Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O SISTEMU PLATA ZAPOSLENIH U JAVNIM SLUŽBAMA: Uvodi se vrednovanje kvalitetnog rada, pa će oni koji se ističu, ma u kom sektoru bili, imati priliku da napreduju i do osam puta. Kadar sa visokom stručnom spremom, tokom radnog veka na istom radnom mestu, moći će svoju zaradu da uveća čak do 40 odsto, kretanjem kroz platne razrede, u okviru iste platne grupe. Predlaže se da referentni periodi za vrednovanje rezultata rada budu dve, odnosno pet godina, tokom kojih bi se pratio rad zaposlenog. Ukoliko bi zaposleni za dve godine ostvario rezultate rada iznad očekivanih, mogao bi da napreduje. Ako bi zaposleni za pet godina ostvario očekivane rezultate rada, a bar jedne godine iznad očekivanih, mogao bi da napreduje


Ako si vredan, moći ćeš u državnoj službi da napreduješ čak osam puta tokom radnog veka. Ako si radan, moći ćeš da dobiješ i do 40 odsto veću platu na istom radnom mestu. Biće važno šta radiš, a ne samo gde radiš.

Sve ovo predviđa Nacrt zakona o sistemu plata zaposlenih u javnim službama, koji bi trebalo da uvaži specifičnosti rada u javnom sektoru kroz regulisanje pojedinih instituta koji nisu prepoznati u Zakonu o radu ("Sl. glasnik RS", br. 24/2005, 61/2005, 54/2009, 32/2013, 75/2014 i 13/2017 - odluka US) ili kroz definisanje pojedinih prava i obaveza zaposlenih na drugačiji način.

Kako će ubuduće zaposleni u javnoj upravi napredovati kroz platne razrede, odnosno koliko će godina trebati da rade da bi dobili veću platu? Kako će uopšte napredovati, ne samo u platama, već i u profesionalnom smislu?

U Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave kažu da će novi zakon o radnim odnosima i platama u javnim službama uspostaviti fleksibilniji sistem, jer će omogućiti nagrađivanje onih zaposlenih koji u najvećoj meri doprinose unapređenju rada institucije u kojoj rade. Zaposleni koji se ističu, ma u kom sektoru bili, imaće priliku da napreduju i do osam puta. Zaposleni sa visokom stručnom spremom, tokom radnog veka na istom radnom mestu, moći će svoju zaradu da uvećaju čak do 40 odsto, kretanjem kroz platne razrede, u okviru iste platne grupe.

U radnoj verziji teksta zakona koji uređuje radne odnose i plate u javnim službama predlaže se da referentni periodi za vrednovanje rezultata rada budu dve, odnosno pet godina, tokom kojih bi se pratio rad zaposlenog. Ukoliko bi zaposleni za dve godine ostvario rezultate rada iznad očekivanih, mogao bi da napreduje. Ako bi zaposleni za pet godina ostvario očekivane rezultate rada, a bar jedne godine iznad očekivanih, mogao bi takođe da napreduje. To je slučaj kad zaposleni konstantno svake godine radi standardno dobro, i makar jedne godine je bio iznad standarda – navode u Ministarstvu.

A kako će se vrednovati obrazovanje, zalaganje, trud? Da li će zakon uopšte tako nešto obuhvatiti ili će se uređivati internim aktima svakog ministarstva, ustanove, bolnice?

U radnoj verziji zakona daju se smernice za postavljanje sistema vrednovanja radnog učinka i rezultata rada u vidu načelnih odrednica. Daju se mogući kriterijumi koji mogu da služe za vrednovanje, kao što su poštovanje zadatih rokova, kvalitet obavljenog posla, kreativnost, ocena korisnika usluga i drugi kriterijumi koji mogu da odraze specifičnost obavljanja poslova u nekoj delatnosti. Način praćenja rada zaposlenih, postupak vrednovanja i kriterijumi bliže bi se uredili podzakonskim aktom koji bi predlagalo resorno ministarstvo za određenu javnu službu i Ministarstvo državne uprave i lokalne samouprave. S druge strane, kolektivnim ugovorom utvrđivali bi se standardi, odnosno očekivani rezultati rada za poslove koji se obavljaju u nekoj javnoj službi, u skladu sa prirodom poslova, kao i način merenja tih rezultata. -

A da li ovaj zakon reguliše raspone između najnižih i najviših plata? Aktuelni sistemski zakon – Zakon o sistemu plata zaposlenih u javnom sektoru ("Sl. glasnik RS", br. 18/2016 i 108/2016), koji je usvojen u februaru 2016. godine, predviđa jedinstvene koeficijente platnih grupa i platnih razreda po kojima je raspon između najniže i najviše zarade smanjen na manje od sedam. Trenutni raspon je devet. Podsećaju da je ranije postojala "šuma" od 800 različitih koeficijenata u sistemu plata, a već usvajanjem ovog sistemskog Zakona stvorio se pravni osnov za ujednačavanje osnovice, kao i za smanjenje broja koeficijenata i njihovo pojednostavljenje. To omogućava i da se sa stanovišta budžeta upravlja masom plata.

U Ministarstvu navode i da je cilj reforme sistema plata u javnom sektoru bolje vrednovanje specifičnosti nekog posla. Jer, iako jedno radno mesto pripada određenoj "familiji" radnih mesta, a samim tim i istoj platnoj grupi, ostavljen je prostor da se i između takvih radnih mesta ipak napravi razlika u pogledu odgovornosti, uslova rada, kreativnosti, rizika kojem se osoba izlaže i drugih specifičnosti određenog posla.

To od posebnog značaja može biti za medicinske sestre, jer će one koje obavljaju "teže" poslove u bolnici od početka biti plaćene više od onih koje rade u domu zdravlja na šalteru. Novi sistem plata omogućava da se najistaknutiji stručnjaci iz pojedinih oblasti nađu u najvišim platnim grupama, koje su ranije bile rezervisane isključivo za rukovodioce. Tako, primera radi, u oblasti zdravstva, najbolji stručnjaci – lekari primarijusi supspecijalisti kroz zarade će i apsolutno i relativno biti cenjeni znatno više nego ranije.

Izvor: Vebsajt Politika, Jovana Rabrenović, 02.06.2017.
Naslov: Redakcija