PREDLOG ZAKONA O UPRAVLJANJU PRIVREDNIM DRUŠTVIMA KOJA SU U VLASNIŠTVU REPUBLIKE SRBIJE: Otvara se mogućnost za privatizaciju nacionalnih parkova
Da li je privatizacija nacionalnih parkova u Srbiji u planu? Postoje razlozi sa sumnju, jer od ukupno 23 javna preduzeća koja će u narednom periodu promeniti svoju pravnu formu i postati akcionarsko društvo ili društvo sa ograničenom odgovornošću, što je predviđeno je novim Predlogom zakona o upravljanju privrednim društvima koja su u vlasništvu Republike Srbije, koji je utvrdila Vlada Republike Srbije, na spisku se nalaze i nacionalni parkovi kao i preduzeća za upravljanje šumama i vodama.
Tako, uskoro iz statusa javnog preduzeća mogu postati akcionarska ili društva kapitala preduzeća Nacionalni park Kopaonik, Nacionalni park Đerdap, JP za razvoj planinskog turizma Stara planina Knjaževac, Nacionalni park Fruška gora, JP Nacionalni park Šar planina, ali i Javno vodoprivredno preduzeće Srbijavode Beograd, Srbijašume i Javno preduzeće za gazdovanje šumama Srbijašume.
Samo pretvaranje nacionalnih parkova i preduzeća za gazdovanje šumama i vodama ne znači nužnu privatizaciju. Međutim, imajući u vidu namere rudarskih i drugih kompanija, ali i pojedinaca da vrše istraživanja i na kraju dobiju dozvolu za iskopavanja ruda, gradnju hotela ili sličnih investicija od kojih mnogi smatraju da ima više štete nego koristi za državu, a za građane ima samo štete, privatizacija preduzeća koja upravljaju parkovima prirode, ne da je moguća, već je sasvim izvesna.
Koje će od ovih preduzeća postati akcionarsko društvo (AD), a koje društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO) nije formalno ni bitno. Suština je da će Republika Srbija moći da otuđi određeni deo preduzeća, ili celo preduzeće, zapravo - bilo kome, što je suprotno nacionalnom interesu, ali i smislu i cilju zaštite prirode, šuma, jezera, reka, planina i dopunite po slobodnoj volji.
Ukoliko dođe do promene pravne forme navedenih javnih preduzeća, uz verovatnu privatizaciju istih, velika verovatnoća je da će doći do daljeg uništavanja zaštićenih područja uz saglasnost istih ovih preduzeća, još više gradnje u zaštićenim područjima, promene urbanističkih planova, izgradnje kvazi turističkih objekata koje mnogi nazivaju i sadržajem, kao i verovatnog rudarenja u najlepšim delovima Srbije. Sve ovo, pored uništavanja eko sistema, dovodi i do neminovnog zagađenja vazduha, zemlje i vodnih tokova.
Kompanija Paragraf Lex ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenetih iz spoljnih sadržaja odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga, proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vesti" su namenjene u svrhu opšteg informisanja.
Izvor: Vebsajt Daljine, 30.05.2023.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija