Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O PRIVREDNIM KOMORAMA: PROPISOM JE PREDVIđENO DA U REPUBLICI SRBIJI POSTOJE PRIVREDNA KOMORA SRBIJE, PRIVREDNE KOMORE AUTONOMNIH POKRAJINA I UGOVORNE PRIVREDNE KOMORE KOJE MOżE OSNOVATI NAJMANJE 100 PRIVREDNIH SUBJEKATA RADI OSTVARENJA ZAJEDNIčKOG POSLOVNOG INTERESA NA ODREđENOJ TERITORIJI ILI U ODREđENOJ PRIVREDNOJ GRANI


Ministarstvo privrede, kao ovlašćeni predlagač, izradilo je Nacrt zakona o privrednim komorama (u daljem tekstu: Nacrt zakona).

Nacrt zakona predviđa uređivanje pojma, vrste, registracije, identiteta, članstva, poslova, imovine i odgovornosti za obaveze privrednih komora, odnosa privrednih komora sa drugim organima i organizacijama, organa, posebnih tela za rešavanje sporova, opštih akata i finansiranja privrednih komora, finansijskih izveštaja, poslovnih knjiga i revizije privrednih komora, granskih udruženja, opštih udruženja preduzetnika, kao i javnosti rada. Nacrtom zakona privredne komore se definišu kao interesne, poslovno-stručne i neprofitne organizacije privrednih subjekata koje povezuje zajednički poslovni interes, u cilju usklađivanja i zastupanja interesa članova i podsticanja privrednih aktivnosti.

Kada su u pitanju vrste privrednih komora,Nacrtom zakona se precizira da u Republici Srbiji postoje:

1) Privredna komora Srbije (u daljem tekstu: PKS) i

2) privredne komore autonomnih pokrajina (u daljem tekstu: Privredne komore AP), kao posebne organizacije jedinstvenog komorskog sistema Republike Srbije,

3) mogu postojati i ugovorne privredne komore.

Odredbama Nacrta zakona predviđena je samostalnost i nezavisnost u radu PKS, pri čemu se definiše da poslove obavlja u skladu sa Nacrtom zakona i Statutom na teritoriji Republike Srbije. Definisano je i da posebnim propisom PKS obrazuje privredne komore okruga za teritorije jednog ili više okruga, kao i da obrazuje privrednu komoru za teritoriju glavnog grada.

U skladu sa Ustavom Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006) i Nacrtom zakona, predviđeno je i postojanje Privrednih komora AP, pri čemu je precizirano da se odnos PKS i Privrednih komora AP uređuje posebnim aktom u cilju izgradnje jedinstvenog komorskog sistema Srbije. Sve odredbe Nacrta zakona kojima se uređuju registracija, organi i njihova nadležnost, Sud časti, finansijski izveštaji, poslovne knjige i revizija, granska udruženja, javnost rada i parlament preduzetnika primenjuju se kako na PKS, tako i na Privredne komore AP.

Nacrtom zakona omogućeno je i postojanje ugovornih privrednih komora koju mogu osnovati najmanje 100 privrednih subjekata radi ostvarenja zajedničkog poslovnog interesa na određenoj teritoriji ili u određenoj privrednoj grani.

Nacrtom zakona predviđeno je da se privredne komore upisuju u Registar privrednih komora, u skladu sa posebnim zakonom, kao i da ugovorne privredne komore upisom u Registar privrednih komora stiču svojstvo pravnog lica. Takođe, odredbama Nacrta zakona precizno se reguliše i da privredne komore sa svojstvom pravnog lica imaju naziv pod kojim obavljaju poslove i istupaju u pravnom saobraćaju, uz dodatak sedišta.

Prema Nacrtu zakona, članovi privrednih komora su sva pravna i fizička lica koja obavljaju registrovanu poslovnu delatnost na teritoriji Republike Srbije. Odredbama Nacrta zakona precizira se da pravna lica postaju članovi PKS upisom u Registar privrednih subjekata, dok fizička lica postaju članovi PKS preko opštih udruženja preduzetnika.

Pored opštih udruženja preduzetnika, kolektivni članovi PKS mogu biti:

1) zadruge preko zadružnih saveza,

2) ugovorne privredne komore,

3) poslovna i stručna udruženja i društva, organizacije koje obavljaju delatnost u oblastima zdravstvene, socijalne, boračke, odnosno invalidske zaštite, društvene brige o deci i drugim oblastima, kao što su socijalna sigurnost, obrazovanje, nauka, kultura, fizička kultura, kao i organizacije koje svojom delatnošću unapređuju rad i poslovanje privrednih subjekata ili su u oblastima koje su utvrđene Nacrtom zakona.

U slučaju da članovi PKS imaju sedište, odnosno obavljaju delatnost na teritoriji autonomnih pokrajina, istovremeno su i članovi Privrednih komora AP.

Kada su u pitanju poslovi privrednih komora, odredbama Nacrta zakona su precizno određeni:

1) osnovni poslovi PKS,

2) osnovni poslovi privrednih komora okruga i privredne komore glavnog grada,

3) osnovni poslovi Privrednih komora AP,

4) poslovi ostalih privrednih komora, odnosno ugovornih privrednih komora koji se utvrđuju njihovim osnivačkim aktom.

Takođe, Nacrtom zakona je omogućeno osnivanje predstavništava u inostranstvu PKS ukoliko je to interesu njenih članova, kao i osnivanje centara spoljne trgovine, u saradnji sa Vladom Republike Srbije, radi zastupanja ekonomskih interesa i promocije privrede u inostranstvu.

Odredbama Nacrta zakona precizira se da privredne komore sa svojstvom pravnog lica imaju svoju imovinu. Takođe, precizirano je i da imovinu privrednih komora mogu činiti pravo svojine na pokretnim i nepokretnim stvarima, udeli i akcije u privrednim društvima, pravo industrijske svojine, potraživanja, kao i druga imovinska prava.

Odredbama Nacrta zakona predviđeno je da privredne komore imovinu mogu sticati:

1) od članarina,

2) obavljanjem poslova utvrđenih odredbama Nacrta zakona,

3) od dobrovoljnih priloga, donacija i finansijskih subvencija,

4) od kamata na uloge, zakupnina i dividendi,

 5) na druge zakonom dozvoljene načine.

Precizirano je i da privredne komore slobodno upravljaju, raspolažu i koriste svoju imovinu, kao i da za svoje obaveze odgovaraju celokupnom svojom imovinom.

Kada je u pitanju odnos PKS sa drugim organima i organizacijama, odredbama Nacrta zakona je predviđena saradnja sa Narodnom skupštinom Republike Srbije, Vladom Republike Srbije, nadležnim državnim organima i institucijama i njihovim radnim telima, u vezi sa pitanjima od interesa za privredu, kao što su:

1) učestvovanje u postupku pripreme predloga zakona i drugih propisa od značaja za privredu,

2) pripremanje i dostavljanje nadležnom ministarstvu analize efekata nacrta propisa na privredu,

3) kvartalno dostavljanje Vladi Republike Srbije posebne analize primene propisa od značaja za privredu, sa predlozima za poboljšanje kvaliteta primene tih propisa.

Takođe, predviđena je i saradnja PKS sa organizacijama poslodavaca i sindikatima zaposlenih, naučnoistraživačkim i obrazovnim institucijama u zemlji i inostranstvu i drugim privrednim komorama osnovanim u skladu sa Nacrtom zakona, kao i sa odgovarajućim udruženjima, institucijama i organizacijama u zemlji i inostranstvu.

Odredbama Nacrta zakona preciziraju se i organi privrednih komora, ovlašćenja i način izbora članova organa. Prema Nacrtu zakona organi PKS i Privrednih komora AP su:

1) skupština,

2) upravni odbor,

3) nadzorni odbor,

4) predsednik.

Predviđeno je da PKS ima i potpredsednike i generalnog sekretara. Organi privrednih komora okruga, odnosno privredne komore glavnog grada, su parlament privrednika i direktor, dok se organi ugovornih privrednih komora utvrđuju osnivačkim aktom, odnosno statutom.

Nacrtom zakona precizirano je i da PKS i Privredne komore AP, međusobnim učešćem u upravljanju, odnosno međusobnim srazmernim učešćem u članstvu organa, obezbeđuju funkcionalno jedinstvo komorskog sistema Srbije.

Kada su u pitanju posebna tela za rešavanje sporova,Nacrtom zakona predviđeno je obrazovanje:

 1) Suda časti PKS i Privrednih komora AP i

2) Arbitraža PKS.

Pod opštim aktima privrednih komora, prema odredbama Nacrta zakona, smatraju se statut PKS, Privrednih komora AP i ugovornih privrednih komora, kao i odluke o obrazovanju privrednih komora okruga i privredne komore glavnog grada.

Nacrtom zakona sredstva za finansiranje privrednih komora obezbeđuju se iz sledećih izvora:

1) od članarina, naknada i drugih izvora za finansiranje rada PKS,

2) od jedinstvene članarine i drugih izvora za finansiranje rada Privrednih komora AP,

3) od jedinstvene članarine, naknada za usluge, od zakupa, projekata i iz drugih izvora za rad privrednih komora okruga i privredne komore glavnog grada.

Odredbama Nacrta zakona uređuje se i obaveza privredne komore da vodi poslovne knjige, sačinjava finansijske izveštaje, kao i da podleže reviziji finansijskih izveštaja, u skladu sa propisima o računovodstvu i reviziji. Takođe, predviđeno je i da se članovi PKS mogu organizovati u granska udruženja radi zajedničkog unapređivanja rada i poslovanja, usklađivanja posebnih i zajedničkih interesa, predlaganja mera za unapređenje privrednog ambijenta i poboljšanja uslova poslovanja.

Odredbama Nacrta zakona koje se odnose na opšta udruženja preduzetnika predviđeno je da se preduzetnici, kao poslovno sposobna fizička lica koja obavljaju delatnost u cilju ostvarivanja prihoda, mogu organizovati radi ostvarivanja i zaštite svojih interesa i unapređenja ekonomskog položaja preduzetnika, kao i radi razmatranja i rešavanja pitanja od zajedničkog interesa.

Kada je u pitanju javnost rada PKS i ugovornih privrednih komora, Nacrtom zakona se precizira da je rad privrednih komora javan i da se javnost rada obezbeđuje održavanjem javnih sednica organa i tela, redovnim informisanjem članova i javnosti o radu, objavljivanjem odluka organa komore, saradnjom sa sredstvima javnog informisanja, kao i izdavanjem brošura, časopisa i drugih publikacija.           

Konačno, u prelaznim i završnim odredbama precizira se usklađivanje privrednih komora sa odredbama Nacrta zakona, pravo svojine na nepokretnostima PKS i Privrednih komora AP, kao i usklađivanje posebnih sudova i arbitraža. Odredbe Nacrta zakona stupaju na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sl. glasniku RSr", čime Zakon o privrednim komorama ("Sl. glasnik RS", br. 65/2001, 36/2009 i 99/2011 - dr. zakon) prestaje da važi. 

Izvor: Redakcija, Dragana Aleksić, 03.12.2015.