Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O PRIVREMENOM UREĐIVANJU NAČINA ISPLATE PENZIJA: Zakonom se ne odlučuje o pravu na penziju, već se uređuje način isplate penzija, umanjenih u određenom iznosu, navode u Fondu PIO. Advokati međutim tvrde da je umanjivanje iznosa penzije bez prethodnog donošenja rešenja u suprotnosti sa zakonima o penzijskom i invalidskom osiguranju i o opštem upravnom postupku. Takvim postupanjem korisnik penzije se lišava ne samo dela svoje penzije kao stečenog prava, određenog pravosnažnim rešenjem, već i prava na pravni lek


Otkako su sve penzije veće od 25.000 dinara umanjene u novembru 2014. godine, iznos na penzijskom čeku nije se nimalo promenio, što znači da penzioneri već tri godine primaju nižu penziju od one koja im piše u rešenju. Premda su se u više navrata obraćali Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje da saznaju razlog zbog kojeg je to tako, većina je ipak rešila da presavije tabak i potraži pomoć suda. Advokat Zorica Tršić, kojoj su se penzioneri tim povodom obraćali, kaže da je penzijski fond bio dužan da svim korisnicima, kojima se penzije umanjuju, po službenoj dužnosti prethodno donese rešenje o umanjenju penzije sa poukom o pravnom leku, posebno zato što članom 99 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Sl. glasnik RS", br. 34/2003, 64/2004 - odluka USRS, 84/2004 - dr. zakon, 85/2005, 101/2005 - dr. zakon, 63/2006 - odluka USRS, 5/2009, 107/2009, 101/2010, 93/2012, 62/2013, 108/2013, 75/2014 i 142/2014) žalba ne zadržava izvršenje rešenja.

Umanjivanje iznosa penzije bez prethodnog donošenja rešenja direktno je suprotno Zakonu o PIO i Zakonu o opštem upravnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 18/2016). Takvim postupanjem korisnik penzije se lišava ne samo dela svoje penzije kao stečenog prava, određenog pravosnažnim rešenjem, već i prava na pravni lek. Pošto fond nije odmah postupio na način propisan zakonom, kod donošenja rešenja o umanjenju penzija bio je dužan, da u dispozitivu rešenja, navede sve promene iznosa penzije po datumima od dana isplate umanjenog iznosa penzije do dana donošenja rešenja – objašnjava Tršićeva.

U Fondu PIO, s druge strane, odgovaraju da oni u skladu sa Zakonom o PIO, odlučuju o pravu na penziju rešenjem. Zakonom o privremenom uređivanju načina isplate penzija ("Sl. glasnik RS", br. 116/2014 i 99/2016), ne odlučuje se o pravu na penziju, već se uređuje način isplate penzija, umanjenih u određenom iznosu, koje fond isplaćuje direktnom primenom ovog zakona.

Dakle, kako nije reč o utvrđivanju iznosa penzija, jer se on utvrđuje saglasno odredbama Zakona o PIO, fond nije donosio nova rešenja o pravu na penziju, već je korisnicima dostavljao obaveštenja o načinu isplate penzija, što je u skladu sa rešenjem Ustavnog suda. Međutim, na zahtev korisnika fond donosi i pojedinačna rešenja o primeni Zakona o privremenom uređivanju načina isplate penzija.

Pošto rešenja o umanjenju nisu doneta striktnom primenom propisa i pravila postupka oštećeni korisnici su prinuđeni da vode upravni spor. To velikom broju njih nije bilo omogućeno bilo zbog neobaveštenosti, bilo zbog troškova – dodaje Tršićeva i ističe da iz naziva zakona proističe privremenost načina isplate, a navedenim članom se propisuje da se isplate smatraju konačnim.

To je razlog zašto je fond bio dužan da donese privremeno rešenje u kome će se navesti okolnosti, ili odnosi zbog kojih se pored postojanja pravosnažnog rešenja o pravu na isplatu, donosi privremeno rešenje. Trebalo je i da navede rok sa čijim istekom će se ukinuti privremeno rešenje – kaže Tršićeva.

Penzioneri imaju pravo da znaju da li ovaj član zakona utvrđuje konačnost umanjenih iznosa penzije, što bi značilo da ukida pravo na povraćaj privremeno umanjenog dela penzije, ili se ovim članom isplata u umanjenom iznosu smatra konačnom za sve stečene i buduće korisnike penzija.

Direkcija fonda kao drugostepeni organ je, rešavajući po žalbi, bila dužna da postupa u skladu sa Zakonom o opštem upravnom postupku. Jer, Zakonom o privremenom uređenju načina isplate penzija, kao i Zakonom privremenog važenja nikako se ne derogira drugi zakon, kojim je uređen opšti upravni postupak – zaključuje advokat Tršićeva.

ZAKON O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU ("Sl. glasnik RS", br. 34/2003, 64/2004 - odluka USRS, 84/2004 - dr. zakon, 85/2005, 101/2005 - dr. zakon, 63/2006 - odluka USRS, 5/2009, 107/2009, 101/2010, 93/2012, 62/2013, 108/2013, 75/2014 i 142/2014)

Član 99

Protiv prvostepenog rešenja može se izjaviti žalba organu određenom opštim aktom fonda u roku od 15 dana od dana prijema rešenja.

Žalba ne odlaže izvršenje rešenja osim ako se njom pobija utvrđena invalidnost.

Izvor: Vebsajt Politike, Jasna Petrović-Stojanović, 03.10.2017.
Naslov: Redakcija