Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O BEZBEDNOSTI I ZDRAVLJU NA RADU: PRI IZRAZITO VISOKIM SPOLJNIM TEMPERATURAMA, PREKO 36 STEPENI CELZIJUSA, POSLODAVCI SU DUżNI DA PRIMENE PREVENTIVNE MERE REGULISANE ZAKONOM. MERE PODRAZUMEVAJU DA SE GRUPE RADNIKA KOJI RADE NA TERENU MENJAJU, A U KRITIčNOM VREMENU OD 11 DO 16 SATI RAD MOżE BITI I POTPUNO OBUSTAVLJEN


Kao i prethodnih godina, srpski radnici visoke temperature dočekuju sa neobvezujućom preporukom poslodavcima da zbog vrućine primene sve preventivne mere u vezi sa radom na otvorenom.

Srbija, kao i gotovo sve zemlje EU, nema zakonske odredbe koje predviđaju prekid rada na visokim temperaturama.

Direktorka Uprave za bezbednost i zdravlje na radu, Vera Božić Trefalt, objašnjava da su pri izrazito visokim temperaturama – preko 36 stepeni Celzijusa – koje stvaraju probleme radnicima na otvorenom, poslodavci dužni da primene preventivne mere regulisane Zakonom o bezbednosti i zdravlju na radu ("Sl. glasnik RS", br. 101/2005 i 91/2015).

Mere podrazumevaju da se grupe radnika koji rade na terenu menjaju, a u kritičnom vremenu od 11 do 16 sati rad može biti i potpuno obustavljen. Radnik je dužan da nosi sredstva lične zaštite na radu, cipele i šlem. Nepoštovanje tih pravila kontroliše Inspekcija rada, koja može podneti zahtev za prekršajni postupak, a kazne se kreću i do milion dinara – objasnila je Božić Trefalt.

U Zavodu za javno zdravlje ocenjuju da težak rad na otvorenom prostoru treba prekinuti kada temperatura dostigne 30 stepeni. Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračku i socijalnu zaštitu jeste izdalo preporuku poslodavcima da zaštite radnike od velike vrućine, ali ako se zna da u Srbiji ima mnogo gazda koji zabilaze i zakone, jasno je da na njih neobavezujuća preporuka slabo utiče. Dokaz za to su sezonci i radnici na lizing, koji rade po ceo dan, bez obzira na to kakvi su vremenski uslovi.

Naime, zbog nedostatka radnih mesta, ali i lakog gubitka posla, radnici pristaju na to da rade i na velikim vrućinama. Posebno na rad po visokim temperaturama ovih dana pristaju berači voća i povrća, ali i takozvani radnici na lizing. Procenjuje se da trenutno ima oko 80.000 sezonskih radnika i između 50.000 i 70.000 onih na lizing. Praksa pokazuje da na lizing često ne rade samo niskokvalifikovani radnici već i oni sa visokom stručnom spremom, kao i da su oni plaćeni od 10 do 30 odsto manje od stalno zaposlenih. Osim manje plate, oni moraju i da pristanu na to da rade pod svim uslovima pa makar to bile i temperature više od 30 stepeni Celzijusovih.

U Inspekciji rada ponavljaju da su oni osnovnu preporuku poslodavcima da, ako ne moraju, ne rade u najtoplijem delu dana prosledili, ali da je ipak na njima da primene mere spram opisa posla, delatnosti, rokova. Dodaju za nema pritužbi zaposlenih da su izloženi visokim temperaturama na način koji im ugrožava zdralje i bezbednost, ali nema ni informacija o tome kakve sve preventivne mere preduzimaju poslodavci, odnosno da li kada su velike vrućine organizuju drugačiji rad po smenama, preraspodelu poslova.

Zbog visokih temperatura najugroženiji su putari, zidari i berači voća i povrća. Putari moraju, zbog rokova, da rade od jutra do mraka jer, kako i sami ističu, putevi se neće izgraditi sami. Isto je i sa zidarima na mnogim gradilištima. Oni spas od visoke temperature traže u hladu.

Gazde koje plaćaju dnevnice beračima voća i povrća takođe traže od njih da rade po vrućini pa je zbog toga ovih dana u Vojvodini gotovo nemoguće naći nezaposlene koji su spremni da rade kada Sunce upeče. Tvrde da im je dnevnica za rad u takvim uslovima mala, a rizik po zdravlje veliki.

Izvor: Vebsajt Dnevnik, Lj. Malešević, 04.07.2016.
Naslov: Redakcija