Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NEUJEDNAČENA SUDSKA PRAKSA U VEZI SA NAPLATOM NAKNADE ZA OBRADU KREDITA: Uz korisnike pozajmica sudovi u Beogradu, Somboru i Novom Sadu, a na strani bankara u Leskovcu i Nišu


Pitanje smeju li banke da naplaćuju troškove obrade kredita ni u sudnici ne dobija jedinstven odgovor. Udruženje "Efektiva" objavilo je novih sedam presuda prvostepenih sudova u Somboru i Novom Sadu koji su presudili u korist klijenata. S druge strane, adut Udruženja banaka su dve odluke sudova u Leskovcu i Nišu. Sudije sa juga Srbije, po ovom pitanju, stale su na stranu banaka. Odluka da li da pokušaju da vrate dati novac je na samim klijentima, pošto sudska praksa pokazuje da je epilog - neizvestan.

Značajan broj korisnika kredita u Srbiji rešio je da presavije tabak i traži nazad novac dat na ime troškova obrade kredita posle odluke Apelacionog suda u Beogradu koji je to pravo priznao jednoj klijentkinji iz prestonice. On je potvrdio presudu Trećeg osnovnog suda, pa korisnica kredita sada čeka da joj se isplati 3.689,5 švajcarskih franaka, uz kamatu od 2006. do 2012. godine. Pre oko mesec dana još jedna pravosnažna presuda je doneta u korist klijenta banke i najmanje devet prvostepenih.

- Provizija za puštanje kredita u tečaj obračunava se i naplaćuje prilikom puštanja kredita u tečaj, jednokratno na šalteru banke, a iznosi 1,5 odsto od iznosa kredita, proglašava se ništavnom i ne proizvodi pravno dejstvo - navodi se u jednoj odluci suda u Novom Sadu.

S druge strane, bankari ne menjaju stav. Oni tvrde da imaju pravo da naplate troškove obrade kredita po osnovu Zakona o obligacionim odnosima ("Sl. list SFRJ", br. 29/78, 39/85, 45/89 - odluka USJ i 57/89, "Sl. list SRJ", br. 31/93 i "Sl. list SCG", br. 1/2003 - Ustavna povelja), Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga ("Sl. glasnik RS", br. 36/2011 i 139/2014), Zakona o bankama ("Sl. glasnik RS", br. 107/2005, 91/2010 i 14/2015) i po osnovu ugovora koje su potpisale sa klijentima.

- U nedavnoj presudi Apelacionog suda i saopštenju pojedinih udruženja građana se navodi da, na osnovu Zakona o obligacionim odnosima, banka nije imala pravo da naplaćuje naknade sem kamate, i poziva se na član 1065. Međutim, taj član ne zabranjuje naplatu drugih troškova. Sud nije uzeo u obzir da se već u sledećem članu tog zakona, 1066, precizira da se ugovorom o kreditu utvrđuje iznos, kao i uslovi davanja, korišćenja i vraćanja zajma - tvrdio je Veroljub Dugalić, generalni sekretar Udruženja banaka Srbije, pre nepunih mesec dana, komentarišući tada aktuelnu odluku suda.

Računica Udruženja "Efektive" je da su banke, u proteklih 15 godina, po osnovu naplate troška obrade samo stambenih kredita - naplatile oko 50 miliona evra. Kada se tome dodaju krediti privrede, ove provizije, tvrdi "Efektiva", premašile su 100 miliona evra.

ZAKON O OBLIGACIONIM ODNOSIMA ("Sl. list SFRJ", br. 29/78, 39/85, 45/89 - odluka USJ i 57/89, "Sl. list SRJ", br. 31/93 i "Sl. list SCG", br. 1/2003 - Ustavna povelja)

Glava XXXV

UGOVOR O KREDITU

Pojam

Član 1065

Ugovorom o kreditu banka se obavezuje da korisniku kredita stavi na raspolaganje određeni iznos novčanih sredstava, na određeno ili neodređeno vreme, za neku namenu ili bez utvrđene namene, a korisnik se obavezuje da banci plaća ugovorenu kamatu i dobijeni iznos novca vrati u vreme i na način kako je utvrđeno ugovorom.

Forma i sadržina

Član 1066

(1) Ugovor o kreditu mora biti zaključen u pismenoj formi.

(2) Ugovorom o kreditu utvrđuje se iznos, kao i uslovi davanja, korišćenja i vraćanja kredita.

Izvor: Vebsajt Novosti, S. B., 05.03.2018.
Naslov: Redakcija