Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU: Osiguranici koji sebi uplaćuju staž nemaju pravo da rade kod drugog poslodavca, pošto nije moguće biti osiguran po dva osnova. Osiguranje po članu 15 Zakona automatski prestaje ako se onaj ko je uplaćivao doprinose, uključi u osiguranje po ugovoru o delu, ili drugom ugovoru kojim se primaju ugovorene naknade


Jedan mladi Beograđanin sa svega 15 godina samostalno uplaćuje doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje. On je, kako kažu u Fondu PIO, najmlađi osiguranik, a ujedno je to i donja granica po pitanju godina života za uključivanje u ovaj vid osiguranja. Što se tiče gornjeg limita on ne postoji.

Kako stoji u Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Sl. glasnik RS", br. 34/2003, 64/2004 - odluka USRS, 84/2004 - dr. zakon, 85/2005, 101/2005 - dr. zakon, 63/2006 - odluka USRS, 5/2009, 107/2009, 101/2010, 93/2012, 62/2013, 108/2013, 75/2014 i 142/2014 - dalje: Zakon), građani mogu sami da se uključe u obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje i to mogu svi oni koji su van osiguranja, odnosno nezaposleni, studenti, domaćice ili đaci, pod uslovom da su stariji od 15 godina i da žive u Srbiji.

- Svojstvo osiguranika stiče se danom podnošenja zahteva, a izuzetno, može se steći najranije 30 dana pre tog dana - kaže Jelica Timotijević, direktor Sektora za odnose sa javnošću u Fondu PIO. - Bira se jedna od 13 ponuđenih osnovica osiguranja, nezavisno od školske spreme.

Kako naglašava Timotijević, najniža osnovica iznosi 35 odsto prosečne republičke zarade u prethodnom tromesečju, a najviša može da bude pet takvih proseka. Stopa doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje je 26 procenata.

- Osnovice se usklađuju na svaka tri meseca, prema kretanju zarada - kaže Timotijević.

Doprinos se uplaćuje uplatnicom, na šalterima pošta ili banaka do 15-og u mesecu, za prethodni. Odabrana osnovica se može promeniti u nižu ili višu, ali isključivo u okviru 13 ponuđenih i to jedino uz podnošenje odgovarajućeg zahteva.

Važno je napomenuti da uplata doprinosa po ovom članu ne podrazumeva zdravstveno osiguranje i da penzioneri ne mogu da se uključe u obavezno osiguranje. Takođe, nemoguće je popunjavati i eventualne rupe u stažu, odnosno oni koji nisu bili obavezno osigurani u nekom ranijem periodu, ne mogu uplatiti doprinose za PIO za taj period.

Prekidi u uplatama su dozvoljeni, pa oni koji žele na ovaj način da se osiguraju mogu to da usklade sa svojim finansijskim mogućnostima. Kada su im prihodi nedovoljni ili nemaju novca, postoji mogućnost da podnesu zahtev za prestanak osiguranja.

- Od 2003. godine, kada je Zakonom omogućena samostalna uplata doprinosa za obavezno penzijsko osiguranje, do danas, oko 270.000 osoba je koristilo mogućnost uplate po članu 15 Zakona, u periodima od mesec dana do nekoliko godina - kaže Timotijević.

Osiguranici koji sebi uplaćuju staž, međutim, nemaju pravo da rade kod drugog poslodavca, pošto nije moguće biti osiguran po dva osnova. Osiguranje po članu 15 automatski prestaje ako se onaj ko je uplaćivao doprinose, uključi u osiguranje po ugovoru o delu, ili drugom ugovoru kojim se primaju ugovorene naknade. Za ponovno uključivanje u osiguranje mora da se podnese novi zahtev.

Zakon ne propisuje ograničenje roka koliko dugo neko sebi može uplaćivati obavezno osiguranje, naročito što to može raditi u više navrata, s prekidima. Zbog toga je teško reći ko je do sada najduže sebi na ovaj način uplaćivao staž, niti da li ima onih koji su na ovaj način zaradili i penziju.

Visina osnovice osiguranja utvrđuje se tromesečno, a za maj, jun i jul 2017. godine ona se kreće od 21.906 do 312.940 dinara. U slučaju najniže osnovice, mesečni doprinos je 5.695 dinara, a za najveću 81.236 dinara.

Prema podacima Fonda PIO trenutno nešto više od 35.900 osiguranika samostalno uplaćuje doprinose u skladu sa članom 15 Zakona. Najveći broj njih koji se opredeli za samostalnu uplatu obaveznog socijalnog osiguranja bira i najnižu osnovicu. Kako pokazuje statistika, 19.450 samostalnih uplatilaca prijavilo je ovu osnovicu. Naravno da ima i onih koji se opredele za najvišu osnovicu, ali je broj takvih jednocifren, odnosno ukupno ih je devet.

ZAKON O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU ("Sl. glasnik RS", br. 34/2003, 64/2004 - odluka USRS, 84/2004 - dr. zakon, 85/2005, 101/2005 - dr. zakon, 63/2006 - odluka USRS, 5/2009, 107/2009, 101/2010, 93/2012, 62/2013, 108/2013, 75/2014 i 142/2014)

Član 15

Lica koja nisu obavezno osigurana u smislu ovog zakona, odnosno nisu korisnici prava na penziju mogu se uključiti u obavezno osiguranje i obezbediti prava iz ovog osiguranja pod uslovima, u obimu i na način predviđen ovim zakonom.

Svojstvo osiguranika iz stava 1. ovog člana stiče se danom podnošenja zahteva, a izuzetno, na zahtev lica, najranije 30 dana pre podnošenja zahteva.

Svojstvo osiguranika iz stava 1. ovog člana prestaje danom za koji se lice u zahtevu opredeli.

Podnošenje zahteva za sticanje prava na starosnu, prevremenu starosnu penziju odnosno invalidsku penziju smatra se zahtevom za prestanak svojstva osiguranika iz stava 1. ovog člana, ukoliko su ispunjeni uslovi za sticanje ovih prava.

Svojstvo osiguranika iz stava 1. ovog člana može se steći pod uslovom da nije nastupio neki od slučajeva po osnovu kojih se ostvaruje pravo u skladu sa ovim zakonom, a ukoliko je nastupio neki od tih slučajeva, svojstvo osiguranika može se steći samo za slučaj koji nije nastupio.

Izvor: Vebsajt Novosti, J. Ž. Skenderija, 01.06.2017.
Naslov: Redakcija