SET NACRTA PROSVETNIH ZAKONA: Uvođenjem državne mature kao ulaznice za fakultete onemogućavaju se svršeni srednjoškolci bogoslovskih škola da obrazovanje nastave na visokoškolskim ustanovama u Srbiji
U planiranju izmena i dopuna prosvetnih zakona predlagači su potpuno smetnuli s uma da uvođenjem državne mature kao ulaznice za fakultete faktički onemogućavaju svršene srednjoškolce bogoslovskih škola da isto obrazovanje nastave i nadgrade na visokoškolskim ustanovama u Srbiji. Primera radi, maturanti Bogoslovije Svetog Save neće moći da upišu Pravoslavni bogoslovski fakultet (PBF) u Beogradu - taj apsurd i problem koji mora da se reši je prvi put iznet za okruglim stolom u Palati “Srbija” povodom predviđenih izmena seta zakona kojima se uređuje obrazovanje.
- Nadomak smo tri veka bogoslovskog obrazovanja. Još 1731. godine otvorena je u Novom Sadu bogoslovska gimnazija, latinsko-slovenska škola Visariona Pavlovića, koja je kasnije prerasla u akademiju, a sada smo u situaciji da se ta tradicija gasi. Promenama zakona uopšte nije predviđeno da srednje bogoslovske škole na bilo koji način participiraju u sistemu. Ni dosad one nisu bile u sistemu, ali sad su apsolutno isključene, u smislu da sada više svršeni bogoslovi, konkretno SPC ne mogu više da upišu Pravoslavni bogoslovski fakultet. Ukoliko ovaj problem ne bude rešen, đaci koji kod nas završe srednju bogoslovsku školu mogu da upišu fakultete u Grčkoj, Italiji, Švajcarskoj, Norveškoj, Americi, Rusiji, ali to neće moći u Srbiji - ukazao je dr Zoran Devrnja, profesor PBF-a, predstavnik Srpske pravoslavne crkve i član Nacionalnog prosvetnog saveta.
Napomenuo je da je njegova obaveza da zastupa stavove SPC, ali da takođe ima i moralnu obavezu da govori i u ime svih drugih tradicionalnih crkava i verskih zajednica čiji predstavnici nisu bili prisutni jer dele sličan problem.
On je objasnio da i same bogoslovije SPC, ali i drugih tradicionalnih crkava i verskih zajednica nisu u sistemu srednjoškolskog obrazovanja, ali da to nisu škole koje su van zakona, već da postoje na osnovu Ustava i Zakona o crkvama i verskim zajednicama ("Sl. glasnik RS", br. 36/2006) koji propisuju da verske zajednice mogu da osnivaju svoje škole. Nažalost, konstatovao je Devrnja, ove škole ne postoje i u svim prosvetnim zakonima.
Izneo je tri predloga. Prvi, da u prvom članu krovnog Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja bude dodat stav da se srednje bogoslovsko obrazovanje ostvaruje u skladu sa Zakonom o crkvama i verskim zajednicama. Drugi, da se u članu 62 zakona kojim se uređuje srednje obrazovanje posle stava dva doda treći stav koji bi glasio “bogoslovska matura proverava usvojenost kompetencija i opštih standarda postignuća nakon završene srednje bogoslovske škole tradicionalnih crkava i verskih zajednica”. Treći predlog je da u članu 100 Zakona o visokom obrazovanju posle petog stava bude napisan i šesti koji bi propisivao da “visokoškolska ustanova koja obrazuje verske službenike tradicionalnih crkava i verskih zajednica upisuje pod uslovima iz stava jedan do tri ovog člana i kandidate koji su završili srednju bogoslovsku školu”.
Ove dopune, ukoliko postanu deo zakona, ocenio je Devrnja “bile bi veliki iskorak u pogledu rešavanja i samih statusa ovih škola i njihovih učenika koji bi inače bili potpuno isključeni iz mogućnosti da se dalje obrazuju”.
Na to je Branko Ružić, ministar prosvete, rekao da “statusno ove škole jesu u skladu sa Zakonom o verskim zajednicama i imajući u vidi da sada jeste plan da se uvede državna matura to treba normirati”, a onda je reč dao Milošu Blagojeviću, pomoćniku ministra za srednje obrazovanje.
- Ovo jeste problem i mi ga moramo rešiti, pogotovo u interesu učenika, i omogućiti i upis na PBF. Treba da sagledamo koji bi bio pravi put koji bogoslovskim školama odgovora. Moramo vezati zakon koji omogućava osnivanje ovakvih škola s obrazovnim zakonima, a imamo nekoliko takvih specifičnih slučajeva kao što su, na primer, vojno obrazovanje koje je van nadležnosti Ministarstva prosvete, ili srednje policijsko obrazovanje koje će se aktuelnim izmenama sprovoditi po, takoreći, određenim pravilima obrazovnih zakona - zaključio je Blagojević.
Kompanija Paragraf Lex ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenetih iz spoljnih sadržaja odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga, proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vesti" su namenjene u svrhu opšteg informisanja.
Naslov: Redakcija