Zastava Bosne i Hercegovine

PRAVILNIK O KAMATNIM STOPAMA ZA KOJE SE SMATRA DA SU U SKLADU SA PRINCIPOM "VAN DOHVATA RUKE" ZA 2023. GODINU: Pravilnik stupa na snagu 6. aprila 2023. godine


Ministarstvo finansija objavilo je Pravilnik o kamatnim stopama za koje se smatra da su u skladu sa principom “van dohvata ruke” za 2023. godinu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2023 – dalje: Pravilnik).

Poreski obveznici u Srbiji koji imaju transakcije sa povezanim licima u obavezi su da uz poreski bilans dostave dokumentaciju u okviru koje se posebno prikazuje vrednost istih transakcija po cenama koje bi se ostvarile na tržištu da se nije radilo o povezanim licima (princip “van dohvata ruke”).

Pravilnik sa kamatnim stopama za 2023. godinu primenjivaće se od 6. aprila.

Dokument propisuje kamate koje se, u skladu sa principom “van dohvata ruke”, za 2023. godinu obračunavaju na zajmove, odnosno kredite između povezanih lica.

Alternativa je da poreski obveznik samostalno utvrdi kamatne stope, u skladu sa Zakonom o porezu na dobit pravnih lica ("Sl. glasnik RS", br. 25/2001, 80/2002, 80/2002 - dr. zakon, 43/2003, 84/2004, 18/2010, 101/2011, 119/2012, 47/2013, 108/2013, 68/2014 - dr. zakon, 142/2014, 91/2015 - autentično tumačenje, 112/2015, 113/2017, 95/2018, 86/2019, 153/2020 i 118/2021), ali u tom slučaju, prema rečima poreskih savetnika, ima pravo da umesto iznosa kamate koje propisuje ministar za potrebe utvrđivanja iznosa kamatne stope primeni opšta pravila o utvrđivanju cene transakcije po principu “van dohvata ruke”.

“Takođe, poreski obveznik koji se odluči da iskoristi pravo predviđeno u stavu 4. ovog člana dužan je da opšta pravila o utvrđivanju cene transakcije po principu “van dohvata ruke” primeni na sve zajmove, odnosno kredite sa povezanim licima”, objašnjavaju poreski savetnici.

Poreski savetnici napominju da je, u slučaju da se obveznikova transferna cena po osnovu transakcije sa pojedinačnim povezanim licem razlikuje od cene te transakcije utvrđene primenom principa “van dohvata ruke”, on dužan da u poresku osnovicu uključi iznos pozitivne razlike između prihoda ili rashoda po osnovu te dve transakcije.

“U zaključku dokumentacije o transfernim cenama obveznik prvo utvrđuje iznos korekcije transfernih cena za svaku pojedinačnu transakciju sa pojedinačnim povezanim licem, odnosno za svaku vrstu transakcije sa pojedinačnim povezanim licem, a zatim sabiranjem iznosa korekcija utvrđuje ukupan iznos korekcije transfernih cena po osnovu transakcija sa pojedinačnim povezanim licem”, objašnjavaju poreski savetnici.

Poreski obveznik ima pravo da izvrši prebijanje pozitivnih i negativnih efekata transfernih cena sa pojedinačnim povezanim licem, i to i na prihodnoj i na rashodnoj strani.

Srbija nije članica OECD-a, ali odredbe o transfernim cenama i zahtevi za dokumentacijom su generalno zasnovani na BEPS propisima, uključujući i OECD smernice. Ovde je svakako važno napomenuti da u Pravilniku o transfernim cenama postoje određene razlike u odnosu na OECD smernice (na primer, nije obavezna priprema master file-a).

Prema rečima poreskih savetnika, pojam kompenzacijskog usklađivanja odnosi se na situaciju kada poreski obveznik u poreske svrhe prijavljuje cenu koja je prema njegovom mišljenju cena nepristrasne transakcije, iako se ona razlikuje od cene stvarno zaračunate između povezanih društava.

- Iznosi kamatnih stopa -

Propisani novi iznosi kamatnih stopa posebno su navedeni za banke i davaoce finansijskog lizinga, a posebno za ostala privredna društva.

Kamatne stope za banke i davaoce finansijskog lizinga:

– 1,48 odsto na kratkoročne kredite u dinarima

– 4,47 odsto na dugoročne kredite u dinarima

– 3,25 odsto na kredite u evrima i dinarske kredite indeksirane u evrima

– 4,43 odsto na kredite u dolarima i dinarske kredite indeksirane u američkim dolarima

– 2,63 odsto na kredite u švajcarskim francima i dinarske kredite indeksirane u švajcarskim francima

– 3,70 odsto na kredite u švedskim krunama i dinarske kredite indeksirane u švedskim krunama

– 1,88 odsto na kredite u funtama i dinarske kredite indeksirane u funtama

– 1,91 odsto na kredite u rubljama i dinarske kredite indeksirane u rubljama

– 4,01 odsto na kredite u kineskim juanima i dinarske kredite indeksirane u kineskim juanima

Kamatne stope za druga privredna društva:

– 3,88 odsto na kratkoročne kredite u dinarima

– 4,74 odsto na dugoročne kredite u dinarima

– 2,98 odsto na kratkoročne kredite u evrima i dinarske kredite indeksirane u evrima

– 3,22 odsto na dugoročne kredite u evrima i dinarske kredite indeksirane u evrima

– 7,84 odsto na kratkoročne kredite u švajcarskim francima i dinarske kredite indeksirane u švajcarskim francima

– 3,18 odsto na kratkoročne kredite u američkim dolarima i dinarske kredite indeksirane u američkim dolarima

– 4,28 odsto na dugoročne kredite u američkim dolarima i dinarske kredite indeksirane u istoj valuti

Navedene kamatne stope primenjuju se i na zajmove.

Kompanija Paragraf Lex ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenetih iz spoljnih sadržaja odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga, proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vesti" su namenjene u svrhu opšteg informisanja.

Izvor: Vebsajt Biznis, Ljiljana Begović, 04.04.2023.
Naslov: Redakcija