Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

LIČNI STAV: ADVOKAT JOVICA TODOROVIĆ: PITANJE USTAVNOSTI LEX SPECIALISA BEOGRAD NA VODI


Naša pravna istorija je bogata opštim i pojedinačnim pravnim aktima o oduzimanju imovine. Ako je istorija učiteljica života, nameće se pitanje kakvi smo mi đaci. Zato eksproprijaciju nepokretne imovine na lokaciji Savskog amfiteatra, radi izgradnje objekata projekta ''Beograd na vodi'', treba uporediti sa sličnim događajima iz naše pravne istorije.

Posle socijalističke revolucije u našoj zemlji je izvršena nacionalizacija industrije, poljoprivrednog zemljišta, najamnih stambenih zgrada i gradskog građevinskog zemljišta. Opravdanje nacionalizacije je bilo da se ekonomski resursi stave u funkciju društvenog razvoja po socijalističkom modelu, i da se tako svim radnim ljudima i građanima, seljacima, pa i poštenoj inteligenciji, obezbedi bolji život. I sada se potreba za ekspropijacijom pravda time da će izgradnja objekata u realizaciji projekta ''Beograd na vodi'' uposliti domaću privredu, doneti posao i zarade, najpre, građevinskoj industriji, a zatim i pratećim proizvodnim i uslužnim delatnostima. Tako oduzimanje imovine jednima opet treba da dovede do boljeg života mnogih, a možda čak i svih.

Postoji jedna značajna razlika koja se odmah uočava. Socijalističko masovno oduzimanje privatne imovine izvršeno je tako da je oduzeta imovina postala državna, a docnije društvena. Imovina nije oduzimana ili prinudno kupovana od jednih privatnih lica da bi bila data ili prodata drugima, opet u privatno vlasništvo. Sada, pak, eksproprijacija nepokretnosti (zemljišta i objekata) treba da se izvrši tako što će one biti oduzete od njihovih sadašnjih vlasnika, uz tržišnu nadoknadu (ali, ipak, nezavisno od njihove slobodne volje) i date drugim privatnim licima, radi izgradnje novih objekata i njihove ekonomske eksploatacije, prodaje, izdavanja i sl. u dominantno privatnom interesu. Za sada nije još poznato da li će i šta tačno korisnik(ci) ove eksproprijacije zauzvrat dati ili platiti državi. Sadašnjim vlasnicima nepokretnosti na lokaciji, prilično je jasno, korisnici ekspropijacije ne duguju ništa. Sadašnje titulare prava na lokaciji će namiriti država, sredstvima iz budžeta.

Ono što se, izgleda, zanemaruje jeste da u društvenom uređenju koje počiva na privatnom vlasništvu, kao pravnoj osnovi ekonomskog sistema, tako nešto nije moguće, jer je suprotno temeljnim pravilima takvog društvenog uređenja. Prema važećem Ustavu Republike Srbije, koji mogućnost oduzimanja prava svojine ograničava na slučajeve kada postoji ''javni interes'', nije moguće da država oduzme imovinu bilo kog lica (uz naknadu, ali nezavisno od volje vlasnika), i tu imovinu da ili proda, svejedno, drugom licu, jer tu postoje dva privatna interesa, a ''javnog interesa'', zapravo, i nema.

Centralno je pitanje ocene ustavnosti predloga posebnog Zakona o proglašenju javnog interesa za projekat ''Beograd na vodi'', leks specijalisa, zapravo: Da li ekonomski i društveni razvoj, kao cilj Vlade koji je i legitiman i legalan, može da predstavlja onaj ''javni interes'' iz člana 58 Ustava Republike Srbije, koji jedino može da opravda oduzimanje prava svojine, uz manju ili veću državnu prinudu? Odgovor mora biti da ne može, jer ako može, to bi značilo da i sadašnji Ustav omogućava akte socijalističke revolucije. Naime, bez bilo kakve sumnje, oduzimanje imovine, u funkciji ekonomskog i opšteg društvenog razvoja je akt revolucionarne promene društvenih odnosa, odnosno akt prevrata ekonomskog sistema i društvenog uređenja. U društvenom uređenju i ekonomskom sistemu, čije su pravne osnove u Ustavu Republike Srbije, ekonomski razvoj se obezbeđuje na temelju privatnog vlasništva, koje je nepovredivo, i tržišne ekonomije, koja podstiče preduzetništvo, pa je nemoguće da se preduzetništvo zasniva na oduzimanju prava svojine (eksproprijaciji), makar i ako je preduzetnik (ili jedan od preduzetnika) u konkretnom slučaju sama država. Preduzetništvo se upravo temelji na nepovredivosti privatne svojine i slobodnoj konkurenciji.

Izvor: www.danas.rs