Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

STRATEGIJA RAZVOJA OBRAZOVANJA U SRBIJI DO 2020. GODINE: KAO PRVI USLOV U PREGOVORIMA O PRIDRUżIVANJU EU, U OBLASTI OBRAZOVANJA, POSTAVLJEN JE JEDNOSMENSKI RAD. ZA UVOđENJE JEDNOSMENSKOG RADA U šKOLAMA, DO 2020. GODINE, POTREBNO OKO DVE MILIJARDE EVRA


Da bi u Srbiji sva deca časove imala u prepodnevnoj smeni, država bi morala da potroši oko dve milijarde evra na zidanje novih školskih zgrada. Ovu procenu iznosi Jasna Janković, predsednica Unije sindikata prosvetnih radnika. Zbog toga se, kaže, izjava prof. dr Aleksandra Lipkovskog, predsednika Nacionalnog prosvetnog saveta, da je jednosmenski rad apsolutni prioritet u školstvu, može samo dodati na listu lepih želja srpskog školstva.

Iako bi za decu bilo najbolje da prvi čas počinje uvek u isto vreme, pa je to čak predviđeno i Strategijom razvoja obrazovanja u Srbiji do 2020. godine ("Sl. glasnik RS", br. 107/2012 - dalje: Strategija), za realizaciju te ideje potrebno je mnogo više novca nego što ima u prosvetnoj kasi. Koliko smo daleko od ove ideje najbolje govori činjenica da samo u Novom Pazaru čak tri škole rade u tri smene. Od oko 1.800 matičnih osnovnih i srednjih škola, nastavu u tri smene ima 1,19 odsto.

- Da bismo časove organizovali u jednoj smeni potrebne su nam za početak još dve zgrade - kaže Dejan Kolundžić, direktor OŠ "Bratstvo" u Novom Pazaru, jedne od najvećih osmoletki u Srbiji. - Imamo 27 učionica i 60 odeljenja. Prva smena počinje u sedam, kada časove imaju učenici četvrtog, petog i osmog razreda. U međusmenu od 10.30 dolaze učenici prvog i drugog razreda, a u 13.25 nastava počinje za treći, šesti i sedmi razred. Slično je i u školama "Vuk Karadžić" i "Stefan Nemanja". I oni rade u tri smene. A zbog manjka prostora, vannastavne aktivnosti često organizujemo vikendom. Nastavnici dolaze subotom da drže dopunsku i dodatnu nastavu.

U Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja potvrđuju da se u Strategiji jednosmenski rad prepoznaje kao jedna od važnijih smernica. Ipak, prema rečima dr Milovana Šuvakova, pomoćnika ministra, s obzirom na to da je sada 2016. godina, nije realno da do 2020. godine sve škole pređu na jednosmensku nastavu. Ali, dodaje, važno je da se tome teži i da broj takvih škola svake godine bude što veći.

- Jednosmenski rad jedna je od smernica Strategije do 2020. godine. To je preduslov za celodnevni rad u školi i, što je mnogo važnije, za povratak vaspitne uloge škole- kaže Šuvakov. - Dužim boravkom u školi otvara se prostor za razvijanje vannastavnih aktivnosti, vršnjačko učenje, druženje i sport. Takav model rada treba da vrati vaspitnu ulogu školi, da postane deci drugi dom i mesto na kome se rado boravi.

Šuvakov objašnjava da je "sreća u nesreći" činjenica da je dece mnogo manje nego devedesetih godina, pa su neke škole silom prilika časove prebacile u jednu smenu. Ovakav rad iziskuje i dodatne troškove - više novca za grejanje, a ponegde i više zaposlenih.

I predsednica Unije sindikata prosvetnih radnika, Jasna Janković, slaže se da bi ovakav model bio idealan za rad i nastavnicima i đacima. Kaže, nigde u Evropi ne postoji škola u kojoj se časovi završavaju u osam uveče, a deca kući stižu u devet sati. Tamo sve škole rade u jednoj smeni.

U oblasti obrazovanja jednosmenski rad postavljen je kao prvi uslov u pregovorima o pridruživanju EU - kaže Jasna Janković. - Kada su Rumunija i Bugarska bile u procesu pridruživanja, isto je traženo od njih. Međutim, postale su članice i zadržale nastavu u dve smene. Ne znam da li bi nama to bilo dozvoljeno.

Izvor: Vebsajt Novosti, I. Mićević, 03.03.2016.
Naslov: Redakcija