Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKONIK O KRIVIČNOM POSTUPKU: UNAKRSNO ISPITIVANJE REZERVISANO JE SAMO ZA GLAVNI PRETRES I REč JE O INTELEKTUALNOJ BORBI SUGESTIVNIM PITANJIMA DA BI SE NA SUđENJU UTVRDILE čINJENICE KOJE IDU U KORIST ONOJ STRANI KOJA ISPITUJE. AKO JE REč O SVEDOKU OPTUżBE, UNAKRSNO ISPITUJE ODBRANA I OBRNUTO. SVEDOKU SE POSTAVLJA NIZ NAIZGLED NEVAżNIH PITANJA, DA BI SE DOšLO DO ONOG KLJUčNOG, KOJE BACA DRUGAčIJE SVETLO NA ONO šTO JE PRETHODNO IZREčENO. ZA KRIVIčNA DELA ZA KOJA NIJE ODREđENO DA POSTUPA TUżILAšTVO POSEBNE NADLEżNOSTI, O UNAKRSNOM ISPITIVANJU VODI SE ZAPISNIK TAKO šTO PREDSEDNIK VEćA DIKTIRA ONO šTO SMATRA BITNIM ZA POSTUPAK


Ključni svedok tužilaštva u procesu protiv poznate mafijaške grupe sedi za sudskom govornicom. Iza leđa mu sede ljudi kojima prete decenije u zatvoru. Dok gleda sudije u oči, svedok priča kako je kriminalni klan "prao" novac od droge. Redom nabraja mesta, ljude, razne detalje, sume novca, pa čak i apoene. Seća se svega. Priča tečno i sigurno.

A kad ste završili osnovnu školu – pita supruga jednog od optuženih, koja i sama odgovara zbog pranja novca.

Tajac. Svedok, do malopre siguran, počinje da zamuckuje.

– Hm... ne sećam se.

U nastavku dijaloga u ovom takozvanom unakrsnom ispitivanju, ispostavilo se da taj čovek ne zna ni datume rođenja svoje desetoro dece. Sada je atmosfera u sudnici drugačija i podseća na scene iz američkih filmova. Ključni svedok je zbunjen i polako se lomi pod naletom pitanja suprotne strane, smišljenih da ga diskredituju kao ličnost i ubede sudije da ne poveruju u njegovu prethodnu priču, punu optužbi. Optuženi se zadovoljno smeškaju. Tužilac gleda sudije sa strepnjom. Da li će sudije sada posumnjati da je svedok govorio istinu?

Unakrsno ispitivanje je novi institut u našem procesnom pravu, preuzet iz anglosaksonskog, a u naše zakonodavstvo uveden je 2011. godine. Rezervisano je samo za glavni pretres i reč je o svojevrsnoj intelektualnoj borbi sugestivnim pitanjima da bi se na suđenju utvrdile činjenice koje idu u korist onoj strani koja ispituje. Ako je reč o svedoku optužbe, unakrsno ispituje odbrana i obrnuto. Svedoku se postavlja niz naizgled nevažnih pitanja, da bi se došlo do onog ključnog, koje baca drugačije svetlo na ono što je prethodno izrečeno.

– Da li je tačno da ste u noći 7. novembra otišli u kafanu "Kum"?

– Da.

– Dok ste tamo sedeli, popili ste pet piva. Da li je to istina?

– Četiri ili pet.

– Ostali ste u kafani oko sat vremena?

– Otprilike, možda je bilo malo duže.

– Zatim ste krenuli kući Cvijićevom ulicom?

– Da.

– Tada ste videli da pljačkaju poštu?

– Da.

– Pošta je oko pola kilometra od kafane, zar ne?

– Mislim da je tako.

– Vi tvrdite da ste videli gospodina Petrovića kako istrčava iz pošte?

– Da.

Ovako je jedan advokat unakrsnim ispitivanjem "poljuljao" iskaz očevica, koji je prethodno njegovog klijenta prepoznao kao pljačkaša pošte.

– Razgovarali ste s policijom posle tog događaja – nastavio je branilac.

– Da.

– Bili ste potpuno iskreni prema njima?

– Da.

– Rekli ste im sve važne činjenice?

– Da.

– Ali ipak ste zaboravili da im kažete da ste pre toga popili pet piva. Nemam drugih pitanja – završio je advokat.

Posle ovakvog ispitivanja, svedok je delovao loše.

Unakrsno ispitivanje se u Americi smatra posebnom veštinom i najtežim delom advokatskog posla. Uči se godinama na studijama prava na kojima je pravo dokazivanja jedan od osnovnih predmeta, ali i u praksi jer se izvođenje dokaza isključivo i svodi na unakrsno ispitivanje svedoka. Ipak, dosadašnja praksa kod nas pokazala je da, kada je reč o unakrsnom ispitivanju, kod nas postoje problemi zbog manjkavosti u Zakoniku o krivičnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 72/2011, 101/2011, 121/2012, 32/2013, 45/2013 i 55/2014), ali i zbog pogrešnog tumačenja nekih sasvim dobrih odredbi i nedovoljne obučenosti učesnika sudskog postupka. Zakonik ostavlja mogućnost da predsednik veća u bilo kom trenutku može da postavi pitanje i prekine niz koji je advokat ili tužilac započeo.

To se u praksi redovno dešava. Korišćenjem ovog prava predsednik veća će, po pravilu, upropastiti, odnosno obesmisliti unakrsno ispitivanje – kaže advokat dr Veljko Delibašić, autor više priručnika i stručnih radova na temu unakrsnog ispitivanja.

U svakom slučaju, objašnjava Delibašić, prilikom unakrsnog ispitivanja ne treba nikako primeniti fatalni metod koji često gledamo u sudnicama i nastaviti sa pitanjima koja donose istu priču koju je sud već čuo od svedoka, u apsurdnoj nadi da će promeniti iskaz. Tako, ukazuje Delibašić, sudije dva puta slušaju istu priču koja onda duplo više utiče na njih. Nespretna i nepotrebna pitanja gora su od nikakvih. Sa druge strane, zaključuje advokat, pravim pitanjima advokat može da "dobije poene" kod sudija i kada svedok teško tereti njegovog klijenta.

– Gospodine Jovanoviću, pre godinu dana bili ste optuženi za razbojništvo i mogli ste da budete osuđeni na šest godina zatvora. Da li je to tačno?

– Da.

– To je dug period.

– Zavisi.

– Ali ipak dovoljno dug da razmislite da napravite sporazum sa tužilaštvom prema kome bi vam kazna bila prepolovljena.

– Sklopio sam sporazum.

– Pristali ste da svedočite da je moj klijent, gospodin Simić, prodavao drogu?

– Dogovorio sam se da kažem istinu.

– I zbog vašeg svedočenja dobićete dvostruko manju kaznu.

Ovako je jedan branilac naveo sudije da posumnjaju da svedok priča ono što se dogovorio s tužiocem u zamenu za manju kaznu.

Za krivična dela za koja nije određeno da postupa tužilaštvo posebne nadležnosti, o unakrsnom ispitivanju vodi se zapisnik tako što predsednik veća diktira ono što smatra bitnim za postupak. Ovaj način vođenja zapisnika obesmišljava unakrsno ispitivanje. U praksi, po pravilu, ima velikih problema prilikom diktiranja zapisnika, jer uspešno unakrsno ispitivanje podrazumeva da je priču izgovorio ispitivač, dok je svedok to samo potvrdio, pa će predsedniku veća biti vrlo teško da verodostojno unese u zapisnik smisao izgovorenog – navodi advokat.

On dodaje da tokom diktiranja redovno dolazi do polemike o tome kako je tačno glasilo pitanje i koji je odgovor dat. Posledica je to da svedok pojašnjava šta je rekao i da na taj način umanjuje uspeh koji je ispitivač prvobitno postigao.

Rešenje problema sa vođenjem zapisnika moglo bi da bude u uvođenju obaveznog tonskog snimanja makar onog dela suđenja u kome se odvija unakrsno ispitivanje. Do donošenja zakona kojim bi se ovako uredio način vođenja zapisnika, problem se može ublažiti tako što bi se koristila mogućnost koju dozvoljava Zakonik, a to je da se unakrsno ispitivanje beleži stenografski - zaključuje Delibašić.

Izvor: Vebsajt Politika, Dorotea Čarnić, 04.05.2016.
Naslov: Redakcija