

Ako kandidat ne postupi po zahtevu Izborne komisije iz prethodnog stava Izborna komisija će ga odrediti na listu za koju je Komori stigla prva kandidatura.

Lista kandidata se dostavlja na potvrdu Skupštini na izbornoj sednici.

U slučaju da neka lista ne sadrži dovoljan broj kandidata dopunsko kandidovanje izvršiće se na izbornoj sednici Skupštine.

Skupština će odlučiti o uloženim prigovorima protiv odluka Izborne komisije.

Skupština na izbornoj sednici potvrđuje liste kandidata koje joj podnosi Izborna komisija i na kojima mora biti veći broj kandidata od broja nosilaca funkcija i članova organa koji se biraju.

Član 84.

Kandidat za člana organa Komore i kandidat za delegata Skupštine AKS mogu biti samo advokati koji nisu disciplinski kažnjavani, niti su članovi organa političke stranke.

Za predsednika Komore, njegovog zamenika, Disciplinskog tužioca i predsednika Disciplinskog suda može se kandidovati samo advokat koji ima najmanje 15 godina staža u advokaturi.

Za članove Upravnog i Nadzornog odbora, zamenike Disciplinskog tužioca, zamenika predsednika i sudije Disciplinskog suda može se kandidovati samo advokat koji ima najmanje 10 godina staža u advokaturi.

Član 85.

Kandidati za predsednika Komore dužni su da podnesu Skupštini osnovne pravce programa rada Komore za naredni period.

Član 86.

Izbor članova organa i nosilaca funkcija Komore vrši se na izbornoj sednici Skupštine neposredno, tajnim glasanjem, glasačkim listićima.

Za punovažnost izbora potrebno je da je najmanje 200 advokata glasalo. Glasati se može samo lično.

Izborna komisija rukovodi izbornim postupkom.

Član 87.

Glasanje se vrši glasačkim listićima zaokruživanjem rednog broj a ispred imena kandidata za koga se glasa.

Glasanje se može vršiti samo za kandidata koji je na listi. Nevažećim se smatra listić koji je popunjen tako da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koga se glasalo, kao i onaj na kome je dopisano ime kandidata koji nije na listi.

Član 88.

Po završenom glasanju Izborna komisija utvrđuje rezultate glasanja i saopštava ih Skupštini. O spornim pitanjima Izborna komisija odlučuje većinom glasova.

Prilikom saopštavanja rezultata glasanja nije potrebna većina za održavanje izborne sednice Skupštine.

Izabrani su oni kandidati koji su dobili najveći broj glasova od svih kandidata sa pojedinog glasačkog listića.

Predlagač i kandidat koji smatra da je u izbornom postupku povređeno njegovo pravo može uložiti prigovor u roku od tri dana od dana saopštavanja rezultata glasanja iz stava 1. i 2. ovog člana.

Prigovor se predaje Komori neposredno ili poštom preporučeno i mora imati pečat i potpis podnosioca.

O podnetim prigovorima odlučuje Verifikaciona komisija u roku od tri dana od isteka roka za prigovore.

Ako ima više kandidata sa istim brojem glasova i to kandidata sa najmanjim brojem glasova između kojih treba izabrati člana organa Komore, postupak glasanja se ponavlja za broj članova organa Komore koji nije izabran.

Član 89.

Predsednik Komore, zamenik predsednika Komore i članovi Upravnog odbora, predsednik Nadzornog odbora, disciplinski tužilac i njegovi zamenici, predsednik disciplinskog suda i njegovi zamenici i sudije disciplinskog suda biraju se na vreme od četiri godine.

Ista lica iz stava 1. ovog člana mogu se po isteku mandata samo još jedanput uzastopno birati na iste funkcije.

Član organa stiče prava i dužnosti, danom potvrđivanja njegovog mandata od strane Verifikacione komisije.

U slučaju da izabrani kandidat za člana Upravnog odbora komore, Nadzornog odbora Komore, zamenika Disciplinskog tužioca Komore, sudije Disciplinskog suda Komore ili delegata Skupštine AKS iz Komore, ne želi da se prihvati članstva u tom organu ili mu iz bilo kog razloga prestane funkcija člana tog organa, izabranim će se smatrati sledeći kandidat sa najvećim brojem glasova dobijenim na redovnim izborima za članove navedenih organa.

U slučaju da ne postoje uslovi za primenu odredbe člana 45. stav 4. održaće se dopunski izbori.

Član 90.

Skupština komore po postupku utvrđenim ovim statutom za izbor članova organa Komore bira predstavnike Komore u Skupštinu i Upravni odbor AKS.

Izbore iz stava 1. ovog člana raspisuje Upravni odbor komore, na predlog AKS. Skupština komore bira delegate za Skupštinu AKS.

Osam kandidata sa najvećim brojem glasova za delegate Skupštine izabrani su istovremeno za članove Upravnog odbora AKS.

U slučaju da izabrani kandidat za člana Upravnog odbora ne želi da se prihvati članstva u tom organu izabranim se smatra sledeći kandidat sa najvećim brojem glasova.

Skupština komore utvrđuje i kandidate za nosioce funkcija i članove drugih organa AKS iz reda predstavnika Komore.

Član 91.

Nadzorni odbor prvu sednicu održava najkasnije u roku od 30 dana od dana izbora i bira iz reda svojih članova predsednika i zamenika predsednika odbora.

Član 92.

Mandat članu organa ili nosiocu funkcije u Komori prestaje i pre isteka vremena na koji je izabran kad izgubi svojstvo člana Komore, ostavkom ili opozivom.

Postupak opoziva sprovodi se po odredbama zakona i ovog statuta.

U slučaju da se za vreme trajanja mandata smanji broj članova organa Komore za jednu četvrtinu, sprovode se dopunski izbori, za popunu nedostajućeg broja članova odnosnog organa, a mandat novoizabranom članu organa Komore ističe kad i mandat drugim članovima.

Član 93.

Opoziv člana organa Komore može se izvršiti ako:

  1. ne izvršava zadatke koje mu poveri Skupština ili organ čiji je član,
  2. ne ispunjava svoje obaveze,
  3. odsustvuje neopravdano više od tri puta sa sednica u toku jedne godine.

Član 94.

Postupak za opoziv člana organa Komore mogu pokrenuti:

-       Skupština,

-       Upravni odbor,

-       Nadzorni odbor, i

-       organ čiji se član opoziva.

O predlogu za opoziv odlučuje Skupština.

Odluka o prihvatanju, odnosno odbijanju predloga za opoziv donosi se većinom glasova od ukupnog broja prisutnih članova Skupštine.

O razlozima za odbijanje predloga obaveštava se organ koji je pitanje opoziva člana organa pokrenuo.

Član 95.

Postupak za opoziv organa u Komori sprovodi se shodnom primenom odredaba kojima je određen način postupak izbora utvrđenim ovim statutom.

Član 96.

Za vršenje izbornih funkcija u organima Komore i organima AKS, advokati ne primaju materijalnu naknadu, izuzev naknade putnih troškova, pod uslovima utvrđenim opštim aktom.

Deo šesti

ODGOVORNOST KOMORE I NJENIH ORGANA

Član 97.

Komora je dužna da se u vršenju svojih prava i dužnosti pridržava Ustava, zakona, Statuta Komore, opštih akata, kolektivnog ugovora i ostalih ugovora i sporazuma.

Član 98.

Organi Komore i nosioci funkcija u Komori za svoj rad odgovaraju Skupštini komore, kao najvišem organu u Komori.

Član 99.

Kad organ Komore donese odluku koja nije doneta u upravnom postupku, dužan je da preispita tu odluku kad je na to upozoren.

U slučaju da organ ne izmeni odluku iz stava 1. ovog člana, predsednik Komore može zadržati takvu odluku od izvršenja do konačne odluke Skupštine.

Upravni odbor u ostvarivanju odgovornosti prema Skupštini komore dužan je da najmanje jedanput godišnje podnese Skupštini komore izveštaj o svom radu.

Izveštaj se podnosi i po pojedinim pitanjima u sprovođenju odluka Skupštine na njen zahtev ili na inicij ativu U pravnog odbora.

Član 100.

Skupština komore na osnovu izveštaja iz člana 56. ovog statuta, po zaključenom razmatranju po pravilu, zauzima stav o radu Upravnog odbora i o drugim pitanjima koja su bila predmet razmatranja.

Skupština svojim zaključkom može da utvrdi obaveze i da smernice za dalji rad Upravnog odbora.

Član 101.

U ostvarivanju odgovornosti organa Komore, Skupština komore na predlog najmanje 100 advokata može, prilikom razmatranja godišnjeg izveštaja o radu, da pokrene pretres pitanja koja se odnose na rad organa Komore.

Član 102.

Pretres o radu organa Komore, shodno odredbi člana 77. završava se:

-       davanjem ocene rada,

-       davanjem smernica i utvrđivanjem obaveza,

-       postavljanjem pitanja poverenja Upravnoom odboru, i drugih organa u Komori ili pojedinom članu Upravnog odbora.

Član 103.

Upravni odbor može da postavi pitanje poverenja u njegov rad, ako nije u stanju da obezbedi izvršavanje odluka, zaključaka i smernica Skupštine Komore.

Pitanje poverenja u svoje ime postavlja predsednik Komore.

Pitanje poverenja u ime Upravnog odbora postavlja predsednik Komore po prethodnoj odluci Upravnog odbora.

O pitanju poverenja izjašnjava se Skupština komore.

Član 104.

Kad se na sednici Skupštine Komore postavi pitanje poverenja Upravnom odboru i otvori pretres, za donošenje odluke potrebno je prisustvo najmanje 200 advokata, a odluka se donosi većinom glasova prisutnih na sednici Skupštine.

Ako Skupština izglasa nepoverenje Upravnom odboru ili nosiocima funkcija, ista lica vrše dužnosti do izbora novog organa Komore, odnosno nosilaca funkcija.

Upravni odbor ima pravo da podnese kolektivnu ostavku.

Kolektivnu ostavku u ime Upravnog odbora podnosi predsednik Komore. O prihvatanju ili odbijanju kolektivne ostavke odluku donosi Skupština.

Upravni odbor je dužan da ostane na dužnosti do izbora novog Upravnog odbora, ukoliko se kolektivna ostavka prihvati.

Član 105.

Pravo da podnese ostavku i da je obrazloži ima predsednik Komore, zamenik predsednika Komore i svi članovi organa Komore.

Ostavka se podnosi Skupštini komore koja o njoj odlučuje.

Deo sedmi

JAVNOSTRADA

Član 106.

Rad Komore i njenih organa je javan. Javnost rada Komore obezbeđuje se:

-       redovnim obaveštavanjem advokata o svim pitanjima koja se razmatraju na sednicama organa Komore preko sajta Komore na Internetu i pisanim putem,

-       stvaranjem uslova da sredstva javnog informisanja mogu pratiti rad Komore,

-       slanjem informacija o značajnim događajima i pojavama u advokaturi,

-       podnošenjem godišnjih izveštaja o radu organa Komore,

-       organizovanjem i sprovođenjem javnih rasprava o nacrtima opštih akata,

-       objavljivanjem opštih akata Komore u "Službenom listu grada Beograda" i časopisu AKS i

-       na drugi način koji odredi Skupština komore.

Član 107.

Obaveštenje javnosti o održavanju sednica organa Komore vrši se preko sajta Komore na Internetu, isticanjem na oglasnoj tabli Komore, oglasnim tablama sudova ili objavljivanjem na drugi način (oglas u štampi, isticanjem plakata i dr.).

Član 108.

Poslovi koji predstavljaju tajnu ili su od drugih organa i organizacija označeni kao tajni, ne mogu se saopštavati na način određen za ostale poslove.

Opštim aktom Komore određuje se koji poslovi predstavljaju tajnu, postupak utvrđivanja tajnosti podataka u pojedinačnim dokumenatima, način njihovog čuvanja i saopštavanja.

Deo osmi

OPŠTI AKTI

Član 109.

Opštim aktom uređuju se u skladu sa zakonom, ovim statutom prava i obaveze Komore i njenih članova i druga pitanja koja se samostalno uređuju.

Opšti akti Komore su: statut, pravilnici, kolektivni ugovor, odluke opšteg karaktera, poslovnici i programi.

Član 110.

Skupština komore donosi Statut Komore i druge opšte akte koji su joj u nadležnost stavljeni zakonom, ili ovim statutom.

Član 111.

Inicijativu za donošenje ili izmenu Statuta ili drugog opšteg akta može podneti svaki advokat.

Zaključak o pokretanju postupka za donošenje ili izmenu Statuta ili drugog opšteg akta ili odbijanja inicijative donosi Upravni odbor.

Upravni odbor podnosioca inicijative obaveštava o razlozima odbijanja u roku od 30 dana od dana donošenja zaključka.

Član 112.

Nacrt statuta ili drugog opšteg akta dostavlja se članovima Komore radi razmatranja i davanja mišljenja, primedaba i predloga. Javna rasprava o nacrtu traje najkraće 15, a najduže 60 dana.

Član 113.

Upravni odbor utvrđuj e predlog statuta ili drugog opšteg akta i iste objavljuje na sajtu Komore na Internetu i oglasnoj tabli u Komori.

Upravni odbor je dužan da prilikom utvrđivanja predloga iz stava 1. ovog člana razmotri mišljenja, primedbe i predloge iz javne rasprave.

Skupština prilikom pretresa predloga opšteg akta postupa sa predlozima primljenim posle utvrđivanja predloga u proceduri određenoj za amandmane.

Član 114.

Statut Komore objavljuje se u "Službenom listu grada Beograda", i na sajtu sajtu Komore na Internetu i oglasnoj tabli u Komori, a drugi opšti akti u časopisu AKS ili isticanjem na oglasnoj tabli u Komori.

Opšti akt stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja.

Izmene i dopune opšteg akta vrše se na način određen za njegovo donošenje.

Deo deveti

SARADNJA KOMORE SA DRUGIM ORGANIZACIJAMA, ORGANIMA I ADVOKATSKIM KOMORAMA

Član 115.

Saradnja advokature sa drugim pravnim subjektima ostvaruje se radi unapređenja njenog delovanja i ostvarivanja njene uloge u zaštiti ustavnosti i zakonitosti, pored pružanja pomoći i u sledećem:

  1. zaključivanjem ugovora o obuci pripravničkog kadra tih subjekata u advokaturi i advokatskih pripravnika u njima,
  2. uključivanjem advokata u rad organa tih subjekata, a naročito stručnih udruženja i njihovih asocijacija u kojima svojom aktivnošću mogu da doprinesu razvoju pravnog sistema.

Član 116.

Komora sarađuje sa sudovima, razmenom informacija, organizovanjem sastanaka i drugim aktivnostima, radi razmatranja i uređenja pitanja od posebnog interesa za advokaturu i zaj edničkog interesa za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti, zaštitu i otklanjanje svih negativnih pojava u postupku primene zakona i drugih propisa u sudskim postupcima.

Komora sarađuje i sa javnim tužilaštvima, pravobranilaštvima i upravnim organima i organizacijama u skladu sa svojim opštim aktima, programom rada i tekućim potrebama.

Član 117.

Komora sarađuje sa drugim advokatskim komorama i njihovim asocijacijama u zemlji i inostranstvu.

Komora prema Advokatskoj komori Srbije ima prava i dužnosti utvrđene zakonom, ovim statutom i Statutom AKS, kada ona postupa kao drugostepeni organ.

Izveštaje i podatke o svom radu i položaju advokature i drugim značajnim pitanjima, Komora dostavlja na sopstvenu inicijativu, ili na zahtev, AKS, u skladu sa njenim zakonskim ovlašćenjima.

Deo jedanaesti

OBLICI AKTIVNOSTI ADVOKATA I ADVOKATSKIH PRIPRAVNIKA

Član 118.

U ostvarivanju prava i dužnosti Komore pored rada i odlučivanja u organima Komore advokati i advokatski pripravnici mogu organizovati sekcije i druge oblike aktivnosti radi: stručnog usavršavanja, posebne zainteresovanosti za određenu oblast prava, razmatranjem određenih tema i davanjem inicijativa nadležnim organima Komore, ostvarivanjem stručne saradnje sa organima pravosuđa i uprave.

Član 119.

Advokati i advokatski pripravnici obrazuju sekcije samoinicijativno i prijavljuju početak rada Upravnom odboru.

Upravni odbor prati rad sekcije i stara se o stvaranju uslova za njihov rad. Način rada sekcije i postupanje sa njihovim inicijativama bliže se uređuje poslovnikom o radu Upravnog odbora.

Član 120.

Advokatski pripravnici mogu osnovati svoju sekciju radi razmatranja pitanja od značaja za njihov status i stručno usavršavanje.

Inicijative sekcije advokatskih pripravnika razmatra Upravni odbor.

Član 121.

Stručno usavršavanje i razmena iskustava vrši se kroz poseban vid aktivnosti radom Advokatske tribine.

O radu Advokatske tribine stara se Upravni odbor, donošenjem odluka o njihovom održavanju.

Deo dvanaesti

SREDSTVA KOMORE

Član 122.

Sredstva za rad Komore obezbeđuju se prema stvarnim potrebama, a svake godine utvrđuju se planom prihoda i rashoda o čijem izvršenju se stara Upravni odbor.

Komora stiče sredstva od upisnine u Imenik advokata, članarine, naplatom novčanih kazni i troškova disciplinskog postupka, donacij a i drugih prihoda.

Član 123.

Sredstvima Komore raspolažu određeni organi Komore. Komora, saglasno njenim opštim aktima, obezbeđuje sredstva za rad AKS sa ostalim advokatskim komorama udruženim u Advokatsku komoru Srbije.

Član 124.

Materijalno-finansijsko poslovanje Komore vodi se na način utvrđen zakonom, a novčana sredstva vode se na računu kod poslovne banke.

O stanju sredstava sastavljaju se, u skladu sa zakonom, periodični obračun i završni račun za svaku kalendarsku godinu.

Član 125.

Upravni odbor određuje lica koja su, pored predsednika Komore, ovlašćena za potpisivanje finansij skih dokumenata.

Predsednik Komore može samostalno raspolagati finansijskim sredstvima, bez posebne odluke Upravnog odbora, do visine od 3.000,00 evra u dinarskoj protivvrednosti.

Deo trinaesti

ADVOKATSKE LEGITIMACIJE

Član 126.

Služba Komore izdaće potvrde i uverenja advokatima koji su izmirili dospelu članarinu i premiju obaveznog osiguranja od profesionalne odgovornosti kao ni advokatskim pripravnicima čiji principali su izvršili ovu obavezu.

Važnost advokatske legitimacije produžiće se za tekuću godinu odnosno zameniti advokatu koji je isplatio dospelu članarinu i premiju obaveznog osiguranja od profesionalne odgovornosti do dana podnošenja legitimacije na overu odnosno do dana podnošenja zahteva za zamenu.

Advokatska legitimacija neće se overiti niti zameniti advokatu koji se nalazi na privremenom odsustvu ili kome je izrečena mera privremene zabrane bavljenja advokaturom.

Legitimacija advokatskog pripravnika neće se overiti niti zameniti advokatskom pripravniku koji je na vežbi kod advokata koj i se nalazi na privremenom odsustvu ili mu je izrečena mera privremene zabrane bavljenja advokaturom, kao ni Rešenje o privremenom odsustvu uručiće se advokatu pošto Komori preda advokatsku legitimaciju i legitimaciju advokatskog pripravnika koji je kod njega na vežbi.

Advokatska legitimacija će se vratiti advokatu po isteku privremenog odsustva.

Deo četrnaesti

STRUČNO-ADMINISTRATIVNI POSLOVI

Član 127.

Stručno-administrativne i pomoćne poslove za potrebe Komore obavlja Služba Komore.

Član 128.

Međusobna prava, obaveze i odgovornosti radnika Službe i Komore uređuju se saglasno zakonu, opštim aktima i kolektivnom ugovoru, posebnim ugovorom o radu.

Član 129.

Pravilnik o sistematizaciji radnih mesta Službe donosi Upravni odbor komore.

Član 130.

Radom Službe rukovodi rukovodilac Službe, koji za svoj rad odgovoara predsedniku Komore.

Oglas za izbor kandidata za upražnjeno radno mesto rukovodioca Službe raspisuje Upravni odbor.

Rukovodilac Službe pored opštih uslova mora ispunjavati i posebne uslove: pravni fakultet, položen pravosudni ispit, 3 godine radnog iskustva i znanje jednog svetskog j ezika.

Deo petnaesti

PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 131.

Danom stupanja na snagu ovog statuta prestaje da važi Statut Osnovne advokatske komore u Beogradu ("Sl. list grada Beograda", br. 6/2000. 11/2001. 29/2007 i 34/2007 I 3/2011).

Član 132.

Ovaj statut stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu grada Beograda".

Izvor: Vebsajt Advokatske komore Beograda, 06.04.2016.