Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O POSEBNIM MERAMA ZA SPREČAVANJE VRŠENJA KRIVIČNIH DELA PROTIV POLNE SLOBODE PREMA MALOLETNIM LICIMA: Broj registrovanih pedofila utrostručen


Broj pedofila upisanih u registar koji predviđa Zakon o posebnim merama za sprečavanje vršenja krivičnih dela protiv polne slobode prema maloletnim licima ("Sl. glasnik RS", br. 32/2013 - dalje: Marijin Zakon), utrostručen je od februara do oktobra ove godine. Dok je početkom 2019. godine u ovoj evidenciji bilo upisano 96 imena, do oktobra je, prema poslednjim podacima, na ovu crnu listu upisano još 183 pedofila. Reč je o osobama koje su u međuvremenu pravosnažno osuđene za neko od krivičnih dela protiv polne slobode nad maloletnicima.

Trenutno je, dakle, 279 osoba upisano u registar, kažu u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde. To su osobe koje su pravosnažnim sudskim presudama osuđene za neko od krivičnih dela protiv polne slobode prema maloletnicima, za koje se primenjuje Marijin Zakon, usvojen 2013. godine.

Presude koje se odnose na slučajeve seksualnog nasilja nad decom uvek izazovu veliki odjek i burne reakcije javnosti.

Apelacioni sud u Beogradu je prvi u Srbiji od 2016. godine uveo vođenje kaznene evidencije kada je reč o grupi krivičnih dela protiv polne slobode gde se kao žrtve pojavljuju deca i maloletnici. Ovaj sud spada među najveće pravosudne ustanove u zemlji jer obavlja poslove iz drugostepene nadležnosti za područje viših sudova u Beogradu, Valjevu, Pančevu i Smederevu. Prema zvaničnim statističkim podacima na području koji pokriva Apelacioni sud u Beogradu živi oko 2.300.000 stanovnika.

Prema podacima koji su iz ovog suda, u Srbiji je od oktobra 2016. godine do danas pravosnažno okončano 11 slučajeva u kojima su deca bila žrtve silovanja. Zabeležen je jedan slučaj obljube nad nemoćnom osobom i čak 19 događaja okvalifikovanih kao obljuba sa detetom. U sedam slučajeva procesuirani su optuženi za obljubu dece zloupotrebom položaja. Troje dece bili su žrtve nedozvoljenih polnih radnji i još toliko krivičnih dela posredovanja u vršenju prostitucije okončano je pravosnažnim presudama.

Počinjeno je 14 krivičnih dela pribavljanja, prikazivanja i posedovanja pornografskog materijala, kao i iskorišćavanja maloletnih osoba za pornografiju. Iskorišćavanje računarske mreže ili komunikacije drugim tehničkim sredstvima za krivična dela protiv polne slobode nad maloletnicima izvršeno je svega dva puta, iako je utisak da je policija čestim hapšenjima u poznatoj akciji "Armagedon", otkrila daleko veći broj slučajeva ovih krivičnih dela.

Podsetimo, od 2010. do aprila ove godine, policija je podnela čak 208 krivičnih prijava za pomenuta dva krivična dela. Evidencija Apelacionog suda beleži da je navođenje maloletne osobe na prisustvovanje polnim radnjama zabeleženo u tri slučaja.

Raspon sankcija na koje su osuđeni počinioci varira u zavisnosti od vrste i težine okolnosti - od uslovnih kazni, kućnog zatvora, zatvorskih do jedne godine, dok su u najtežim slučajevima izricane kazne u rasponu od 15 do 20 godina zatvora.

"Sporazumom predsednika četiri apelaciona suda iz ove godine dogovoreno je da i preostala tri apelaciona suda uvedu kaznene evidencije. Tako ćemo imati celokupan uvid u kaznenu politiku svih sudova na teritoriji Republike Srbije, kao i eventualna odstupanja između različitih apelacionih sudova", rečeno je u Apelacionom sudu. Naglašeno je da je veoma važno imati ujednačenu sudsku praksu.

"Iako kazne ne mogu predstavljati svojevrsnu unapred određenu ’tarifu’, budući da se odmeravaju s obzirom na različite olakšavajuće i otežavajuće okolnosti, te se s tim u vezi individualizuju kazne, poznavanje raspona u kome se kaznena politika za određeno krivično delo kreće predstavlja izuzetno važnu smernicu svima koji su, bilo kao sudije ili kao stranke i njihovi branioci upućene na krivični postupak. Ovaj podatak je od izuzetnog značaja i za samu javnost koja na ovaj način ne samo da kontroliše rad sudova, već i stiče uvid u tendencije u kaznenoj politici", navode sudije Apelacionog suda.

Registar pedofila sadrži ime i prezime osuđenog, matični broj, adresu, podatke o zaposlenju, podatke od značaja za prepoznavanje (urođene znake, tetovaže), fotografije, podatke o krivičnom delu i kazni na koju je osuđen, podatke o pravnim posledicama osude, o sprovođenju posebnih mera propisanih zakonom, kao i DNK profil osuđenog. Evidencija se vodi trajno i podaci se ne mogu brisati.

Pored toga, za počinioce ovih krivičnih dela primenjuje se mera obaveznog javljanja organu policije i Povereničkoj kancelariji koja se bavi sprovođenjem i kontrolom posebnih mera. Počiniocima svih krivičnih dela protiv polne slobode, čije su žrtve maloletnici sud ne može ublažiti kaznu, niti se on može uslovno otpustiti. Krivično gonjenje i izvršenje kazne ne zastarevaju za ove zločine.

Posle izdržane kazne, počinioci su dužni da se javljaju policiji i povereniku svakog meseca. Zabranjeno im je da posećuju mesta u blizini vrtića ili škola. Moraju da odlaze u profesionalna savetovališta i ustanove, kao i da obaveste poverenika ukoliko se presele ili nameravaju da putuju u inostranstvo.

Posledice njihovih zločina su i prestanak obavljanja zanimanja koja se odnose na rad sa maloletnicima, zabrana sticanja javnih funkcija, zabrana zasnivanja radnog odnosa za rad sa maloletnicima. Posle isteka svake četiri godine od početka primene posebnih mera, sud koji je doneo prvostepenu odluku odlučuje o potrebi daljeg sprovođenja, do 20 godina od isteka kazne. U Srbiji je trenutno 58 osoba pod ovim merama, dok ih je početkom godine bilo 37.

Na podatke sadržane u registru primenjuju se odredbe zakona koje uređuju zaštitu podataka o ličnosti i tajnosti podataka. To znači da ove informacije nisu javne i mogu se dati sudu, tužilaštvu i policiji. Državni i drugi organi, kao i pravna lica ili preduzetnici koji rade sa maloletnicima dužni su da zatraže podatak da li je osoba koja treba da zasnuje radni odnos kod njih upisana u posebnu evidenciju.

U Srbiji će od 1. decembra početi primena odredaba Krivičnog zakonika ("Sl. glasnik RS", br. 85/2005, 88/2005 - ispr., 107/2005 - ispr., 72/2009, 111/2009, 121/2012, 104/2013, 108/2014, 94/2016 i 35/2019) koje predviđaju doživotnu robiju za ubice dece.

U policijskoj akciji "Armagedon", koja je počela 2011. godine, do sada je uhapšeno više stotina osumnjičenih za prikazivanje, pribavljanje i posedovanje pornografskog materijala i iskorišćavanje maloletnika za pornografiju. Reč je o osobama različitih profila - intelektualci, radnici, oženjeni, neoženjeni, a zaprećena kazna za ova krivična dela je do osam godina zatvora.

Izvor: Vebsajt Politika, Dorotea Čarnić, 28.10.2019.
Naslov: Redakcija