Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O SPREČAVANJU KORUPCIJE: Agenciji za sprečavanje korupcije omogućena efikasnija provera podataka o imovini i prihodima funkcionera


Agencija za sprečavanje korupcije ubuduće će mnogo jednostavnije i brže dolaziti do podataka o tome koliko javni funkcioneri imaju bankovnih računa, sefova u bankama, da li primaju i šalju doznake iz inostranstva. To je, između ostalog, omogućeno sporazumom koji su, 23. februara, potpisale Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) i Narodna banka Srbije (NBS). Kako je navedeno u saopštenju agencije, ova saradnja dodatno će doprineti efikasnoj borbi protiv korupcije u Srbiji i pospešiti dalji ekonomski, socijalni i demokratski razvoj naše zemlje.

Iz NBS objašnjavaju da se sporazum odnosi na elektronsku razmenu podataka iz registara koje ova banka vodi, a koji su agenciji potrebni za provere koje sprovodi. Na osnovu ovog sporazuma, ASK će, u skladu sa svojim zakonskim ovlašćenjima, imati mogućnost da preuzima podatke iz jedinstvenog registra tekućih i drugih računa pravnih i fizičkih lica, jedinstvenog registra sefova, jedinstvenog registra korisnika novčane doznake i evidencije onog ko ima virtuelne valute.

“Na ovakav način podatke iz navedenih registara već preuzimaju i drugi zakonom ovlašćeni nadležni organi, na primer Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava za sprečavanje pranja novca, i da se podaci preuzimaju tako da su u potpunosti obezbeđeni tajnost i zaštita tih podataka, u skladu s najvišim standardima IT bezbednosti”, navode iz centralne banke. Antikorupcijska agencija i NBS imaju dugogodišnju saradnju koja je potpisivanjem ovog sporazuma i formalizovana, napominju u ASK. Navodeći da sporazum unapređuje međusobnu saradnju državnih institucija u oblasti provere imovine i prihoda javnih funkcionera, u agenciji upućuju na Zakon o sprečavanju korupcije ("Sl. glasnik RS", br. 35/2019, 88/2019, 11/2021 - autentično tumačenje, 94/2021 i 14/2022).

“Član 36 ustanovio je dužnost organa javne vlasti i drugih lica koja obavljaju javna ovlašćenja da na pismeni i obrazložen zahtev agencije, radi obavljanja poslova iz njene nadležnosti, omoguće ovoj nezavisnoj regulatornoj instituciji direktan pristup bazama podataka koje vode u elektronskom obliku. Raniji zakon nije predviđao ovu obavezu”, kažu u ASK. Naglašavaju da će pristup elektronskim evidencijama bankovnih računa omogućiti agenciji brži uvid u podatke i efikasnije postupanje za provere koje sprovodi u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije.

Kada je reč o podacima iz jedinstvenog registra računa, antikorupcijska agencija moći će da dobije podatke o tome u kojim bankama određena osoba koja je predmet provere ima račune i koje vrste su ti računi (na primer tekući račun, drugi dinarski i devizni račun, depozitni račun i slično). Ipak, kako napominju u Narodnoj banci, za podatke o stanju i promenama na određenom računu moraće da izvrši provere kod banke u kojoj se vodi taj račun kako bi utvrdili da li prijavljeno stanje nečije imovine odgovara stvarnom.

Što se tiče jedinstvenog registra sefova, NBS vodi ažurnu bazu o tome koje osobe imaju sefove u bankama na teritoriji Srbije, uključujući i podatke o datumu zaključenja ili prestanka ugovora o sefu. Podaci iz jedinstvenog registra novčanih doznaka obuhvataju podatke o tome da li je određena osoba slala ili primala novčana sredstva korišćenjem ove platne usluge. Na primer da li je primala novčana sredstva preko “Vestern uniona” ili “Manigrama”.

“U evidenciji imalaca virtuelnih valuta vode se podaci o pravnim licima i preduzetnicima koji poseduju virtuelne valute, ali će pristup tim podacima biti od značaja Agenciji za sprečavanje korupcije zbog eventualne povezanosti osobe koja je predmet provere sa određenim pravnim licem koje ima virtuelne valute”, objašnjavaju iz NBS.

Govoreći o krugu osoba čiji se dokumenti mogu tražiti, napominju da agencija ima pravo pristupa podacima o osobama koje su predmet provera u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije, a to, pored javnog funkcionera, mogu biti i supružnik ili vanbračni partner, kao i maloletna deca ako žive u istom porodičnom domaćinstvu.

Sve ove podatke je agencija do sada morala da pribavlja neposredno od velikog broja finansijskih institucija, a na osnovu sada potpisanog sporazuma postupak prikupljanja se digitalizuje i čini neuporedivo bržim i sigurnijim, što će omogućiti i Agenciji za sprečavanje korupcije da efikasnije obavlja svoje nadležnosti.

Iz ASK naglašavaju da su i pre potpisivanja sporazuma, u saradnji sa bankama, mogli da proveravaju račune javnih funkcionera i to su po potrebi i činili, u postupcima redovnih i vanrednih provera izveštaja o imovini i prihodima. Sada će to biti jednostavnije, navode iz agencije.

Upitani o broju postupaka provere izveštaja o imovini i prihodima tokom prošle godine, u ASK odgovaraju da će ove podatke prvo objaviti u godišnjem izveštaju koji su u obavezi da podnesu Narodnoj skupštini do kraja marta. Dodaju ipak da je agencija obavila sve provere koje je predvidela godišnjim planom provere za 2022. A na spisku za proveru tokom prošle godine bilo je 250 javnih funkcionera. Najveći deo njih je iz pravosuđa (sudije, tužioci i ostali funkcioneri ove grane vlasti), dok su ostali predsednici nekih opština, direktori pojedinih urbanističkih zavoda, nekoliko narodnih poslanika...

Ove godine su nešto ambiciozniji. U planu provere izveštaja o imovini i prihodima javnih funkcionera za 2023. navedeno je 270 osoba. Tu su predsednik Pokrajinske vlade, čelnici i drugi funkcioneri pokrajinskih sekretarijata, 65 državnih sekretara u ministarstvima, direktori i vršioci dužnosti direktora brojnih zdravstvenih ustanova, pretežno na teritoriji ove pokrajine, kao i načelnici 26 upravnih okruga.

Zakon o sprečavanju korupcije (članovi 101 i 102), propisuje da se javni funkcioner, u slučaju kada se utvrdi namera da prikrije podatke o imovini, kazni zatvorom od šest meseci do pet godina. Osudom na kaznu zatvora za ovo krivično delo, danom pravosnažnosti presude, prestaje mu javna funkcija, odnosno radni odnos, a tog dana na snagu stupa i zabrana sticanja javne funkcije u trajanju od deset godina.

Kompanija Paragraf Lex ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenetih iz spoljnih sadržaja odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga, proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vesti" su namenjene u svrhu opšteg informisanja.

Izvor: Vebsajt Politika, Jovana Rabrenović, Biljana Baković, 01.03.2023.
Naslov: Redakcija