Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O AGENCIJI ZA BORBU PROTIV KORUPCIJE: VIšE OD DVE GODINE KASNI DONOšENJE NOVOG ZAKONA, KOJI BI OVOJ INSTITUCIJI DAO šIRA OVLAšćENJA. AGENCIJA PREDLAżE DA PREPORUKE ZA RAZREšENJE FUNKCIONERA UMESTO SAVETODAVNE POSTANU OBAVEZUJUćE. AGENCIJA JE TRAżILA DA SE, OSIM KOD SUPRUżNIKA I MALOLETNE DECE FUNKCIONERA, PROVERAVA IMOVINA NJIHOVIH RODITELJA I PUNOLETNE DECE. PROVERAVALA BI SE I TAčNOST PODATAKA U IZVEšTAJIMA O PRIMANJIMA I IMOVINI, UZ OBAVEZU BANAKA DA DOSTAVE PODATKE O RAčUNIMA I POSLOVIMA FUNKCIONERA


Novi Zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije, koji bi Agenciji mogao doneti veća ovlašćenja, uključujući i obavezujuće odluke o razrešenju, trebalo je da bude gotov pre više od dve godine. Ipak, rokovi su produžavani barem tri puta, pa će donošenje ovog Zakona morati da sačeka novi skupštinski saziv.

Radomir Ilić, državni sekretar u Ministarstvu pravde kaže da nije važno kada se zakon donese nego da bude kvalitetan: "Bolje da i Agencija i Ministarstvo 100% stanu iza ovog Zakona i onda nema nikakvih manjkavosti u njegovoj primeni."

Nemanja Nenadić, programski direktor organizacije Transparentnost Srbija kaže da se osnovni strateški dokumenti za suzbijanje korupcije - Nacionalna strategija za borbu protiv korupcije u republici srbiji za period od 2013. do 2018. godine ("Sl. glasnik RS", br. 57/2013) i Zaključak o usvajanju Akcionog plana za sprovođenje Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije u Republici Srbiji za period od 2013. do 2018. godine ("Sl. glasnik RS", br. 79/2013) - ne sprovode dosledno. Pritom, nema odgovornosti za kršenje propisanih rokova i obaveza, među kojima je i donošenje novog Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije.

Jedna od tačaka Strategije bila je donošenje izmena važećeg Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije ("Sl. glasnik RS", br. 97/2008, 53/2010, 66/2011 - odluka US, 67/2013 - odluka US, 112/2013 - autentično tumačenje i 8/2015 - odluka US - dalje: Zakon), koja kao nezavisno telo kontroliše finansiranje političkih stranaka, imovinu funkcionera, njihove privatne biznise i sukob interesa pri obavljanju javne funkcije.

Za rad na ovom Zakonu još 2013. godine bilo je zaduženo Ministarstvo pravde kome je dato 12 meseci da pripremi Nacrt zakona i pošalje ga Vladi Republike Srbije na razmatranje. Rok je istekao sredinom 2014. godine, a do tada nije formirana ni radna grupa koja bi počela rad na Nacrtu zakona. Zbog kašnjenja, Agencija je u julu 2014. godine Ministarstvu pravde podnela Incijativu za donošenje novog Zakona i napisala model po kome bi radna grupa mogla da uradi Nacrt.

Zbog problema na koje je nailazila radeći po važećem Zakonu, Agencija između ostalog predlaže da preporuke za razrešenje funkcionera umesto savetodavne postanu obavezujuće: funkcioneri ne bi mogli da ostanu na radnom mestu ako Agencija utvrdi da su u sukobu interesa ili obavljaju više funkcija.

"Ako imate jednu skupštinu grada koja tri puta, u slučaju tri funkcionera, odbija da razreši funkcionere za koje je utvrđeno da su bili u sukobu interesa i to bez obrazloženja (...) morate predložiti da vaša preporuka ne bude samo preporuka kojom će se drugi organ pozvati da radi svoj posao, već da ta preporuka dobije obavezujući karakter", kaže Tatjana Babić, direktorka Agencije.

Takođe, Agencija je tražila da se, osim kod supružnika i maloletne dece funkcionera, proverava imovina njihovih roditelja i punoletne dece. Proveravala bi se i tačnost podataka u izveštajima o primanjima i imovini, uz obavezu banaka da dostave podatke o računima i poslovima funkcionera. U septembru 2014. godine godine ministar pravde, Nikola Selaković, je izjavljivao da nije zadovoljan realizovanjem mera iz Akcionog plana za sprovođenje Strategije i da "antikorupcijskih tela u Srbiji ima mnogo, ali ipak izostaju rezultati".

Situaciju je dodatno zakomplikovalo što je skoro mesec dana nakon toga Agencija pokrenula postupak protiv Selakovića zbog sukoba interesa, jer je učestovao u izboru jednog savetnika iz Ministarstva pravde za sudiju, a drugog za tužioca. Ministar je zbog ovog postupka, koji do danas nije završen, javno kritikovao rad Agencije.

Pred kraj 2014. godine Ministarstvo pravde je napisalo Akcioni plan za Poglavlje 23 pristupnih pregovora za članstvo u Evropskoj uniji. Njime je ponovo odložen rok za donošenje Zakona – do prvog kvartala 2015. godine.

Kako bi se ubrzao rad na borbi protiv korupcije Vlada Republike Srbije je 2014. godine donela Odluku o osnivanju Koordinacionog tela za primenu Akcionog plana za sprovođenje Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije u Republici Srbiji za period od 2013. do 2018. godine ("Sl. glasnik RS", br. 84/2014), na čije čelo je postavljen premijer Vlade Republike Srbije.

Iako je u ovoj Odluci navedeno da "koordinaciono telo održava sastanke najmanje jednom u šest meseci", prema podacima Agencije za borbu protiv korupcije za dve godine bila su samo dva sastanka: nakon osnivanja u septembru 2014. godine i u januaru 2016. godine. 

Izvor: Vebsajt 021.rs, 04.06.2016
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija