Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O ZAPOSLENIMA U AUTONOMNIM POKRAJINAMA I JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE: Odgovori SKGO na pitanja gradova i opština o primeni Zakona


 Stalna konferencija gradova i opština (SKGO) objavila je odgovore na postavljena pitanja gradova i opština o primeni Zakona o zaposlenima u autonomnim pokrajinama i jedinicama lokalne samouprave ("Sl. glasnik RS", br. 21/2016 - dalje: Zakon).

Da li treba doneti Pravilnik o radu u skladu sa odredbama Zakona i aneksom posebnog kolektivnog ugovora i da li je obaveza poslodavca JLS odnosno načelnika Opštinske uprave koji vrši funkciju poslodavca da donese novi Pravilnik o radu?

Zakon ne propisuje obavezu poslodavca odnosno načelnika gradske/opštinske uprave da donese pravilnik o radu.

Donošenje pravilnika o radu ne predstavlja obavezu ni shodno Posebnom kolektivnom ugovoru za državne organe odnosno Aneksu Posebnog kolektivnog ugovora za državne organe, kojim se uređuju prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa u organima pokrajinske autonomije i jedinicama lokalne samouprave.

Da li i kada doneti novi Pravilnik o zvanjima, zanimanjima i platama?

Članom 39. Zakona o sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru ("Sl. glasnik RS", br. 18/2016 i 108/2016) propisano je donošenje posebnog zakona kojim će se urediti plate i druga primanja zaposlenih u organima autonomne pokrajine i jedinice lokalne samouprave, kao i da do početka primene ovog posebnog zakona ostaju na snazi, odnosno da pravo na platu i druga primanja iz radnog odnosa zaposleni ostvaruju na osnovu propisa koji su na snazi do početka primene posebnog zakona.

Kako se rešenjima o razvrstavanju i ugovorima o radu ne zasniva radni odnos, već se nastavlјa radni odnos koji je ranije zasnovan, to se u ovim aktima konstatuje nastavak tog radnog odnosa, pa u tom smislu se konstatuje da zaposleni nastavlјa da ostvaruje pravo na platu prema važećim propisima, odnosno konstatuje se da zadržava zatečeni koeficijent, uz navođenje pojedinačnog akta kojim je utvrđena visina prava na platu, odnosno visina koeficijenta (rešenje o koeficijentu), odnosno navodi se koji je koeficijent zaposleni imao u trenutku stupanja na snagu Pravilnika.

S obzirom na navedeno, kao i na činjenicu da u ovom momentu nije stupio na snagu zakon koji bi regulisao plate zaposlenih u JLS, pravilnik o zvanjima, zanimanjima i platama se ni ne može doneti, uz napomenu da ne postoji, shodno Zakonu o zaposlenima u AP i JLS, obaveza donošenja navedenog pravilnika.

Na koji vremenski period treba ažurirati kadrovsku evidenciju u delu podataka o radnom stažu (jednom mesečno ili jednom godišnje ili češće)?

Na osnovu čl. 190. Zakona, u kadrovsku evidenciju upisuju se podaci koji se odnose na:

1) lično ime, adresu i jedinstven matični broj građana;

2) maternji jezik;

3) jezik na kome je stečeno osnovno, srednje i visoko obrazovanje;

4) vrstu radnog odnosa i datum njegovog zasnivanja;

5) promenu radnog mesta;

6) obrazovanje, položene stručne ispite, druge oblike stručnog usavršavanja;

7) posebna znanja i veštine;

8) godine radnog iskustva, staža osiguranja i staža osiguranja koji se računa sa uvećanim trajanjem;

9) datum navršenja radnog veka;

10) godišnje ocene rada;

11) izrečene disciplinske mere i utvrđenu materijalnu odgovornost;

12) obračun plate;

13) prestanak radnog odnosa.

Kadrovska evidencija može da sadrži i druge podatke određene zakonom i drugim propisom.

Pored navedenih podataka iz stava 2. ovog člana, kadrovska evidencija sadrži i podatak o nacionalnoj pripadnosti službenika i nameštenika u skladu sa propisom kojim se uređuje registar zaposlenih u javnoj upravi u Republici Srbiji.

Podaci iz stava 2. tačka 2) ovog člana, upisuju se u kadrovsku evidenciju uz pisanu saglasnost zaposlenog, bez obaveze izjašnjavanja zaposlenog.

Podaci iz stava 4. ovog člana upisuju se u kadrovsku evidenciju uz pisanu saglasnost zaposlenog, bez obaveze izjašnjavanja.

Svaki zaposleni ima pravo na uvid u podatke iz kadrovske evidencije ako se ti podaci odnose na njega.

Dakle, iz odredbi Zakona ne proizilazi obaveza u pogledu dinamike ažuriranja podataka o radnom stažu.

• Da li postoji softver za vođenje kadrovske evidencije ili smo u obavezi da ga sami kreiramo?

U ovom trenutku ne postoji softver za vođenje kadrovske evidencije i ne možemo da se izjasnimo o tome da li će biti sačinjen.

• Molimo da navedete obavezne elemente Pravilnika o ocenjivanju zaposlenih.

Članom 134. Zakona je propisana shodna primena ocenjivanja državnih službenika, konkretnije, u pogledu cilja i predmeta ocenjivanja, vrste ocena, posledica ocenjivanja i drugih pitanja vezanih za ocenjivanje i kretanje u službi koja nisu uređena ovim zakonom, shodno se primenjuju propisi kojima se uređuje ocenjivanje državnih službenika.

Analizom akata u pogledu ocenjivanja ne može se reći da postoje elementi za izradu takvog pravilnika.

• Da li je pored posebnog plana stručnog usavršavanja obavezno donošenje i godišnjeg plana?

Shodno čl. 121. Zakona stručno usavršavanje službenika zasniva se na opštim i posebnim programima kojima se određuju oblici i sadržina usavršavanja.

Listu opštih programa stručnog usavršavanja, osim opšteg programa stručnog usavršavanja za polaganje državnog stručnog ispita, utvrđuje ministar nadležan za lokalnu samoupravu na osnovu predloga nadležnog organa državne uprave i mišljenja Saveta.

Posebne programe stručnog usavršavanja donosi načelnik uprave za svaku kalendarsku godinu uz pribavljeno mišljenje Saveta.

Obavezne elemente programa stručnog usavršavanja propisuje ministar nadležan za lokalnu samoupravu na predlog Saveta.

Kriterijume i uslove za akreditaciju realizatora programa stručnog usavršavanja propisuje ministar nadležan za lokalnu samoupravu na predlog Saveta, a odabir izvođača programa će se vršiti u skladu sa propisom koji uređuje pitanje javnih nabavki.

Ministar nadležan za lokalnu samoupravu izdaje akreditacije realizatorima programa stručnog usavršavanja na predlog Saveta.

Dakle, poseban program stručnog usavršavanja donosi načelnik uprave i taj program važi za čitavu kalendarsku godinu. Ne postoje dva različita akta koja u ovom kontekstu treba doneti.

• Da li je potrebno doneti poseban Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti i odgovornosti za štetu, ili to može biti sastavni deo Pravilnika o radu ukoliko je obaveza donošenja istog?

Donošenje posebnog pravilnika o disciplinskoj odgovornosti i odgovornosti za štetu ne predstavlja obavezu. Postupak disciplinske odgovornosti i odgovornosti za štetu se može sprovesti direktnom primenom zakonskih odredbi.

• Molimo Vas da navedete sva opšta akta pravilnike i dr., kao i rokove za donošenje istih.

Zakon je stupio na snagu osmog dana od dana objavlјivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", a primenjuje se od 1. decembra 2016. godine. Navedeno ne važi za odredbe koje se odnose na stručno usavršavanje i odredbe kojima se uređuju pitanja u vezi sa lјudskim resursima, jer se ove odredbe primenjuju već od narednog dana od stupanja na snagu Zakona. Pored ovoga, odredbe o obrazovanju i radu žalbene komisije se primenjuju takođe od narednog dana od dana stupanja na snagu zakona, što znači da žalbenu komisiju koja odlučuje o žalbama službenika na rešenja kojima se odlučuje o njihovim pravima i dužnostima, kao i o žalbama učesnika internog i javnog konkursa treba da obrazuje opštinsko/gradsko veće.

Dalјa obaveza do 1. decembra 2016. godine je da se izvrši raspoređivanje službenika prema pravilnicima o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta, donetim u skladu sa ovim zakonom i pratećim podzakonskim aktima.

Što se tiče nameštenika, sa njima do navedenog datuma moraju da budu zaklјučeni ugovori o radu kojima se nastavlјa njihov radni odnos.

Izuzetak u pogledu roka raspoređivanja je vezan za rad na poslovima u zvanju mlađeg savetnika, s obzirom da ovaj službenik može biti raspoređen najduže do isteka perioda od četiri godine, ako do stupanja na snagu ovog zakona, ima najmanje pet godina provedenih u radnom odnosu u istoj gradskoj, opštinskoj upravi ili upravi gradske opštine, sa stečenim visokim obrazovanjem na osnovnim akademskim studijama u obimu od najmanje 180 ESPB bodova, osnovnim strukovnim studijama, odnosno na studijama u trajanju do tri godine i položen državni stručni ispit.

Izuzetak je vezan i za rad na poslovima u zvanju mlađeg saradnika, jer ovaj službenik može biti raspoređen najduže do isteka perioda od četiri godine, ako do stupanja na snagu ovog zakona, ima najmanje četiri godine provedenih u radnom odnosu u istoj gradskoj, opštinskoj upravi ili upravi gradske opštine sa stečenim srednjim obrazovanjem u četvorogodišnjem trajanju i položen državni stručni ispit.

Konkretnije, kada je o opštim aktima reč, do prvog decembra 2016. godine je bilo potrebno usvojiti objedinjeni pravilnik o unutrašnjem uređenju i sistematizaciji radnih mesta.

Do prvog decembra je bilo potrebno obrazovati žalbenu komisiju, a do istog datuma i doneti poslovnik o radu žalbene komisije.

Dvadeseti decembar je bio kranji rok za donošenje kadrovskog plana.

Najzad, poslodavac je u obavezi da donese kodeks ponašanja službenika i nameštenika u roku od godinu dana od početka primene ovog zakona.

Dakle, ovo su akti za koje postoji, shodno Zakonu, obaveznost donošenja odnosno usvajanja.

• S obzirom da je odredbama Zakona, članom 58. stav 5 propisano da se objedinjeni pravilnik priprema samo za JLS u kojima je uprava organizovana u više uprava, da li postoji obaveza donošenja objedinjenog pravilnika za upravu koja je organizovana kao jedinstvena uprava i iz kog člana Zakona ta obaveza proizilazi?

Članom 58. Zakona je propisano:

"Radna mesta i njihovo razvrstavanje po zvanjima uređuju se Pravilnikom.

Pravilnikom se utvrđuju opisi radnih mesta, zvanja u kojima su radna mesta razvrstana, potreban broj izvršilaca za svako radno mesto, vrsta i stepen obrazovanja, radno iskustvo i drugi uslovi za rad na svakom radnom mestu.

U slučaju donošenja novog pravilnika ili njegove izmene, a pre raspoređivanja službenika na odgovarajuća radna mesta, može se sprovesti prethodna provera stručne osposobljenosti, znanja i veština.

U jedinici lokalne samouprave, odnosno gradskoj opštini, Pravilnik usvaja Veće. Pravilnik obuhvata radna mesta i njihovo razvrstavanje u organima, stručnim službama i posebnim organizacijama iz člana 1. ovog zakona.

U jedinicama lokalne samouprave u kojima je organ uprave organizovan u više uprava za pojedine oblasti, načelnik uprave u okviru koje se obavljaju opšti, pravni ili normativni poslovi, priprema objedinjen predlog Pravilnika iz stava 4. ovog člana, koji dostavlja Veću na usvajanje".

U svakom slučaju, dakle i kada organ uprave nije organizovan u više uprava za pojedine oblasti, već kao jedinstvena uprava, načelnik uprave priprema objedinjeni predlog Pravilnika, koji potom dostavlja Veću na usvajanje.

• Zaposleni je obavljao poslove šefa Odseka u Sekretarijatu Gradske uprave. Donošenjem pravilnika i na osnovu zakona o zaposlenima u AP i JLS zaposleni je raspoređen na radno mesto inspektora u zvanju savetnika. Mesto šefa odseka je sistematizovano u zvanju samostalnog savetnika i na njega je raspoređen novi zaposleni. Da li je sve urađeno u skladu sa zakonom ili je postupljeno suprotno cl. 112. i 113. Zakona?

Zakon je stupio na snagu osmog dana od dana objavlјivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", a počeo je da se primenjuje od 1. decembra 2016. godine. Propisana obaveza je da se do 1. decembra 2016. godine izvrši raspoređivanje službenika prema pravilnicima o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta, donetim u skladu sa ovim zakonom i pratećim podzakonskim aktima. Dakle, u konkretnom slučaju nije moglo biti reči o primeni čl. 112. i 113. Zakona, koje se odnose na premeštaj službenika, s obzirom da je propisana obaveza da se do 1. decembra 2016. godine izvrši raspoređivanje službenika prema pravilnicima o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta, a da su navedeni članovi počeli da se primenjuju od 1. decembra 2016. godine.

• Koji sud je nadležan da odlučuje u sporovima oko razrešenja pomoćnika predsednika opštine, i koji su propisani rokovi?

U ovakvim slučajevima pokreće se upravni spor.

Shodno čl. 18. i 19. Zakona o upravnim sporovima ("Sl. glasnik RS", br. 111/2009):

Tužba se podnosi u roku od 30 dana od dana dostavlјanja upravnog akta stranci koja je podnosi ili u zakonom propisanom kraćem roku.

Rok iz stava 1. ovog člana važi i za organ ovlašćen za podnošenje tužbe, ako mu je upravni akt dostavlјen.

Ako organu ovlašćenom za podnošenje tužbe, odnosno zainteresovanom licu nije dostavlјen upravni akt, organ, odnosno zainteresovano lice može podneti tužbu, u roku od 60 dana od dana dostavlјanja upravnog akta stranci.

Ako drugostepeni organ, u roku od 60 dana od dana prijema žalbe ili u zakonom određenom kraćem roku, nije doneo rešenje po žalbi stranke protiv prvostepenog rešenja, a ne donese ga ni u dalјem roku od sedam dana po naknadnom zahtevu stranke podnetom drugostepenom organu, stranka po isteku toga roka može podneti tužbu zbog nedonošenja zahtevanog akta. Ako prvostepeni organ po zahtevu stranke nije u roku predviđenom zakonom kojim se uređuje opšti upravni postupak, doneo rešenje protiv kojeg nije dozvolјena žalba, a ne donese ga ni u dalјem roku od sedam dana po naknadnom zahtevu stranke, stranka po isteku toga roka može podneti tužbu zbog nedonošenja zahtevanog akta.

• Da li nameštenici imaju obavezu polaganja državnog ispita?

Članovima 131. i 132. Zakona je propisano:

Službenik, koji je u radnom odnosu na neodređeno vreme dužan je da ima položen državni stručni ispit.

Službenik koji ima položen stručni ispit za zaposlene u državnim organima ne polaže državni stručni ispit.

Uz državni stručni ispit, kao uslov za zasnivanje radnog odnosa može se predvideti i polaganje posebnog stručnog ispita, odnosno drugog odgovarajućeg ispita u skladu sa zakonom.

Poseban stručni ispit, osim pravosudnog ispita, ne zamenjuje državni stručni ispit.

Državni stručni ispit se polaže na način, u postupku, pred organom, odnosno komisijom i u rokovima koji su propisani aktom Vlade kojim se uređuju program i način polaganja državnog stručnog ispita za sve državne organe.

Dakle, shodno odredbama Zakona, kao i Uredbe o programu i načinu polaganja državnog stručnog ispita ("Sl. glasnik RS", br. 16/2009, 84/2014, 81/2016 i 76/2017), nameštenici nemaju obavezu polaganja državnog stručnog ispita.

Izvor: Vebsajt SKGO, 05.09.2017.
Naslov: Redakcija