Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

IZMENE ZAKONA O AGENCIJI ZA BORBU PROTIV KORUPCIJE: AGENCIJI BI TREBALO OMOGUćITI NEPOSREDAN I NEOMETAN PRISTUP SLUżBENOJ EVIDENCIJI I DOKUMENTACIJI ORGANA JAVNE VLASTI I DRUGIH PRAVNIH LICA. PREDLAżE SE OBAVEZA PRIJAVLJIVANJA IMOVINE I PRIHODA NA SVE KRVNE SRODNIKE FUNKCIONERA U PRVOM STEPENU SRODSTVA. PROšIRENJE NADLEżNOSTI NA POSTUPANJE I PO ANONIMNIM PREDSTAVKAMA, I TO NE SAMO U SLUčAJEVIMA KORUPCIJE U JAVNOM, VEć I U PRIVATNOM SEKTORU. UVOđENJE OBAVEZE POHAđANJA OBUKE O ETICI I INTEGRITETU ZA SVE ZAPOSLENE U JAVNOM SEKTORU


Preporuke koje je u svom godišnjem Izveštaju Agencija za borbu protiv korupcije uputila Narodnoj skupštini Republike Srbije, biće odličan pokazatelj ozbiljnosti vlasti u Srbiji da se na sistematski način suprotstave korupciji. Ukoliko narodnim poslanicima usvajanje novog Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije ("Sl. glasnik RS", br. 97/2008, 53/2010, 66/2011 - odluka US, 67/2013 - odluka US, 112/2013 - autentično tumačenje i 8/2015 - odluka US - dalje: Zakon), što je u izveštaju apostrofirano kao ključna preporuka, ne bude visoko na listi prioriteta, znaćemo da od te borbe nema ništa.

Ipak, da bi novi Zakon doprineo svrsi, u izveštaju Agencije se napominju brojne odredbe koje bi morao da sadrži. Pa tako u Agenciji smatraju da bi nova zakonska norma morala da propiše jasnija i stroža pravila o odgovornosti funkcionera. Takođe, novim Zakonom bi trebalo Agenciji omogućiti neposredan i neometan pristup službenoj evidenciji i dokumentaciji organa javne vlasti i drugih pravnih lica.

Zbog maštovitosti funkcionera, jedna od preporuka je i da se proširi obaveza prijavljivanja imovine i prihoda na sve krvne srodnike funkcionera u prvom stepenu srodstva. Dodatno, u Agenciji su pri stavu da bi im trebalo proširiti nadležnosti na postupanje i po anonimnim predstavkama, i to ne samo u slučajevima korupcije u javnom, već i u privatnom sektoru.

Novim Zakonom bi trebalo propisati duži rok zastarelosti za prekršaje propisane važećim Zakonom, ali i poveriti Agenciji da propiše i objavi metodologiju za procenu rizika korupcije u propisima, koju bi kasnije predlagači bili obavezni da primenjuju prilikom pripreme propisa.

Takođe, jedna od preporuka je i da se novim Zakonom obavežu organi državne uprave da nacrte zakona iz oblasti posebno rizičnih za nastanak korupcije, dostavljaju na mišljenje Agenciji, a Vlada da ta mišljenja dostavlja Narodnoj skupštini Republike Srbije, uz predloge zakona.

U Agenciji smatraju da bi moralo da se uvede obavezno pohađanje obuke o etici i integritetu za sve zaposlene u javnom sektoru, kao i da se unapredi proces nadzora nad sprovođenjem Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije u Republici Srbiji za period od 2013. do 2018. godine ("Sl. glasnik RS", br. 57/2013) i Akcionog plana.

Pored usvajanja novog Zakona, preporuka Narodnoj skupštini je i da izaberu članove Odbora Agencije čiji su predlagači Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti i Zaštitnik građana, kao i novinarska udruženja, kako bi se omogućilo njegovo funkcionisanje u punom sastavu.

Dodatno, borba protiv korupcije bi se unapredila kada bi se predstavnicima Agencije omogućilo prisustvo na sednicama resornih skupštinskih odbora prilikom razmatranja predloga zakona povodom kojih su data mišljenja.

U delu godišnjeg Izveštaja koji se bavi preprekama u radu sa kojima se suočava Agencija za borbu protiv korupcije, naglašava se konstantan manjak kapaciteta i resursa.

"Kada se ima u vidu da se od Agencije očekuje da kontroliše nekoliko desetina hiljada funkcionera, a da broj zaposlenih još uvek ne dostiže ni 100, onda je jasno da je ovo jedan od najvećih problema sa kojima se Agencija susreće u svom radu", ističe se u Izveštaju Agencije.

Pored ovog osnovnog, kao problem se prepoznaje i nedostatak adekvatnog prostora za arhiviranje dokumentacije.

Do kraja 2015. godine Agenciji su podneta ukupno 45.202 izveštaja o imovini i prihodima funkcionera. Nadležnim tužilaštvima je podneto 15 krivičnih prijava zbog postojanja osnova sumnje da funkcioneri nisu prijavili imovinu Agenciji. Na republičkom nivou protiv sudija je pokrenuto 45 postupaka u prošloj godini. Postupci su pokrenuti i protiv dva ambasadora, 12 poslanika u Skupštini AP Vojvodine, sedam državnih sekretara, sedam pomoćnika ministara... Izrečeno je ukupno 465 mera zbog povrede Zakona i to 461 mera upozorenja, tri mere javnog objavljivanja odluke o povredi Zakona i jedna mera javnog objavljivanja preporuke za razrešenjem.

Izvor: Vebsajt Danas, V. J., 04.04.2016.
Naslov: Redakcija