PRAVILNIK O IZMENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O STALNOM STRUČNOM USAVRŠAVANJU NASTAVNIKA, VASPITAČA I STRUČNIH SARADNIKA: BROJ BODOVA KOJE JE NEOPHODNO SAKUPITI KROZ STRUčNA USAVRšAVANJA SPUšTEN JE NA 100. UVODE SE BESPLATNI SEMINARI I VEBINARI, ODNOSNO OBUKA PUTEM INTERNETA, KOJI ćE BITI VREDNOVANI U SISTEMU NAPREDOVANJA
U ovom trenutku, gotovo polovina nastavnika u osnovnim i 70 odsto u srednjim školama ostala bi bez licence za rad. Da bi opravdali radnu dozvolu, nastavnici su dužni da se stručno usavršavaju van škole i da tokom pet godina, učešćem na seminarima i obukama, sakupe 120 bodova. Poslednja analiza u školama je pokazala da je to visok prag za većinu, tako da su prosvetne vlasti novim Pravilnikom o izmenama i dopunama Pravilnika o stalnom stručnom usavršavanju nastavnika, vaspitača i stručnih saradnika("Sl. glasnik RS", br. 3/2016) spustili lestvicu na - 100 bodova.
Prema katalogu odobrenih programa i seminara za nastavnike u ponudi je njih 908, za školsku 2014/15 i 2015/16 godinu. Programi su podeljeni po oblastima, od bibliotekarstva, preko informatike i predškolskog obrazovanja do srednjeg stručnog obrazovanja, rukovođenja i izbornih i fakultativnih predmeta. Evo primera nekih od njih koji su predviđeni za ovu godinu: Vodič za upravljanje stresom i negativnim emocijama kod prosvetnih radnika (jedan dan, osam bodova), Elektronski testovi (seminar putem Interneta - tri dana, 24 boda), Stručno - naučni seminar sa međunarodnim učešćem "Dani defektologa" (četiri dana, četiri boda)…
Prema Zakonu o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 52/2011, 55/2013, 35/2015 - autentično tumačenje i 68/2015) nastavniku će biti suspendovana licenca ukoliko se stručno ne usavršava, ali ta mera u praksi nije bila primenjivana.
- Utvrđeno je da je u srednjim školama manje od 70 odsto nastavnika i stručnih saradnika skupilo 80 bodova, dok je u osnovnim školama ovaj broj bodova u prethodnom periodu prikupilo svega 55,5 odsto. Komisija koja je radila na izmeni Pravilnika je zaključila da su razlozi za to dugogodišnji nedostatak sredstava za stručno usavršavanje, neadekvatna ponuda programa i to što se različite obuke koje nastavnici masovno pohađaju nisu priznavale - objašnjava Mirjana Bojanić, savetnica ministra prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.
Da je zaista reč o značajnom opterećenju po nastavnički džep, govori podatak da seminar košta oko 10.000 dinara, a po pravilu organizuje se u Beogradu, Novom Sadu i Nišu, pa na navedenu cenu treba dodati i troškove puta, hrane i smeštaja za nekoliko dana. Jasno je da je ovako nešto teško ostvarivo za nastavnike čija je prosečna plata 37.000 dinara.
Lokalne samouprave taj novac treba da refundiraju školama, ali u većini slučajeva one nemaju te pare, neke neće da ih daju, pa nastavnicima ne preostaje ništa drugo nego da sami plaćaju troškove usavršavanja. Jer, bez toga ne mogu ni da napreduju u službi, a više zvanje znači i veću platu. Nastavnik, vaspitač i stručni saradnik može profesionalno da napreduje sticanjem zvanja - pedagoški savetnik, samostalni pedagoški savetnik, viši pedagoški savetnik i visoki pedagoški savetnik. Ovu mogućnost je iskoristilo manje od 350 nastavnika, prema podacima prosvetnih vlasti, dok sindikati tvrde da ih je i manje, oko 150.
- Nije tačno da nastavnici ne žele da napreduju, naprotiv, hoće, ali novac je ogroman i najveći problem. Drugo, nije mi jasno kako nikome u Ministarstvu ne pada na pamet da nije dobro rešenje to što se bodovi resetuju svakih pet godina? Šta ako neko sakupi 3.000 bodova, a posle ne uspe da sakupi tih 100, zar zbog toga da izgubi licencu? - kaže Miodrag Sokić, predsednik Foruma beogradskih gimnazija.
Na komentar da do sada nije bilo slučajeva da je neki profesor izgubio licencu ako nije sakupio dovoljan broj bodova, on odgovara da je to tako jer ne možete da kaznite nekoga ko nije kriv što je želeo, a nije bio u mogućnosti da ide na stručno usavršavanje.
- Problem je i što u Ministarstvu ne vode nikakvu evidenciju o sakuppljenim bodovima svakog nastavnika ponaosob - kaže Sokić, podsećajući da je stručno usavršavanje kao zakonska obaveza uvedeno 2004. godine.
Po njegovom mišljenju, problem je i što su retki kvalitetni seminari, na kojima nastavnik zaista uči ono što mu je potrebno.
Mirjana Bojanić, savetnica ministra, slaže se da je nedostatak novca osnovni problem, jer nastavnici moraju da računaju na troškove puta i smeštaja kada odlaze na seminare van mesta stanovanja. Zato su novim Pravilnikom uvedeni i besplatni seminari, koji će biti vrednovani u sistemu napredovanja.
Novim Pravilnikom uvode se i onlajn obuke. Po rečima Bojanić, onlajn seminari, takozvani vebinari, sve su češći vid stručnog usavršavanja u Evropi i kod nas, pa je bilo logično da im se da jednaka mogućnost kao i klasičnim seminarima i konferencijama.
Izvor: Vebsajt Politika, Sandra Gucijan, 01.02.2016.Naslov: Redakcija