Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

SMERNICE ZA UNAPREĐENJE SUDSKE PRAKSE U POSTUPCIMA ZA NAKNADU ŠTETE ŽRTVAMA TEŠKIH KRIVIČNIH DELA U KRIVIČNOM POSTUPKU: Pravo na naknadu štete oštećeni će ubuduće moći da ostvare u krivičnom postupku, dok bi građanski postupak bio izuzetak, a ne pravilo, kao što je to sada slučaj u praksi


Žrtve krivičnih dela u Srbiji retko uspevaju da ostvare pravo na naknadu štete u krivičnom postupku. Pravo žrtve na naknadu štete jedno je od ključnih prava koje vodi uspostavljanju pravde.

Radna grupa Vrhovnog kasacionog suda (VKS) izradila je "Smernice za unapređenje sudske prakse u postupcima za naknadu štete žrtvama teških krivičnih dela u krivičnom postupku".

- Mnogobrojna istraživanja o poštovanju prava žrtava teških krivičnih dela na naknadu štete u krivičnom postupku ukazuju da se dosadašnja sudska praksa za većinu žrtava pokazala kao neodgovarajuća - kaže sudija VKS Radmila Dragičević Dičić.

Smernice naglašavaju izuzetan značaj javnog tužioca, koji po pravilu prvi dolazi u kontakt sa žrtvom.

Važnu ulogu imaju i službe za informisanje i podršku oštećenima i svedocima koje su osnovane pri svim višim javnim tužilaštvima, Tužilaštvu za organizovani kriminal i Tužilaštvu za ratne zločine, kao i pri Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu, a takođe i pri višim sudovima. Planirane su i ostale službe podrške koje će biti uspostavljene u skladu sa Nacionalnom strategijom za ostvarivanje prava žrtava i svedoka krivičnih dela za period 2019-2025. godine.

Smernice sadrže pravila o telesnom i psihijatrijskom pregledu žrtava krivičnih dela sa elementima nasilja, pravila o sudsko-medicinskom i ekonomskom veštačenju i finansijskim istragama, koje su od velikog značaja za utvrđivanje štete.

Žrtve takođe treba da dobiju informacije o pravima koje imaju na osnovu novog Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći ("Sl. glasnik RS", br. 87/2018). Moraju biti obaveštene i o mogućnosti određivanja statusa posebno osetljivog svedoka, što podrazumeva ispitivanje po posebnim pravilima koja treba da umanje rizike koje donosi ponovno suočavanje sa traumom i nasilnikom.

Žrtva je definisana kao osoba koja je pretrpela štetu - fizičku, mentalnu ili emocionalnu povredu ili ekonomski gubitak, koji su neposredno prouzrokovani krivičnim delom. U krivičnom postupku žrtvom se smatraju i članovi porodice onoga čija je smrt prouzrokovana krivični delom. Za žrtvu se često upotrebljava i termin "oštećeni".

Teška krivična dela najčešće povređuju pravo na život, a često je reč o povredama fizičkog i psihičkog integriteta, polne slobode, dostojanstva i slobodnog razvoja ličnosti, slobode kretanja, nepovredivosti stana i mnogih drugih ljuskih prava i sloboda, koja su zajamčena Ustavom.

- Žrtve se u krivičnom postupku tretiraju pre svega kao važan izvor saznanja o činjenicama, dok druga pitanja vezana za njihov položaj u krivičnom postupku, poštovanje i ostvarivanje njihovih prava, ostaju zanemarena - kaže sudija Dragičević Dičić.

U praksi se žrtve po pravilu upućuju da imovinskopravni zahtev ostvare u parničnom postupku, a kao razlog se često olako navodi moguće odugovlačenje krivičnog postupka.

- Upućivanje na parnicu povezano je sa rizicima od višestruke viktimizacije. Žrtve teških krivičnih dela se posle dugotrajnog i za njih često iscrpljujućeg krivičnog postupka teško odlučuju da pravo na naknadu štete ostvaruju u parničnom postupku. Često su neuke, nedovoljno informisane, bez pravne pomoći i sa već izgubljenim poverenjem u institucije, zbog čega neretko i u krivičnom postupku ne ističu zahtev za naknadu štete ili ga ne istaknu u zakonom predviđenoj formi - objašnjava Radmila Dragičević Dičić.

S druge strane, sudije krivičnih odeljenja žrtve najčešće upućuju na parnični postupak, pravdajući takvu odluku razlozima procesne ekonomije, ali i time da ne poseduju dovoljno znanja da bi pravilno procenile štetu, posebno nematerijalnu - za pretrpljene fizičke i duševne bolove i strah.

- Promena koncepcije krivičnog postupka i drugačija uloga javnog tužioca, naročito u delu koji se odnosi na prikupljanje dokaza o nastaloj šteti, kao i njegova obaveza da i u posebnim postupcima vodi računa o pravu žrtve na naknadu štete, čini da je uloga tužioca u efikasnom ostvarivanju prava na naknadu štete veoma značajna - ističe Radmila Dragičević Dičić.

Smernice ukazuju na obavezu nadležnih organa da se pitanje naknade štete reši u krivičnom postupku, dok bi građanski postupak bio izuzetak, a ne pravilo, kao što je to sada slučaj u praksi.

- Smernice takođe ukazuju na obavezu javnog tužioca i suda da pruže pomoć u postavljanju imovinskopravnog zahteva i rade na obezbeđivanju dokaza koji su važni za odlučivanje o zahtevu - kaže sudija Dragičević Dičić, koja je predsednik Radne grupe za izradu Smernica.

Izvor: Vebsajt Politika, Aleksandra Petrović, 31.10.2019.
Naslov: Redakcija