Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

DRŽAVNO VEĆE TUŽILACA: DVT je krajem septembra 2016. godine Vladi RS prosledilo spisak kandidata za šefove 29 osnovnih i viših tužilaštava širom Srbije, među kojima je i Tužilaštvo za ratne zločine. Javni tužioci još nisu izabrani


Tužilaštvo za ratne zločine, ali i 29 osnovnih i viših tužilaštava širom Srbije, ušli su u novu, drugu po redu godinu – bez šefova. Dok će Tužilaštvo za ratne zločine "voditi" rukovodilac (jer vršilac funkcije nije izabran), u osnovnim i višim tužilaštvima taj zadatak će, po svemu sudeći, biti poveren vršiocima funkcije koji su na ova mesta postavljeni još u januaru 2015. godine i kojima za nekoliko dana ističe jednogodišnji mandat.

Iako je Državno veće tužilaca (DVT) još krajem septembra 2016. godine Vladi Republike Srbije prosledilo spisak sa imenima tri kandidata za šefa Tužilaštva za ratne zločine (ali i sa imenima kandidata za 29 tužilaštava), a premijer dva puta najavio njegov izbor – prvi čovek ovog specijalizovanog tužilaštva još nije izabran. A, koliko je njegov izbor važan za budućnost naše zemlje može da se nasluti i iz nastupa glavnog tužioca Haškog tribunala Serža Bramerca u Savetu bezbednosti. Bramerc je tada ukazao "da je izbor tužioca za ratne zločine važan za dalje sprovođenje Akcionog plana za pregovaračko Poglavlje 23 o pravosuđu i osnovnim pravima".

Da se zbog (ne)izbora tužioca za ratne zločine poprilično kasni u sprovođenju pomenutog plana, još u septembru "priznala" je i ministarka pravde Nela Kuburović, a potom izjavila da se "nada da će tužilac za ratne zločine biti izabran brzo".

Goran Ilić, predsednik Udruženja javnih tužilaca i zamenika javnih tužilaca i član DVT, kaže da je ovo telo iscrplo svoju nadležnost u postupku izbora i tužioca za ratne zločine i javnih tužilaca u osnovnim i višim tužilaštvima.

Kašnjenje izbora tužioca za ratne zločine i drugih tužilaca u Srbiji ukazuje na to da je loše ustavno rešenje po kojem Vlada i Narodna skupština Republike Srbije imaju odlučujuću odluku u izboru tužilaca. Činjenica je da su od trenutka kada je DVT utvrdilo listu kandidata, mnoge teme našle svoje mesto na sednicama Vlade, ali ne i izbor tužilaca. To samo potvrđuje tezu da bi budućim ustavnim promenama trebalo izmeniti postupak izbora tužilaca, i političke organe i uopšte izvršnu vlast i Narodnu skupštinu lišiti bilo kakve uloge u postupku izbora javnih tužilaca – kaže Ilić.

Prema njegovim rečima, dva su moguća objašnjenja zbog čega se kasni sa izborom tužilaca: jedno, da to pitanje nije od značaja za Vladu, a drugo da ona nije zadovoljna kandidatima koje je predložio DVT.

U postojećem sistemu Vlada predlaže a Narodna skupština Republike Srbije bira javne tužioce, dok DVT kao specijalizovani organ za odlučivanja i zaštitu samostalnosti tužilaca, ima skromnu, donekle tehničku ulogu, da sastavlja listu kandidata na osnovu prethodno sprovedenog postupka – navodi Ilić.

Izborom, ne samo tužioca za ratne zločine, nego i tužilaca u drugim tužilaštvima, prema mišljenju Ilića, bilo bi prekinuto "vanredno stanje" koje postoji u tužilaštvima kojima rukovode vršioci funkcija. Time bi se ujedno, dodaje Ilić, olakšalo i unapredilo funkcionisanje tih tužilaštava.

Taj korak je neophodan, ne samo zbog unapređenja sistema već i radi zaštite samostalnosti javnog tužilaštva. Jer, u situaciji kada nemate izabranog tužioca već vršioca funkcije, jasno je da takva situacija omogućava razne vrste pritisaka na tužilaštvo – zaključuje predsednik UTS.

Kandidati za prvog čoveka Tužilaštava za ratne zločine koje je DVT predložio su dosadašnja zamenica tužioca u ovom tužilaštvu Snežana Stanojković, Milan Petrović, prvi zamenik tužioca za ratne zločine i sudija Apelacionog suda u Novom Sadu Dejan Terzić.

Pred kraj 2015. godine Narodna skupština je izabrala oko 50 javnih tužilaca, a odlučivala je i o kandidatima za prvog čoveka Tužilaštva za ratne zločine, ali on nije izabran. Dejan Terzić tada je dobio najveći broj glasova narodnih poslanika – 109, ali mu to nije bilo dovoljno da bude izabran na novu dužnost jer za njega nije glasala polovina od ukupnog broja poslanika, kojih ima 250.

Veliku pažnju izaziva (ne)izbor javnog tužioca u novosadskom Višem tužilaštvu. Naime, predlog kandidata za višeg javnog tužioca u Novom Sadu, na Vladi se nalazi još od novembra 2015. godine. Iako je DVT Vladi tada dostavio imena kandidata za šefove 55 tužilaštava, koji su posle glasanja u Narodnoj skupštini i izabrani, ime kandidata za prvog čoveka novosadskog Višeg tužilaštva ni tada, a ni posle toga nije prosleđeno parlamentu.

Izvor: Vebsajt Politika, Miroslava Derikonjić, 31.12.2016.
Naslov: Redakcija