Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOG ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOBIT PRAVNIH LICA - Tekst propisa


Član 1.

U Zakonu o porezu na dobit pravnih lica ("Službeni glasnik RS", br. 25/01, 80/02, 80/02-dr. zakon, 43/03, 84/04, 18/10, 101/11, 119/12, 47/13, 108/13, 68/14-dr. zakon, 142/14, 91/15-autentično tumačenje i 112/15), u članu 10. stav 3. posle reči: "stava 2. ovog člana" dodaju se zapeta i reči: "osim nematerijalnih sredstava,".

Stav 8. menja se i glasi:

"Izuzetno, stalna sredstva koja se sastoje iz nepokretnih i pokretnih delova, razvrstavaju se po grupama shodno načinu na koji su evidentirana u poslovnim knjigama obveznika u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo."

Posle stava 8. dodaju se st. 9. i 10, koji glase:

"Amortizacija nematerijalnih sredstava vrši se primenom proporcionalne metode srazmerno veku trajanja koji je opredeljen momentom priznavanja tih sredstava u poslovnim knjigama obveznika u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo i MRS, odnosno MSFI i MSFI za MSP, na osnovicu koju čini nabavna vrednost svakog sredstva posebno.

 Ministar finansija bliže uređuje način razvrstavanja stalnih sredstava iz stava 3. ovog člana po grupama, vrstu nematerijalnih sredstava, kao i način utvrđivanja amortizacije."

Član 2.

U članu 16. st. 5. i 6. brišu se.

Dosadašnji stav 7. postaje stav 5.

U dosadašnjem stavu 8, koji postaje stav 6, reči: "stava 7." zamenjuju se rečima: "stava 5.".

U dosadašnjem stavu 9, koji postaje stav 7, posle reči: "realizaciju" dodaju se zapeta i reči: "do kraja poreskog perioda".

U dosadašnjem stavu 10, koji postaje stav 8, reči: "stava 9." zamenjuju se rečima: "stava 7.", reči: "i člana 22a ovog zakona," brišu se, a reči: "stava 7." zamenjuju se rečima: "stava 5.".

U dosadašnjem stavu 11, koji postaje stav 9, reči: "stava 2." zamenjuju se rečima: "stava 2, odnosno stava 7.".

U dosadašnjem stavu 12, koji postaje stav 10, reči: "st. 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 9. i 11." zamenjuju se rečima: "st. 1, 2, 3, 4, 5, 7. i 9.".

Dosadašnji stav 13. postaje stav 11.

Član 3.

U članu 16a stav 2. reči: "stav 9." zamenjuju se rečima: "stav 7.", a posle reči: "članom 22a" dodaju se reči: "stav 1.".

Član 4.

U članu 22a posle stava 1. dodaju se st. 2. do 7, koji glase:

"Na teret rashoda banke priznaje se otpis vrednosti pojedinačnih potraživanja u skladu sa odredbama člana 16. st. 1. do 6. ovog zakona.

Izuzetno od stava 2. ovog člana, na teret rashoda banke priznaje se otpis vrednosti pojedinačnih potraživanja po osnovu kredita odobrenog nepovezanom licu u smislu ovog zakona, pod uslovom da je od momenta dospelosti potraživanja prošlo najmanje dve godine, uz pružanje dokumentacije koja predstavlja osnov za dokazivanje nesposobnosti dužnika da izvršava svoje novčane obaveze (npr. dokumentacija iz kreditnog dosijea dužnika o izmirivanju obaveze dužnika prema banci u toku poslednjih dvanaest meseci, prepiska i druga dokumentacija o kontaktima banke i dužnika u vezi sa naplatom potraživanja i merama koje je banka preduzela radi naplate).

Izuzetno od stava 2. ovog člana, na teret rashoda priznaje se otpis vrednosti preostalog dela pojedinačnog potraživanja banke koji nije naplaćen iz sredstava ostvarenih prodajom nepokretnosti koja se sprovodi u skladu sa zakonom.

Izuzetno od st. 2. i 3. ovog člana, na teret rashoda banke priznaje se otpis vrednosti pojedinačnih potraživanja po osnovu kredita koji se, u smislu propisa Narodne banke Srbije, smatraju problematičnim kreditima, izvršen u skladu sa propisima Narodne banke Srbije.

Sva otpisana, ispravljena i druga potraživanja iz st. 1. do 5. ovog člana koja su priznata kao rashod, a koja se kasnije naplate ili za koja poverilac povuče tužbu, predlog za izvršenje, odnosno prijavu potraživanja, u momentu naplate ili povlačenja tužbe, predloga za izvršenje, odnosno prijave potraživanja, ulaze u prihode banke.

Sva otpisana, ispravljena i druga potraživanja koja nisu priznata kao rashod, a koja se kasnije naplate, u momentu naplate ne ulaze u prihode banke."

Član 5.

U članu 28. stav 2. posle reči: "apsolutnih prava" dodaju se zapeta i reči: "odnosno poreza na dodatu vrednost".

Član 6.

U članu 29. stav 2. reči: "iz stava 1." zamenjuju se rečima: "u smislu".

Član 7.

U članu 34. stav 2. tačka 2) posle reči: "okončanja" na oba mesta dodaju se zapeta i reči: "odnosno obustave".

U stavu 4. posle reči: "rešenja o zaključenju stečajnog postupka" dodaju se zapeta i reči: "odnosno do pravosnažnosti rešenja o obustavi stečajnog postupka usled prodaje stečajnog dužnika kao pravnog lica".

U stavu 5. tačka 2) posle reči: "bankrotstvom" dodaju se zapeta i reči: "odnosno pravosnažnosti rešenja o obustavi stečajnog postupka usled prodaje stečajnog dužnika kao pravnog lica,".

Član 8.

U članu 38. stav 2. menja se i glasi:

"Poslovna godina je kalendarska godina, osim u slučaju prestanka ili otpočinjanja obavljanja delatnosti u toku godine, uključujući i statusne promene, pokretanja postupka stečaja ili likvidacije, kao i u slučaju obustave stečajnog postupka usled prodaje stečajnog dužnika kao pravnog lica, odnosno obustave postupka likvidacije, u toku godine."

U stavu 7. reči: "stav 3." zamenjuju se rečima: "stav 4.".

Član 9.

U članu 40. stav 1. tačka 5) menja se i glasi:

"5)        naknada od usluga istraživanja tržišta, računovodstvenih i revizorskih usluga i drugih usluga iz oblasti pravnog i poslovnog savetovanja, nezavisno od mesta njihovog pružanja ili korišćenja, odnosno mesta gde će biti pružene ili korišćene.".

U stavu 5. reči: "na dan" zamenjuju se rečima: "u roku od tri dana od dana".

U stavu 14. posle reči: "poreskom organu" dodaju se reči: "u roku koji je propisan ovim zakonom".

Posle stava 15. dodaje se novi stav 16, koji glasi:

"Vrste usluga iz stava 1. tačka 5) ovog člana bliže uređuje ministar finansija."

Dosadašnji stav 16. postaje stav 17.

Član 10.

U članu 40a stav 5. reči: "st. 6, 7. i 8." zamenjuju se rečima: "st. 6, 7, 8. i 14.".

Član 11.

U članu 50a stav 5. menja se i glasi:

"Novozaposlenim licima u smislu stava 1. ovog člana smatraju se lica koja je obveznik zaposlio u periodu ulaganja, tako da u momentu ispunjenja uslova za korišćenje navedenog poreskog oslobođenja obveznik ima najmanje 100 dodatno zaposlenih na neodređeno vreme u odnosu na broj zaposlenih na neodređeno vreme koji je imao na poslednji dan perioda koji prethodi periodu u kojem je započeo ulaganja iz stava 1. ovog člana."

U stavu 6. posle reči: "ovog zakona" dodaju se zapeta i reči: "kao i lica koja nisu neposredno radno angažovana kod obveznika".

Član 12.

U članu 50v stav 1. menja se i glasi:

"Ako obveznik tokom korišćenja poreskog oslobođenja iz člana 50a ovog zakona smanji broj ukupno zaposlenih na neodređeno vreme ispod broja ukupno zaposlenih na neodređeno vreme koje je imao u poreskom periodu u kome je ispunio uslove za poresko oslobođenje, tako da je prosečan broj ukupno zaposlenih na neodređeno vreme, utvrđen na poslednji dan perioda za koji se podnosi poreska prijava manji od broja ukupno zaposlenih na neodređeno vreme koje je imao u poreskom periodu u kojem je ispunio uslove za poresko oslobođenje, gubi pravo na poresko oslobođenje za ceo period korišćenja poreskog oslobođenja i dužan je da u poreskoj prijavi za poreski period u kojem je smanjio broj zaposlenih obračuna, kao i da plati porez koji bi platio da nije koristio ovaj podsticaj, valorizovan od dana podnošenja poreske prijave za poreski period u kome je ostvario pravo na poresko oslobođenje, do dana podnošenja poreske prijave za poreski period u kojem je smanjio broj zaposlenih, indeksom potrošačkih cena prema podacima republičkog organa nadležnog za poslove statistike."

Član 13.

U članu 50g reči: "danom podnošenja poreske prijave za naredni poreski period, u toj poreskoj prijavi" zamenjuju se rečima: "u poreskoj prijavi za poreski period u kojem je otuđio osnovna sredstva", a reči: "naredni poreski period" zamenjuju se rečima: "poreski period u kojem je otuđio osnovna sredstva".

Član 14.

U članu 60. stav 2. posle reči: "depozita," dodaju se reči: "kao i kamatu po osnovu".

Posle stava 3. dodaju se novi st. 4, 5. i 6. koji glase:

"Izuzetno od stava 3. ovog člana, u slučaju da je transakcija sa povezanim licem jednokratna i da njena vrednost nije veća od vrednosti prometa za koju je zakonom koji uređuje porez na dodatu vrednost propisana obaveza evidentiranja za porez na dodatu vrednost, odnosno ukupna vrednost transakcija sa jednim povezanim licem u toku poreskog perioda nije veća od vrednosti prometa za koju je zakonom koji uređuje porez na dodatu vrednost propisana obaveza evidentiranja za porez na dodatu vrednost, obveznik uz poreski bilans podnosi dokumentaciju u formi izveštaja u skraćenom obliku, u okviru koje nije dužan da posebno prikazuje vrednost istih transakcija po cenama utvrđenim po principu "van dohvata ruke".

U vrednost transakcije, odnosno ukupnu vrednost transakcija iz stava 4. ovog člana ne uključuju se kamate po osnovu zajmova, odnosno kredita, dati, odnosno primljeni avansi, kao i porez na dodatu vrednost.

Izuzetno od st. 3. i 4. ovog člana, obveznik nije dužan da po osnovu prodaje imovine iz člana 27. ovog zakona povezanom licu utvrđuje cenu te imovine po principu "van dohvata ruke", odnosno nije dužan da podnosi dokumentaciju iz st. 3. i 4. ovog člana."      

Dosadašnji st. 4, 5. i 6. postaju st. 7, 8. i 9.

U dosadašnjem stavu 7. koji postaje stav 10. reči: "stava 5." zamenjuju se rečima: "stava 8.".

U dosadašnjem stavu 8. koji postaje stav 11. reči: "stavom 5." zamenjuju se rečima: "stavom 8.".

Dosadašnji stav 9. postaje stav 12.

U dosadašnjem stavu 10. koji postaje stav 13. reči: "Obaveze iz st. 1. do 9." zamenjuju se rečima: "Odredbe st. 1. do 12.".

Član 15.

U članu 63. stav 5. reči: "stav 3." zamenjuju se rečima: "stav 4.", a reči: "stavom 4." zamenjuju se rečima: "stavom 5.".

Član 16.

U članu 64. stav 3. menja se i glasi:

"Obveznik - stečajni dužnik nad kojim je u toku godine obustavljen stečajni postupak usled prodaje stečajnog dužnika kao pravnog lica, dužan je da podnese poresku prijavu u roku od 15 dana od pravosnažnosti rešenja o obustavi stečajnog postupka."

Posle stava 3. dodaju se st. 4. i 5, koji glase:

"U poreskoj prijavi iz stava 3. ovog člana obveznik daje procenu prihoda, rashoda i dobiti za poreski period koji započinje narednim danom u odnosu na dan pravosnažnosti rešenja o obustavi stečajnog postupka. U poreskoj prijavi obveznik obračunava i mesečni iznos akontacije poreza na dobit.

Odredbe st. 3. i 4. ovog člana shodno se primenjuju i u slučaju obustave postupka likvidacije u toku godine."

Član 17.

U članu 71. stav 1. reči: "na dan" zamenjuju se rečima: "u roku od tri dana od dana".

U stavu 3. reči: "na dan" zamenjuju se rečima: "u roku od tri dana od dana".

Član 18.

Poreski obveznik koji do 31. decembra 2017. godine nije ispunio uslove za ostvarivanje prava na poresko oslobođenje iz člana 50a Zakona o porezu na dobit pravnih lica ("Službeni glasnik RS", br. 25/01, 80/02, 80/02-dr. zakon, 43/03, 84/04, 18/10, 101/11, 119/12, 47/13, 108/13, 68/14-dr. zakon, 142/14, 91/15-autentično tumačenje i 112/15), navedeni poreski podsticaj koristi pod uslovima propisanim ovim zakonom.

Član 19.

Odredbe čl. 2, 3. i 4. ovog zakona primenjuju se na utvrđivanje, obračunavanje i plaćanje poreske obaveze za 2017. godinu.

Odredbe čl. 9. i 17. ovog zakona primenjuju se od 1. aprila 2018. godine.

Odredbe čl. 7. i 16. ovog zakona primenjuju se od 1. avgusta 2018. godine.

Član 20.

Ovaj zakon stupa na snagu 1. januara 2018. godine.

IZ OBRAZLOŽENJA:

II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA

• Problemi koje Zakon treba da reši, odnosno ciljevi koji se postižu donošenjem Zakona

Razlozi za donošenje ovog zakona sadržani su prvenstveno u potrebi stvaranja uslova za adekvatniju primenu Zakona o porezu na dobit pravnih lica ("Službeni glasnik RS", br. 25/01, 80/02, 80/02–dr. zakon, 43/03, 84/04, 18/10, 101/11, 119/12, 47/13, 108/13, 68/14–dr. Zakon, 142/14, 91/15-autentično tumačenje i 112/15 – u daljem tekstu: Zakon), u smislu pojednostavljenja otpisa nenaplativih potraživanja po osnovu kredita odobrenih fizičkim i pravnim licima (tzv. problematični krediti) i priznavanja rashoda u poreskom bilansu obveznika – banke po osnovu otpisa takvih potraživanja u skladu sa propisima Narodne banke Srbije (NBS), i, s tim u vezi, stvaranja uslova za jačanje kapaciteta banaka u rešavanju problematičnih kredita u skladu sa Strategijom za rešavanje problematičnih kredita ("Službeni glasnik RS", broj 72/15), imajući u vidu da je cilj ove strategije obezbeđivanje podsticaja i uklanjanje prepreka koje sprečavaju pravovremeno rešavanje problematičnih kredita i uspostavljanje sistema koji će sprečiti akumulaciju problematičnih kredita do nivoa koji može imati negativne efekte na kreditnu aktivnost ugrožavajući potencijalni ekonomski rast.

Pored toga, u vezi oporezivanja prihoda koje ostvaruje nerezidentno pravno lice od rezidentnog pravnog lica po osnovu izvršenih usluga, predlaže se preciziranje vrste usluga koje se oporezuju porezom po odbitku, kao i njihovo bliže uređenje posebnim podzakonskim aktom, čime bi se otklonile određene nejasnoće u dosadašnjoj primeni.

U vezi sa priznavanjem rashoda po osnovu amortizacije, predlaže se mogućnost da, izuzetno od propisanih pravila za razvrstavanje stalnih sredstava po grupama radi utvrđivanja amortizacije za poreske svrhe, stalna sredstva koja se sastoje iz nepokretnih i pokretnih delova obveznik razvrstava po grupama na način na koji su ista sredstva iskazana u njegovim poslovnim knjigama saglasno propisima kojima se uređuje računovodstvo (npr. delom kao nepokretnost, a delom kao oprema). Takođe, predloženo je da se obračun amortizacije nematerijalnih ulaganja vrši primenom proporcionalne metode srazmerno veku trajanja konkretnog ulaganja, pri čemu bi vek trajanja bio opredeljen prilikom priznavanja nematerijalnog ulaganja u poslovnim knjigama obveznika i ostao bi nepromenjen tokom perioda obračuna amortizacije.

U vezi transfernih cena i obaveze podnošenja dokumentacije o transfernim cenama predlaže se da obveznik, u slučaju prodaje imovine povezanom licu po osnovu koje se ostvaruje kapitalni dobitak (gubitak), nije dužan da podnosi dokumentaciju o transfernim cenama u okviru koje utvrđuje cenu transakcije sa povezanim licem po principu "van dohvata ruke", imajući u vidu da je, za svrhu utvrđivanja kapitalnog dobitka već propisana obaveza da se prodajnom cenom smatra ugovorena cena, odnosno, u slučaju prodaje povezanom licu tržišna cena, ako je ugovorena niža od tržišne.

 S tim u vezi, osnovna sadržina i ciljevi koji treba da se ostvare donošenjem ovog zakona su sledeći:

- priznavanje rashoda na ime otpisa vrednosti pojedinačnog potraživanja po osnovu kredita, odobrenih fizičkim i pravnim licima, a koji se, u smislu propisa NBS, smatraju problematičnim kreditima, u skladu sa propisima NBS;

- preciziranje vrste usluga po osnovu kojih nerezidentno pravno lice ostvaruje prihod koji se oporezuju porezom po odbitku;

- otklanjanje uočenih teškoća u primeni odredaba u smislu priznavanja određenih vrsta rashoda (npr. po osnovu amortizacije) u poreskom bilansu obveznika;

- propisivanje jednostavnijih uslova u pogledu podnošenja dokumentacije o transfernim cenama, u slučaju transakcije obveznika sa povezanim licem, pri čemu je predmet transakcije imovina po osnovu koje je obveznik dužan da utvrdi kapitalni dobitak.

Osim toga, u cilju postizanja što veće doslednosti u primeni Zakona, radi primene njegovih odredaba uz što manje tumačenja, vrše se i druge izmene koje su ocenjene potrebnim za adekvatniju i efikasniju primenu Zakona, kao i određena pravna i jezička, odnosno terminološka preciziranja u pojedinim odredbama Zakona.

• Razmatrane mogućnosti da se problemi reše bez donošenja Zakona

Imajući u vidu da je reč o elementima sistema i politike javnih prihoda koji se, saglasno odredbama Zakona o budžetskom sistemu ("Službeni glasnik RS", br. 54/09, 73/10, 101/10, 93/12, 63/13-ispravka, 108/13, 142/14, 68/15-dr. zakon, 103/15 i 99/16), uvode zakonom, to znači da se izmene i dopune tih elemenata mogu vršiti samo zakonom. Prema tome, kako se materija koja se uređuje ovim zakonom odnosi na oporezivanje dobiti pravnih lica i spada u zakonodavnu regulativu, nije razmatrano, niti je bilo osnova za razmatranje njenog uređenja drugim zakonom ili podzakonskim aktom.

• Zašto je donošenje Zakona najbolje rešenje datog problema

S obzirom da se radi o zakonskoj materiji, određena postojeća zakonska rešenja jedino je i moguće menjati i dopunjavati donošenjem zakona, tj. izmenama i dopunama zakona.

Uređivanjem poreskopravne materije zakonom daje se doprinos pravnoj sigurnosti i obezbeđuje dostupnost javnosti u pogledu vođenja poreske politike, s obzirom da se zakon, kao opšti pravni akt, objavljuje i stvara jednaka prava i obaveze za sve subjekte koji se nađu u istoj poreskopravnoj situaciji.

III OBJAŠNJENJE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENJA

Uz član 1.

Predlaže se da se amortizacija nematerijalnih sredstava (koja su do sada bila razvrstana u II amortizacionu grupu i amortizovala se primenom degresivne metode na saldo grupe) utvrđuje primenom proporcionalne metode, pri čemu bi se amortizaciona stopa određivala na osnovu veka trajanja konkretnog nematerijalnog sredstva (koncesije, patenti, licence...), odnosno roka na koji je zaključen ugovor o pravu korišćenja određenog nematerijalnog sredstva.

Takođe, usvajanjem predloženog člana daje se mogućnost obvezniku da stalno sredstvo koje se sastoji iz nepokretnih i pokretnih delova razvrsta u odgovarajuću amortizacionu grupu u skladu sa načinom na koji je konkretno sredstvo, a saglasno propisima kojima se uređuje računovodstvo, iskazano u poslovnim knjigama. S tim u vezi, ukoliko je to stalno sredstvo u poslovnim knjigama obveznika iskazano kao nepokretnost, isto se razvrstava u I amortizacionu grupu i amortizuje se na način propisan Zakonom.

Uz član 2.

Predlaže se brisanje odredaba koje se odnose na uslove pod kojima se u poreskom bilansu banke priznaje rashod po osnovu otpisa potraživanja na ime kredita odobrenih fizičkim, odnosno pravnim licima, imajući u vidu da su iste obuhvaćene članom 4. ovog zakona. S tim u vezi, vrši se odgovarajuće pravno tehničko usaglašavanje.

Uz član 3.

Vrši se neophodno pravno tehničko usklađivanje sa izmenama izvršenim u članu 2. ovog zakona.

Uz član 4.

Predlaže se propisivanje načina na koji se banci priznaje rashod na ime otpisa potraživanja po osnovu problematičnih kredita datih fizičkim i pravnim licima. S tim u vezi, u slučaju kada banka u svojim poslovnim knjigama izvrši ispravku (100%) potraživanja po osnovu takvog kredita, ona je dužna da, u skladu sa propisima NBS izvrši računovodstveni otpis predmetnog potraživanja (prebacivanjem iz bilansne u vanbilansnu evidenciju), ali nije dužna da za iznos ispravke vrednosti potraživanja (iskazan na teret rashoda) uveća prihode u poreskom periodu u kojem je izvršila otpis. Imajući u vidu da banka, nezavisno od izvršenog otpisa, nije odustala od istog potraživanja, dužna je da, u slučaju njegove naplate, iznos naplaćen u poreskom periodu uključi u oporezive prihode.

Uz član 5.

Predlaže se da se za svrhu određivanja kapitalnog dobitka prodajnom cenom smatra ugovorena, odnosno tržišna cena (u slučaju prodaje povezanom licu) bez poreza na dodatu vrednost, s obzirom da se, prema postojećem rešenju, prodajnom cenom smatra ugovorena, odnosno tržišna bez poreza na prenos apsolutnih prava. Naime, prilikom prenosa imovine (nepokretnosti) uz naknadu plaća se porez na prenos apsolutnih prava, osim u slučaju kada se takav prenos oporezuje porezom na dodatu vrednost, u skladu sa zakonom kojim se uređuje porez na dodatu vrednost.

Uz član 6.

Vrši se preciziranje postojeće norme da se za svrhu utvrđivanja kapitalnog dobitka nabavna cena i ostale imovine (a ne samo nepokretnosti) koriguje na procenjenu, odnosno fer vrednost ukoliko je promena na fer vrednost iskazivana kao prihod perioda u kojem je vršena.

Uz član 7.

Predlaže se obaveza podnošenja poreske prijave i u slučaju obustave likvidacionog postupka, a ne samo u slučaju pokretanja i okončanja postupka likvidacije.

Takođe, precizira se da period stečaja traje od pravosnažnosti rešenja o nastavljanju stečajnog postupka bankrotstvom do pravosnažnosti rešenja o zaključenju stečajnog postupka, odnosno do pravosnažnosti rešenja o obustavi stečajnog postupka usled prodaje stečajnog dužnika kao pravnog lica.

Uz član 8.

Preciziranje da se poslovna godina razlikuje od kalendarske i u slučaju kada se, u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečaj, obustavi stečajni postupak usled prodaje stečajnog dužnika kao pravnog lica, odnosno kada se, u skladu sa zakonom koji uređuje privredna društva, obustavi postupak likvidacije.

 Uz član 9.

Predlaže se da se porezom po odbitku oporezuju isključivo naknade od usluga istraživanja tržišta, računovodstvenih i revizorskih usluga, kao i drugih usluga iz oblasti poslovnog savetovanja, pri čemu bi predmetne usluge bliže bile uređenje posebnim podzakonskim aktom. Na ovaj način bi se stvorili uslovi za adekvatniju primenu važeće zakonske odredbe.

Uz član 10.

Vrši se neophodno usklađivanje u vezi sa pozivanjem na odgovarajuće stavove iz člana 40. Zakona.

Uz član 11.

Bliže se uređuje pojam novozaposlenih lica iz člana 50a Zakona u tom smislu što se novozaposlenim licima smatraju lica koja je obveznik zaposlio u periodu ulaganja, tako da u momentu ispunjenja uslova za korišćenje navedenog poreskog oslobođenja obveznik ima najmanje 100 dodatno zaposlenih na neodređeno vreme u odnosu na broj zaposlenih na neodređeno vreme koji je imao na poslednji dan perioda koji prethodi periodu u kojem je započeo ulaganja.

Uz član 12.

Vrši se preciziranje uslova pod kojima obveznik gubi pravo na poreski podsticaj iz člana 50a Zakona (u pogledu smanjenja broja zaposlenih u odnosu na broj zaposlenih koji je obveznik imao u poreskom periodu u kome je ispunio uslove za poresko oslobođenje), čime se stvaraju uslovi za adekvatniju primenu odredaba kojima su ti uslovi propisani (član 50v Zakona).

Uz član 13.

Vrši se potrebno preciziranje u vezi sa podnošenjem poreske prijave u slučaju gubitka prava na poresko oslobođenje iz člana 50a Zakona.

Uz član 14.

Vrši se preciziranje u smislu da u dokumentaciji o transfernim cenama koju prilaže uz poreski bilans obveznik nije dužan da utvrđuje vrednost transakcija po principu "van dohvata ruke" ukoliko je transakcija sa povezanim licem jednokratna i nije veća od vrednosti prometa za koju je propisana obaveza evidentiranja za porez na dodatu vrednost, odnosno ukoliko ukupna vrednost transakcija sa jednim povezanim licem nije veća od vrednosti prometa za koju je propisana obaveza evidentiranja za porez na dodatu vrednost.

Takođe, ovim rešenjem se predlaže da u slučaju prodaje imovine povezanom licu, po osnovu koje se utvrđuje kapitalni dobitak (gubitak), obveznik nije dužan da utvrdi cenu po "principu van dohvata ruke" imajući u vidu da se u tom slučaju, a za svrhu utvrđivanja kapitalnog dobitka (gubitka), prodajnom cenom smatra tržišna cena (ako je ugovorena cena niža od tržišne).

Uz član 15.

Vrši se neophodno usklađivanje u vezi sa pozivanjem na odgovarajuće stavove iz člana 34. Zakona.

Uz član 16.

Predlaže se da poreski period za obveznika nad kojim je obustavljen stečajni postupak usled prodaje stečajnog dužnika kao pravnog lica započinje narednim danom u odnosu na dan pravosnažnosti rešenja o obustavi stečajnog postupka, pri čemu je za taj poreski period obveznik dužan da u roku od 15 dana (od pravosnažnosti rešenja o obustavi stečajnog postupka) podnese poresku prijavu u kojoj daje procenu prihoda, rashoda i dobiti i obračunava mesečni iznos akontacija poreza na dobit.

Uz član 17.

Predlaže se da se poreska prijava za porez po odbitku podnosi u roku od tri dana od dana isplate prihoda, a ne istog dana kada je prihod ostvaren.

Uz član 18.

Predlaže se da poreski obveznik koji do dana stupanja na snagu ovog nije ispunio uslove za ostvarivanje prava na poresko oslobođenja iz člana 50a Zakona o porezu na dobit pravnih lica ("Službeni glasnik RS", br. 25/01, 80/02, 80/02-dr. zakon, 43/03, 84/04, 18/10, 101/11, 119/12, 47/13, 108/13, 68/14-dr. zakon, 142/14, 91/15-autentično tumačenje i 112/15), navedeni poreski podsticaj može koristi pod uslovima propisanim ovim zakonom.

Uz član 19.

Predlaže se da se odredbe čl. 2, 3. i 4. ovog zakona primenjuju na utvrđivanje, obračunavanje i plaćanje poreske obaveze za 2017. godinu, a da se odredbe čl. 9. i 17. ovog zakona primenjuju od 1. aprila 2018. godine.

Takođe, predlaže se da se odredbe ovog zakona koje propisuju obavezu podnošenja poreske prijave u slučaju obustave stečajnog postupka usled prodaje stečajnog dužnika kao pravnog lica, odnosno obustave postupka likvidacije, primenjuju od 1. avgusta 2018. godine.

Uz član 20.

Predlaže se da ovaj zakon stupi na snagu 1. januara 2018. godine.

IV PROCENA FINANSIJSKIH SREDSTAVA POTREBNIH ZA SPROVOĐENJE ZAKONA

Za sprovođenje ovog zakona nije potrebno obezbediti dodatna sredstva u budžetu Republike.

V. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Razmatranje i donošenje zakona po hitnom postupku predlaže se u skladu sa članom 167. Poslovnika Narodne skupštine ("Službeni glasnik RS", broj 20/12-prečišćen tekst) i neophodno je zbog stvaranja uslova za nesmetan rad kako poreskih obveznika, tako i organa i organizacija čije se funkcionisanje finansira iz budžeta Republike Srbije, a posebno radi obezbeđenja uslova za blagovremeno utvrđivanje, plaćanje i podnošenje prijave za porez na dobit pravnih lica po odbitku i po rešenju u elektronskom obliku, a što predstavlja naročito opravdane razloge za stupanje na snagu ovog zakona ranije od osmog dana od dana objavljivanja.

VII ANALIZA EFEKATA ZAKONA

Procenjuje se da će rešenja predložena ovim zakonom sveukupno imati uravnotežen efekat na budžet, posebno imajući u vidu da nije predložena izmena stope poreza na dobit (15%), koja se primenjuje na oporezivu dobit (osnovicu) utvrđenu u poreskom bilansu, pa iz tih razloga, numerički aspekt predloženih izmena nije prezentovan.

 1) Na koga će i kako će najverovatnije uticati rešenja u Zakonu?

Imajući u vidu da su osnovni razlozi za donošenje ovog zakona sadržani prvenstveno u potrebi stvaranja uslova za adekvatniju primenu Zakona u smislu preciziranja pojedinih normi, isti će imati pozitivan efekat na poreske obveznike poreza na dobit pravnih lica u smislu ujednačavanja poreskog tretmana pojedinih rashoda, kao i na banke u smislu pojednostavljenja uslova za otpis potraživanja po osnovu nenaplativih kredita.

                                               

2) Kakve troškove će primena Zakona stvoriti građanima i privredi (naročito malim i srednjim preduzećima)?

Ovaj zakon odnosi se samo na pravna lica, a njegova primena neće privrednim subjektima (pa ni malim i srednjim preduzećima) stvoriti dodatne troškove, već upravo treba da u narednom periodu doprinese jednostavnijem i pravednijem utvrđivanju oporezive dobiti u smislu pojednostavljenja načina obračuna amortizacije stalnih sredstava koja se priznaje kao rashod u poreskom bilansu obveznika, produženja roka za podnošenje poreske prijave za porez po odbitku, preciziranja uslova za primenu tzv. velikog poreskog podsticaja.

Takođe, predložena preciziranja pojedinih normi, a naročito npr. da se za svrhu utvrđivanja kapitalnog dobitka nabavna cena i ostale imovine (a ne samo nepokretnosti) koriguje na procenjenu, odnosno fer vrednost ukoliko je promena na fer vrednost iskazivana kao prihod perioda u kojem je vršena, doprineće pravednijem načinu utvrđivanja kapitalnog dobitka prilikom prodaje imovine, a samim tim, i oporezive dobiti.

3) Da li su pozitivne posledice donošenja Zakona takve da opravdavaju troškove koje će on stvoriti?

Kako je već navedeno, primena ovog zakona neće izazvati dodatne troškove, a u narednom periodu će doprineti jednostavnijem i pravednijem utvrđivanju dobiti, odnosno preciziranju pojedinih odredaba u cilju adekvatnije i efikasnije primene zakonskih rešenja.

4) Da li se Zakonom podržava stvaranje privrednih subjekata na tržištu i tržišna konkurencija?

Ovaj zakon utiče na postojeće privredne subjekte i ne stimuliše stvaranje novih privrednih subjekata na tržištu niti na tržišnu konkurenciju.

5) Da li su sve zainteresovane strane imale priliku da se izjasne o Zakonu?

U postupku pripreme ovog zakona razmotrene su pristigle inicijative za izmenu zakona, kako one dostavljene putem dopisa (npr. za izmenu načina obračuna amortizacije stalnih sredstava koja se sastoje iz nepokretnih i pokretnih delova), tako i one iznete usmenim putem na sastancima (npr. za priznavanje rashoda bankama po osnovu otpisa potraživanja po nenaplativim kreditima u skladu sa propisima NBS), pri čemu su navedene inicijative integrisane u tekst Nacrta zakona.

 Nacrt zakona je objavljen na sajtu Ministarstva finansija, te su sve zainteresovane strane imale mogućnost da se upoznaju sa predloženim izmenama i dopunama.

Pored navedenog, ovaj zakon dostavljen je nadležnim organima sa čijim delokrugom rada su povezana predložena rešenja.

6) Koje će se mere tokom primene Zakona preduzeti da bi se ostvarilo ono što se donošenjem Zakona namerava?

Ministarstvo finansija je nadležno za sprovođenje ovog zakona, za njegovu ujednačenu primenu na teritoriji Republike Srbije, kao i za davanje mišljenja u vezi njegove primene.

Posebno ističemo, da će se periodičnim publikovanjem Biltena službenih objašnjenja i stručnih mišljenja za primenu finansijskih propisa, kao i na drugi pogodan način, dodatno obezbediti transparentnost, informisanost i dostupnost informacijama, kako bi se i na ovaj način doprinelo ostvarivanju ciljeva postavljenih donošenjem zakona.

Izvor: Vebsajt Narodne skupštine, 01.12.2017.