Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

LICA ZADUŽENA U ŠVAJCARSKIM FRANCIMA PODNOSE KOLEKTIVNE TUŽBE PROTIV BANAKA ALI SU PRESUDE ZA SADA SAMO POJEDINAČNE: Stručnjaci ali i dužnici sa stambenim pozajmicama u CHF očekuju da se problemi reše takozvanim krovnim propisom. Rešenje bi moglo da se nađe posle velikog svetskog skupa pravnika iz te oblasti koji će na jesen biti organizovan u Beogradu


Vrhovni kasacioni sud poništio je presudu Apelacionog suda u Novom Sadu u kojoj je u prethodnom postupku odbijen zahtev klijenta protiv banke za raskid stambenog kredita u švajcarskim francima. Vrhovni kasacioni sud tako je stao na stranu klijenta koji je pre nekoliko godina tužio banku i dobio spor pred osnovnim sudom.

Vrhovni sud smatra da banka ima pravo da obračunava kurs u stranoj valuti pri odobrenju kredita ali to ne znači da svaka, pa i enormna promena kursa, dovodi klijenta u bezizlazan položaj.

U Srbiji u sudove stižu kolektivne tužbe klijenata zaduženih u švajcarskim francima protiv banaka ali presude su za sada samo pojedinačne. U Udruženju klijenata "Švajcarac" smatraju da sudovi postaju svesni činjenice da enormni rast kursnih razlika obesmišljava svako fer ugovaranje kredita.

Tvrde i da se evropska sudska praksa u sporovima kod indeksiranih kredita u švajcarskoj valuti polako okreće ka klijentima jer donedavno sudovi nisu uzimali u obzir zaštitu potrošača, već samo interese banaka.

Advokat Jelena Pavlović kaže da je to ključna stvar imajući u vidu da "ovaj proizvod nije kreiran u Srbiji već da je uvezen".

"Svi sudovi u regionu na identičan način su se ponašali u ovim sporovima utvrđujući da je indeksacija u valuti švajcarskog franka bila nepoštena obzirom da klijenti nisu dobili prave informacije kako će taj indeks delovati ne samo na glavnicu nego i na anuitete", kaže Pavlovićeva.

Saša Dević iz Udruženja je pre devet godina takođe uzeo kredit indeksiran u švajcarskoj valuti koji mu je isplaćen u dinarskoj protivvrednosti. Od tada rata mu stalno raste kao i glavnica uprkos redovnoj otplati kredita. To nije kaže jedini razlog za nezadovoljstvo jer smatra da ga banka nije obavestila pravovremeno o mogućim rizicima.

Ohrabren je presudom Vrhovnog kasacionog suda pa će pokrenuti tužbu protiv banke jer smatra da ima više osnova za to.

"Sad razmišljam o tužbi - da tužim za indeksaciju u francima i da tužim za eventualni odštetni zahtev i poništaj promenljive kamatne stope kod one koja je vezana za libor, koji praktično prati tu fluktuaciju švajcarca, evra i dinara. Taj libor je trebalo stalno da pada. Pojedine banke su fiksirale kamatnu stopu suprotnu zakonu bez saglasnosti druge volje", kaže Dević.

Stručnjaci ali i dužnici sa stambenim pozajmicama u švajcarcima očekuju da se problemi reše takozvanim krovnim propisom. Zemlje koje su najpogođenije kreditima u švajcarskoj valuti poput Poljske, Mađarske i Hrvatske su donele zakone koji olakšavaju otplatu.

Rešenje bi mogli da očekujemo i u Srbiji posle velikog svetskog skupa pravnika iz te oblasti koji će na jesen biti organizovan u Beogradu.

Izvor: Vebsajt RTS Dragan Stojev, 01.06.2017.
Naslov: Redakcija