Zastava Bosne i Hercegovine

ODLUKE O RESTRUKTURIRANJU VOJVOĐANSKIH VODOPRIVREDNIH PREDUZEĆA: Tri preduzeća sa područja Srema biće pripojena beogradskom vodoprivrednom preduzeću Galovica, u subotičku Severnu Bačku biće integrisana još četiri preduzeća iz Bačke, dok se u Banatu integrišu preduzeća iz Zrenjanina i Kikinde, a pančevačkom Tamiš Dunavu pripajaju se vršačko i kovinsko vodoprivredno preduzeće


Sektor vodoprivrede u Vojvodini, u kome je 15 državnih preduzeća, restrukturira se kroz pripajanja u četiri. Državni sekretar u Ministarstvu privrede Dragan Stevanović kaže da je namera povećanje efikasnosti i konkurentnosti, kao i racionalnije poslovanje.

Prema odlukama Vlade Republike Srbije, tri preduzeća sa područja Srema biće pripojena beogradskom vodoprivrednom preduzeću Galovica, u subotičku Severnu Bačku biće integrisana još četiri preduzeća iz Bačke, dok se u Banatu integrišu preduzeća iz Zrenjanina i Kikinde, a pančevačkom Tamiš Dunavu pripajaju se vršačko i kovinsko vodoprivredno preduzeće.

Što se tiče 15. vodoprivrednog preduzeća u Vojvodini, Stevanović kaže da ono postoji samo na papiru i da će najverovatnije u likvidaciju.

Što se tiče ovih 14 preduzeća koja su "živa" i koja rade, koja imaju neke aktivnosti, procena je bila da se po nekom teritorijalnom i organizacionom principu integrišu i tako učine funkcionalnijim i efikasnijim. Naime, neka preduzeća nisu imala kapacitet da servisiraju svoje tekuće obaveze, čak i u smislu zarada, poreza i doprinosa, da servisiraju svoje obaveze prema kreditima odnosno poveriocima, a to je dovodilo u pitanje delatnost koju obavljaju, ističe Stevanović.

Iako vodoprivredna preduzeća u Vojvodini najveći deo svojih prihoda ostvaruju u relacijama sa državom, važno je da poboljšaju svoje kapacitete, jer deo zarade obezbeđuju i na tržištu.

- Mislimo da je ovo dobar postupak i da smo uradili dobru stvar za vodoprivredna preduzeća. Bilo je i malo iracionalno da na području Vojvodine postoji 15 preduzeća a da ostatak Srbije ima još svega četiri vodoprivredna preduzeća. Napravili smo neki balans, a videćemo šta će se dešavati u budućnosti. Struka je procenila da ova preduzeća u ovom trenutku ne treba da idu u postupak privatizacije, već da naredni korak više ka unapređenju njihovog poslovanja treba da bude ovo reorganizovanje i restruktuiranje - napominje Stevanović.

Ističe da je najvažnije da se troškovi smanje i dodaje da će verovatno deo zaposlenih iskoristiti pravo na socijalni program.

- Verovatno će deo zaposlenih iskoristiti pravo na socijalni program, deo ljudi će biti smanjen, negde će verovatno doći do zanavljanja radne snage, odnosno biće primljeni novi, mlađi kadrovi, sve u funkciji racionalizacije odnosno činjenja operativnijim ovih preduzeća - kaže Stevanović.

S obzirom na to da poslove u polju javnog interesa pokriva i finansira država, Stevanović smatra da ona ipak treba da budu profitabilna i da nije isključena njihova privatizacija.

Kompanija Paragraf Lex ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenetih iz spoljnih sadržaja odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga, proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vesti" su namenjene u svrhu opšteg informisanja.

Izvor: Vebsajt eKapija, 01.08.2022.
Naslov: Redakcija