Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O NEBANKARSKIM FINANSIJSKIM INSTITUCIJAMA: Ukoliko se donese zakon, plasmanom 870 miliona evra mikrokedita stvorili bi se uslovi za otvaranje 100.000 radnih mesta, procenjuju stručnjaci


Prema podacima Evropske investicione banke na svakih 100 miliona evra uloženih u mikro, mala i srednja preduzeća BDP se direktno uvećava za 150 miliona

Usvajanje zakona o nebankarskim finansijskim institucijama predstavljalo bi vetar u leđa ekonomskom razvoju Srbije jer bi se time pospešio razvoj mikro, malih i srednjih preduzeća (MMSP) koja čine 99,5 odsto ukupnog broja kompanija i radno angažuju 65 odsto zaposlenih.

Uprkos tome, u kreiranju domaćeg proizvoda ta preduzeća učestvuju sa skromnih 32 odsto, dok u državama poput Mađarske, Hrvatske i Češke stvaraju između 50 i 60 odsto BDP-a. Ovi podaci izneti su na prezentaciji USAID Projekta za bolje uslove poslovanja.

Prema proceni koju je iznela Sandra Rodić, ekspert za razvoj finansijskog tržišta, usvajanjem zakona o nebankarskim finansijskim institucijama bi se stvorili uslovi da se u privredu "upumpa" oko 870 miliona evra mikrokredita, što bi doprinelo otvaranju više od 100.000 radnih mesta i sve to u periodu od četiri godine. Ona je ukazala i na podatak Evropske investicione banke (EIB) prema kojem se na svakih 100 miliona evra uloženih u mikro, mala i srednja preduzeća BDP direktno povećava za 150 miliona. Odgovor na pitanje: Šta sputava brži razvoj "malog biznis" dali su predstavnici 1.000 preduzeća, koji su učestvovali u anketi USAID BEP.

- Najveći procenat anketiranih preduzetnika, odnosno 87 odsto njih, potvrdili su da se u pokretanju biznisa oslanjaju isključivo na sopstvene izvore finansiranja. Na drugom mestu su banke, a na trećem finansijska podrška porodice i prijatelja. Činjenica je, takođe, da je Srbija bankocentrična država i jedina u Evropi u kojoj se privreda finansira, gotovo isključivo, zaduživanjem kod komercijalnih banaka, koje čine više 90 odsto finansijskog sektora, dok u državama EU taj procenat kreće od 60 do 80 odsto. Problem je što bankarski sektor ne prepoznaje kao potencijalne klijente start-ap firme, socijalno preduzetništvo, kao i mikro i mala preduzeća, pa zato ni bankarski proizvodi nisu prilagođeni tom segmentu privrede. U tome treba tražiti i glavni uzrok skromnijeg učešća MMSP u privrednom rastu Srbije nego što je to slučaj u zemljama iz neposrednog okruženja - tvrdi Dragana Stanojević, direktorka USAID Projekta za bolje uslove poslovanja.

Uz opasku da sa 324.000 registrovanih preduzetnika, što je 4,5 odsto u odnosu na ukupan broj stanovnika, Srbija ne zaostaje za evropskim prosekom, Milojko Arsić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu istakao je, kao obeshrabrujući, podatak da MMSP učestvuju u ukupnom izvozu sa 40 odsto, dok se u razvijenim državama taj udeo kreće od 60 do 70 odsto.

- Za razliku od Srbije u većini evropskih država uspešno funkcionišu mikrofinansijske institucije, poput štedno-kreditnih zadruga i drugih vidova finansiranja malih i srednjih preduzeća. Kao argument protiv formiranja takvih institucija navodi se visok rizik njihovog poslovanja što se ne može prihvatiti kao obrazloženje jer bi u tom slučaju i poslovanje banaka moglo da se proglasi rizičnim. Ističe se, takođe, da ove institucije nude pozajmice sa visokim kamatama a pritom se zaboravlja da mikro preduzeća sa dva do tri zaposlena ne mogu ni da konkurišu kod komercijalnih banaka za dobijanje kredita - kaže Arsić i dodaje da su se stekli makroekonomski uslovi za usvajanje zakona o nebankarskim finansijskim institucijama.

I Radojka Nikolić, glavna urednica magazina Biznis i Ekonometar tvrdi da je sada pravi trenutak za donošenje zakona o mikrofinansiranju. "Ispunjena su tri važna uslova: makroekonomske prilike su povoljne, godina preduzetništva 2016. ohrabrila je mnoge da započnu sopstveni biznis, a i trend regionalnog povezivanja preduzetnika postaje sve snažniji".

Izvor: Danas, 03.08.2017.
Naslov: Redakcija