Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O OSNOVAMA SISTEMA OBRAZOVANJA I VASPITANJA: Zakon stupa na snagu 7. oktobra 2017. godine i omogućava lokalnim samoupravama da boravak mališana u vrtićima subvencionišu manje od dosadašnjih 80 odsto. Većina gradova i opština još ne znaju kada će, ni u kojoj meri, ovo uticati na promenu cene vrtića


Narodna skupština Republike Srbije usvojila je 27. septembra 2017. godine Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja ("Sl. glasnik RS", br. 88/2017 - dalje: Zakon), koji omogućava lokalnim samoupravama da boravak mališana u vrtićima subvencionišu manje od dosadašnjih 80 odsto. I pored toga što se o ovoj temi, koja se tiče velikog broja roditelja, govori nedeljama, većina gradova i opština, tvrde da još ne znaju kada će, ni u kojoj meri, ovo uticati na promenu cene vrtića.

Za razliku od dosadašnje prakse, da roditelji plaćaju 20 odsto ekonomske cene vrtića, a lokalna samouprava 80, stupanjem na snagu novog Zakona, opštine i gradovi moći će da plaćaju "do 80 odsto". To im daje prostora da umesto dosadašnjih zacrtanih 80 odsto, svoje učešće smanje na koliko god oni hoće, a to znači samo jedno - skuplje vrtiće za roditelje!

- Izradiće se socijalna karta. Nema smisla da ljudi različitih prihoda plaćaju istu cenu. Ima onih koji su bogati, a koriste što je vrtić jeftin, a onda nema sredstava za one kojima treba. Zbog toga će se raditi socijalna karta roditelja - izjavio je ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, Mladen Šarčević tokom rasprave o Predlogu ovog zakona, pravdajući ovakav potez time što mnoge lokalne samouprave nemaju sredstava da ispune kvotu od 80 odsto.

Prema novom Zakonu, cena vrtića ubuduće mogla bi da poskupi - po njemu lokalna samouprava neće morati da dotira 80 odsto ekonomske cene kao do sada.

Iako je od ove rasprave prošlo nedelju dana, a sama informacija poznata javnosti već više nedelja, lokalne samouprave prilično su zatečene pitanjima o primeni ovog Zakona, a Ministarstvo prosvete ne odgovara na pitanje kako će se kategorisati roditelji i kolika će sada biti cena vrtića širom Srbije.

Tako u Sekretarijatu za obrazovanje i dečju zaštitu Beograda tvrde da ovo pitanje još nisu razmatrali, kao i da cene za sada ostaju iste. Do kada će biti tako i koliko povećanje roditelji mogu da očekuju, još niko nije mogao da kaže.

Prema podacima Sekretarijata, u prestoničke državne vrtiće upisano je oko 60.000 dece, a ekonomska cena po detetu iznosi 27.952 dinara. Od tog iznosa, iz gradskog budžeta izdvaja se 22.361,6 dinara, dok roditelji plaćaju ostatak od 5.591 dinara.

I u ostalim gradovima i opštinama situacija je ista - uglavnom ništa ne znaju.

U Sekretarijatu za dečju i socijalnu zaštitu u Nišu ne znaju kako će se novi Zakon kojim se reguliše učešće lokalne samouprave u ceni vrtića odraziti na cenu koju plaćaju roditelji. Kažu da je Zakon tek usvojen i da odluku o tome mora prvo da usvoji Gradskog veće, a nakon toga i odbornici Skupštine Niša.

U Kragujevcu roditelji sada plaćaju oko 3.500 dinara za boravak dece u vrtićima, a detalji novog načina obračuna, kako kažu, biće poznati nakon stupanja na snagu novog Zakona.

Tada će grad Kragujevac, u skladu sa novim Zakonom, socijalnim kartama, kao i sopstvenim finansijskim mogućnostima, proceniti koliko će moći da dotira.

Gradonačelnik Zrenjanina Čedomir Janjić tvrdi da roditelji nemaju razloga za brigu jer će Grad nastaviti kao i do sada da sufinansira boravak dece u vrtićima.

- Čvrstog smo stava da, bez obzira na promenu Zakona, Grad Zrenjanin nastavi da sufinansira boravak naše dece u vrtićima kao i do sada. Takođe, očekujemo da će uskoro biti i novih izdvajanja za poboljšanje uslova rada i boravka dece u našoj predškolskoj ustanovi – kratak i jasan je bio Janjić.

U subotičkom Sekretarijatu za društvene delatnosti kažu da je još rano govoriti o novom Zakonu zato što još nije stupio na snagu, te da će se odredbe novih propisa uzeti u obzir tek prilikom donošenja Odluke o budžetu za 2018. godinu.

Do tada, Subotica će primenjivati dosadašnju praksu i lokalna samouprava će snositi 80 odsto od ekonomske cene boravka dece u predškolskoj ustanovi, a roditelji 20 odsto.

Trenutna ekonomska cena boravka u subotičkim jaslicama za decu uzrasta do tri godine iznosi 19.433,15 dinara, a roditelji plaćaju 3.886,63 dinara. Celodnevni boravak za decu od tri do pet godina i pripremni predškolski program koštaju 16.843,69 dinara a roditelji plaćaju 3.368,73 dinara. Poludnevni boravak za decu istog uzrasta i pripremni predškolski program koštaju 6.911,74 dinara, a roditelji plaćaju 1.382,34 dinara.

Član novosadskog Gradskog veća za obrazovanje Vladimir Jelić ističe da je Grad Novi Sad do sada izdvajao više od dve milijarde dinara za Predškolsku ustanovu "Radosno detinjstvo", što je skoro 10 odsto celokupnog gradskog budžeta.

- To su ogromni troškovi, ali neophodni za funkcionisanje ustanove i više od toga grad nije u mogućnosti da izdvaja. Trošak roditelja je u proseku 2.650 dinara mesečno po detetu, odnosno oko 100 dinara po danu za tri obroka, čuvanje i vaspitno obrazovni rad sa njim. Grad ne planira za sada da povisi cenu ove usluge, ali ako u budućnosti budemo želeli još bolje uslove boravka naše dece u vrtićima, sa manjim grupama i boljim uslovima za rad, moraćemo razmišljati i o tome, za godinu dana ili dve, jer Novi Sad ima ubedljivo najnižu cenu u Srbiji – zaključio je Jelić.

U novosadskom "Radosnom detinjstvu" ekonomska cena celodnevnog boravka u vrtiću za decu uzrasta od jedne do tri godine iznosi 19.380,99 dinara. Roditelji ukoliko im dete ide ceo mesec u vrtić plaćaju 20 odsto od te cene ili 3.876,20 dinara, a ostatak dotira lokalna samouprava.

Celodnevni boravak za decu od tri do sedam godina je nešto jeftiniji i iznosi 13.286,39 dinara, a roditelji plaćaju 2.657,28 dinara. Ekonomska cena vrtića za poludnevni boravak dece sa užinom iznosi 5.203,84 dinara, a roditelji plaćaju 1.040,77 dinara, dok za poludnevni boravak bez užine, čija je ekonomska cena 4.785,84 dinara, roditelji moraju izdvojiti 957,17 dinara.

Trenutna cena celodnevnog boravka u valjevskim vrtićima od 4.360 dinara, što je među najnižima u Srbiji, iznosi tek 20 odsto ekonomske cene, dok se ostatak troškova pokriva iz budžeta Grada.

U Predškolskoj ustanovi "Milica Nožica" kažu da će, nakon usvajanja novog Zakona, raditi kako im naloži Grad Valjevo kao osnivač, "ali da je još rano i pretpostaviti da li će usluga obdaništa poskupeti".

Ništa preciznije nisu rekli ni u Gradskoj upravi.

Pojedini roditelji su već imali priliku da vide kako izgleda kada lokalne samouprave određuju cene, iako protivzakonito.

Naime, pojedine predškolske ustanove od 2010. do 2015. godine širom gradova Srbije naplaćivale su veću naknadu od 20 odsto mimo zakona. Oko 13.000 tužbi roditelja tužilo je Grad Beograd kao osnivača ustanova jer su, umesto 2.600 dinara, plaćali 8.700 pa 9.700 dinara.

Isti problem imali su građani Kragujevca, koji su plaćali obdanište i do 11.000 dinara. To je, inače, i prvi grad koji je odobrio naknadu štete za oko 4.000 oštećenih. Mamama i tatama Niša grad je za namirenje dugova i kamate platio više desetina miliona dinara.

Izvor: Vebsajt Blic, 28.09.2017.
Naslov: Redakcija