Zastava Bosne i Hercegovine

TROŠKOVI GARANTOVANOG SNABDEVANJA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM: Nije moguće da račun bude nula iako nije bilo nikakve potrošnje


Gde to ima da ništa ne potrošite, ili da vam neko ne pruža bilo kakvu uslugu, a da imate obavezu da platite? Zašto Javno preduzeće "Elektroprivreda Srbije" ne podesi sistem tako da pri potrošnji od nula kilovat-časova, računar uopšte ne pravi račun. Tada EPS ne bi imao opravdanje za trošak garantovanog snabdevanja, oko čega se u poslednje vreme rasplamsala diskusija, da li je ovaj trošak zakonit ili ne. Serijsko pravljenje računa bez obzira na to da li ima ili nema potrošnje, jeste još jedna od metoda da se korisnicima uzmu pare – kaže Dušan R. Marković iz Odžaka.

Uzmimo slučaj korisnika koji mesečno ne potroši nijedan kilovat-čas. Bez obzira na to što mu je potrošnja nula, svakog meseca mu stiže račun od nekoliko stotina dinara 700-800. Šta on plaća, pita ovaj čitalac.

Ovo je, inače, samo jedno u nizu pisama objavljenih u "Politikinoj" rubrici "Među nama" pod naslovom "Koliko su stvarni troškovi garantovanog snabdevanja strujom" o čemu su mediji naveliko pisali poslednjih dana.

Iako je EPS pokušao da objasni potrošačima da se iza ovog troška ne krije obrada i slanje računa te da sve rade po zakonu, čini se, što i ovo pismo potvrđuje, da i nisu bili baš ubedljivi.

Dakle, može li potrošnja s nula kilovat časova da ima račun nula? Zašto ne može i koliko košta domaćinstvo nula potrošenih kilovat-časova svakog meseca.

U Agenciji za energetiku Srbije (AERS) odgovaraju da shodno navedenom pitanju da li bi račun za struju mogao da iznosi nula ako nema potrošnje, to nije moguće ukoliko kupac ima ugovor sa "EPS snabdevanjem" i nabavlja struju po regulisanim cenama.

Štaviše, ukoliko korisnik izabere nekog drugog snabdevača i nabavlja električnu energiju po tržišnim cenama, ni tada račun ne bi mogao da bude nula ako nema potrošnju.

Pošto, dodaju u AERS-u, i taj snabdevač mora da plati troškove zakupa prenosne odnosno distributivne mreže, koji predstavljaju fiksne izdatke i ne zavise od količine isporučene struje.

Napominjemo da bezmalo u svim tarifnim sistemima za krajnje kupce postoji određena komponenta koja se iskazuje na različite načine (fiksna naknada, naknada za merno mesto, angažovana snaga), pa prema tome i EPS mora da podešava račune u skladu sa zakonom i propisima – kažu u agenciji.

U ekonomiji postoje fiksni i varijabilni troškovi. Fiksni ne zavise od količine isporučene robe. Isporuka električne energije je kompleksan posao i sastoji se iz proizvodnje, prenosa, distribucije i prodaje. Sve ove delatnosti su nezavisne i imaju svoje troškove koji se sublimišu u računu krajnjeg potrošača.

Ukupni izdaci isporuke se, u skladu sa tarifnim sistemom, dele na tarifne elemente (nosioce troškova). Tarifni elementi su aktivna energija, reaktivna energija, snaga i merno mesto. Ovi tarifni elementi su uvedeni kako bi krajnji potrošači imali jasnu sliku koliko košta svaka od navedenih aktivnosti i kako bi u uslovima postojanja tržišta mogli da izaberu snabdevača sa najpovoljnijom ponudom, odnosno sa najmanjim izdacima.

Uzgred, da ponovimo da trošak garantovanog snabdevanja nije dodatni izdatak preko koga EPS uzima pare (on to i ne može da uradi jer ne donosi metodologije i tarifne sisteme), i da se kroz taj trošak ne pokriva izdavanje računa već ukupni opravdani izdaci garantovanog snabdevača – zaključuju u AERS-u.

Izvor: Vebsajt Politika, Jasna Petrović-Stojanović, 1.08.2021.
Naslov: Redakcija