Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O PRIJAVLJIVANJU I EVIDENTIRANJU ZAKUPACA NA NEODREĐENO VREME U STANOVIMA U SVOJINI GRAĐANA, ZADUŽBINA I FONDACIJA: PROPIS STUPA NA SNAGU 4. DECEMBRA 2015. GODINE. LOKALNA SAMOUPRAVA JE U OBAVEZI DA FORMIRA REGISTAR ZAKUPACA NA NEODREđENO VREME I ORGANIZUJE OBAVLJANJE POSLOVA VOđENJA POSTUPKA PRIJAVLJIVANJA I EVIDENTIRANJA U ISTI. JEDINICE LOKALNIH SAMOUPRAVA IMAJU ROK DO NAJVIšE 30 DANA OD DANA STUPANJA OVOG ZAKONA NA SNAGU, DA OBJAVE POZIV ZA PODNOšENJE EVIDENCIONIH PRIJAVA, 30 DANA OD DANA OBJAVLJIVANJA POZIVA ZA PRIKUPLJANJE PRIJAVA, TE 60 DANA OD ISTEKA PRETHODNOG ROKA ZA DOSTAVLJANJE PODATAKA MINISTARSTVU NADLEżNOM ZA POSLOVE STANOVANJA


Zakon o prijavljivanju i evidentiranju zakupaca na neodređeno vreme u stanovima u svojini građana, zadužbina i fondacija ("Sl. glasnik RS", br. 96/2015 - dalje: Zakon) stupa na snagu 4. decembra 2015. godine.

Prema odredbama ovog propisa država ima obavezu da popiše sve stanove koji su prethodnih decenija otkupljivani po nekim zakonskim osnovama, a koje sada treba vratiti bivšim vlasnicima ili fondacijama i zadužbinama. Procenjuje se da u Srbiji ima oko 5.000 takvih stanova na kojima su prethodnih decenija mnogi građani stekli stanarsko pravo kroz otkup ili godine stanovanja.

Država je ovim Zakonom dala lokalnim samoupravama rok od četiri meseca od dana stupanja Zakona na snagu da objave poziv za podnošenje prijava, prikupe evidenciju i dostave podatke Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Na osnovu prikupljenih podataka za sve zakupce na neodređeno vreme država treba da nađe rešenje, jer stanovi koje su oni otkupili i stekli stanarsko pravo na njima zapravo treba da budu vraćeni bivšim vlasnicima, zadužbinama i fondacijama u postupku restitucije.

U pitanju su zapravo stanari koje je država uselila u stanove ili kuće posle Drugog svetskog rata. Ti stanovi su bili nacionalizovani ili konfiskovani. Sada ovim aktom država konačno popisuje sve "zaštićene stanare". Zakon predviđa formiranje Registra zakupaca, koji će biti najvažniji za procenu troškova u slučaju da se kao rešenje tog problema predvidi preseljenje zakupaca i porodica u drugi stan.

Tek kada popis tih stanara bude završen, država bi mogla, ukoliko za to ima novca, da im ponudi odgovarajuće stanove po povoljnim uslovima.

Nacrtom zakona o stanovanju i održavanju zgrada stari vlasnici bi za deset godina mogli doći do oduzete nekretnine, mada bi svi oni koji su podneli zahtev za povraćaj oduzete imovine želeli da im se oni vrate odmah. Međutim, država za tih deset godina treba da reši problem oko 5.000 stanara koji su zakonski stekli pravo na stanove koji su njima ili njihovim precima u nekom trenutku dodeljeni i u kojima su oni sve ove decenije živeli legalno.

Profesor Pravnog fakulteta u Beogradu dr Dragor Hiber smatra da je rok od deset godina razuman. "Bolje postaviti razuman, ali ostvarljiv rok nego neki bolji koji nije ostvariv. Važnije je možda bilo da se u Zakonu predvide izvori sredstava i mere koje će se preduzimati i stavljati lokalnim samoupravama u zadatak", kaže Hiber.

Predviđeno je da oni koji su ostvarili pravo na stanovima koji su nacionalizovani ili konfiskovani od opština dobiju ponudu da nove stanove plaćaju 20.000 dinara po kvadratu, odnosno 40.000 dinara za novogradnju. Ako se rešenje ne nađe, zaštićenim stanarima iz budžeta bi morala da se isplati tržišna vrednost stana.

Osim podataka o broju takvih stanova, za državu je bitan podatak i broj lica koja trenutno stanuju u njima, jer je to najvažnije za procenu troškova u slučaju da se kao rešenje tog problema predvidi preseljenje zakupca i članova njegovog porodičnog domaćinstva u drugi stan, pošto bi se troškovi pribavljanja stana računali upravo prema odgovarajućoj površini stana u odnosu na broj članova domaćinstava.

Zbog toga se očekuje da se kroz primenu Zakona obezbede i ti neophodni podaci, jer su oni ključni parametri za najpribližniju procenu potrebnih sredstava kao i vremenske dinamike za rešavanje tog problema, a sve u cilju donošenja najracionalnijeg i održivog rešenje i za zaštićene stanare i za vlasnike koji čekaju da im stanovi budu vraćeni.

Vlastimir Dedović iz Udruženja korisnika stanova u privatnom vlasništu ističe da niko ne zna koliko tačno ima zakupaca na neodređeno vreme i zato je dobro da se napravi evidencija.

- Procene CEP-a, rađene za Vladu Republike Srbije još sredinom devedesetih godina prošlog veka, bile su da je takvih stanova oko 10.000, a stanara oko 40.000 - rekao je Dedović. - Mnogi su u međuvremenu preminuli ili se odselili.

Izvor: Vebsajt Dnevnik, Lj. Malešević, 03.12.2015.
Naslov, Obeležavanje: Redakcija