Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OZAKONJENJU OBJEKATA: Svi objekti izgrađeni posle 27.11.2015. godine, nisu predmet ozakonjenja odnosno isti ne mogu biti ozakonjeni i za te objekte nadležni inspektor donosi rešenje o rušenju, koje je izvršno danom donošenja


Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture sačinilo je Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o ozakonjenju objekata ("Sl. glasnik RS", br. 96/2015) i isti poslalo nadležnim organima radi davanja mišljenja.

Očekuje se da će ovaj zakon, pored Zakona o izmenama i dopunama Zakona o javnoj svojini ("Sl. glasnik RS", br. 72/2011, 88/2013, 105/2014, 104/2016 - dr. zakon, 108/2016 i 113/2017) i Zakona o izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014 i 145/2014), do kraja 2018. godine, biti usvojeni po hitnom postupku.

U prilog navedenom govori i to da se u Obrazloženju za donošenje ovog zakona navodi da javnu raspravu u vezi sa Nacrtom zakona o izmenama i dopunama Zakona o ozakonjenju objekata nije bilo potrebno sprovoditi, budući da je bitno da izmene i dopune što hitnije stupe na pravnu snagu kako bi se u što kraćem roku omogućilo još brže i efikasnije sprovođenje ozakonjenja nezakonito izgrađenih objekata u Republici Srbiji, kao i dodatno uticalo na sprečavanje nezakonite gradnje i prometovanja objekata ili delova objekata izgrađenih bez građevinske dozvole.

Problem bespravne gradnje je višedecenijski, u proteklom periodu država je donela nekoliko zakona kojima je pokušavala da zaustavi ovaj problem i da se bespravni objekti kroz legalizaciju vrate u legalne tokove, ali su rezultati bili skromni.

Do stupanja Zakona o ozakonjenju objekata ("Sl. glasnik RS", br. 96/2015), podneto je oko 771.000 zahteva za legalizaciju, nakon stupanja Zakona na snagu formirana je jedinstvena baza nezakonito izgrađenih objekata koja sadrži 2.041.936 takvih objekata. Međutim, prema poslednjim podacima, dobijenim uz pomoć satelitskih snimaka, utvrđeno je da u Republici Srbiji postoji oko 5.000.000. nelegalnih objekata.

Rešenja predložena ovim zakonom bi trebalo da dovedu do bržeg i efikasnjeg postupka ozakonjenja, usklađivanja sa drugim zakonima, pre svega sa Zakonom o opštem upravnom postupku ("Sl. glasnik RS", br. 18/2016) i Zakonom o planiranju i izgradnji ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 81/2009 - ispr., 64/2010 - odluka US, 24/2011, 121/2012, 42/2013 - odluka US, 50/2013 - odluka US, 98/2013 - odluka US, 132/2014 i 145/2014), kao i da se one odredbe koje su se pokazale kao neadekvatne stave van snage, na način da će biti brisane iz Zakona.

Vlasnici nelegalnih objekata, nakon ozakonjenja će moći da ove objekte upišu u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, čime će im biti omogućeno da ove nepokretnosti otuđe ili na njima uspostave hipoteku.

Jedna od najbitnijih novina jeste da svi objekti izgrađeni posle 27.11.2015. godine, nisu predmet ozakonjenja odnosno isti ne mogu biti ozakonjeni i za te objekte nadležni inspektor donosi rešenje o rušenju, koje je izvršno danom donošenja.

Iz navedenog proizilazi da samo oni objekti kji su izgrađeni pre navedenog datuma i koji su vidljivi na satelitskom snimku mogu biti ozakonjeni, naravno pod uslovom da ispunjavaju i druge uslove propisane ovim Zakonom.

Dalje, Nacrtom je predviđeno da gradovi koji u svom sastavu imaju gradske opštine mogu poveriti sprovođenje postupka ozakonjenja gradskim opštinama, u skladu sa odredbama Statuta te gradske opštine.

Nadležni organ vodi evidenciju svih pokrenutih postupaka za ozakonjenje iz svoje nadležnosti, kao i o izdatim rešenjima o ozakonjenju i objavljuje ih u elektronskom obliku, koji je dostupan za javnost putem interneta.

Ukoliko je objekat izgrađen u zaštitnoj zoni nekog objekta javne namene sastavni deo rešena o ozakonjenju je i izjava vlasnika ozakonjenog objekta da se odriče prava na pokretanje sudskog spora po bilo kom osnovu u vezi sa uticajem tog javnog objekta na korišćenje ozakonjenog objekta. Nadležni organ je dužan da navedenu izjavu dostavi i organu nadležnom za poslove državnog premera i katastra a izjava o odricanju se upisuje u evidenciju katastra nepokretnosti sa rokom važenja tog upisa sve dok postoji predmetni objekat i nije vezana za promenu vlasništva na objektu.

Ova odredba je diskutabilna iz nekoliko razloga. Prvenstveno, nije moguće unapred se odreći prava na tužbu (već samo od već podnetog tužbenog zahteva), zatim upis činjenica u katastar mogu se upisivati samo kao zabeležbe, pa s tim u vezi da bi takva izjava mogla biti upisana u katastar nepokretnosti, postojanje takve zabeležbe mora biti izričito predviđeno zakonom. U suprotnom, nadležne Službe za katastar će imati problemm kako da upišu navedenu izjavu, a ako je upišu, rešenje će biti nezakonito i kao takvo može biti osporeno.

Diskutabilna je i odredba kojom je propisano da se rušenje nezakonitog objekta sprovodi na osnovu konačnog rešenja o ozakonjenju kojim se odbija ili odbacuje zahtev za ozakonjenje. Mišljenja smo da je postojeće zakonsko rešenje bolje i da kao takvo treba da ostane. Odredbama važećeg Zakona o ozakonjenju propisano je da se rušenje nezakonito izgrađenog objekta ne izvršava do pravnosnažnog postupka ozakonjenja.

Protiv konačnog rešenja stranka ima mogućnost da podnese tužbu Upravnom sudu i pokrene upravni spor. Upravni sud može da osporeno rešenje poništi i presudom reši upravnu stvar. Takva presuda u svemu zamenjuje poništeno rešenje.

Iz navedenog može se zaključiti da ovakva norma stvara pravnu nesigurnost i može dovesti do toga da vlasnik nezakonito izgrađenog objekta ima pravo na naknadu štete zbog rušenja tog objekta.

Nacrtom je predviđeno da ako u roku od pet godina od stupanja zakona na snagu nezakonito izgrađeni objekta ne bude ozakonjen, vlasnik tog objekta biće obveznik poreza na imovinu u iznosu koji će biti utvrđen posebnim zakonom kojim se uređuju porezi na imovinu.

Takođe, ukoliko zahtev za ozakonjenje bude odbačen ili odbijen, nadležni organ dostavlja u roku od tri dana od dana konačnosti rešenja, organu nadležnom za poslove državnog premera i katastra i predlog za upis zabeležbe zabrane otuđenja tog objekta.

Postavlja se pitanje usklađenosti ovih odredaba sa Ustavom Republike Srbije.

Mora se konstatovati da ni ovim Nacrtom zakona nije olakšan postupak rešavanja imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu što je jedan od najvećih problema u postupku ozakonjenja.

S obzirom na navedene izmene i dopune, smatramo da su iste samo kozmetičke prirode i da neće dovesti do ubrzanog rešavanja ovako velikog broja predmeta koji se odnose na ozakonjenje bespravno izgrađenih objekata, s obzirom da suštinski problemi ovim Nacrtom nisu rešeni.

Izvor: Redakcija, 03.10.2018.