Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O BUDŽETSKOM SISTEMU: Vlada je dužna da do 15. jula Narodnoj skupštini RS podnese Predlog zakona o završnom računu za prethodnu godinu. Poslednji put Parlament je izveštaj o trošenju novca usvojio još 2002. godine


Iako po Zakonu o budžetskom sistemu ("Sl. glasnik RS", br. 54/2009, 73/2010, 101/2010, 101/2011, 93/2012, 62/2013, 63/2013 - ispr., 108/2013, 142/2014, 68/2015 - dr. zakon, 103/2015, 99/2016 i 113/2017 - dalje: Zakon) Vlada ima rok da do 15. jula parlamentu dostavi izveštaj o tome kako je trošila novac, to je poslednji put učinjeno 2002. godine.

Kad neka firma ne dostavi finansijski izveštaj za prethodnu godinu, onda Agencija za privredne registre podnosi prijavu tužilaštvu, koje protiv vlasnika privatne kompanije pokreće postupak. Kad država 15 godina ne usvaja zakon o završnom računu, kojim bi građanima trebalo da položi račun kako troši javni dinar, onda – nikom ništa.

Po Zakonu, Vlada Republike Srbije je dužna da do 15. jula Narodnoj skupštini podnese Predlog zakona o završnom računu za prethodnu godinu. Poslednji put Parlament je izveštaj o trošenju novca iz državne kase usvojio još 2002. godine.

Poslanici su 18. decembra 2002. godine usvojili dva zakona o završnom računu Zakon o završnom računu budžeta Republike Srbije za 2000. godinu ("Sl. glasnik RS", br. 87/2002) i Zakon o završnom računu budžeta Republike Srbije za 2001. godinu ("Sl. glasnik RS", br. 87/2002). U poslednjem završnom računu ukupni rashodi iznosili su 127 milijardi dinara. Sada su desetostruko veći. Zanimljivo je i da su budžetom za 2001. godinu za subvencije privredi potrošene četiri milijarde dinara. Sada se za te namene planira čak 20 puta više novca.

Parlament je od tog vremena do danas usvojio još 16 budžeta, a da država građanima nije položila račun o tome kako je taj novac potrošila. Zanimljivo je da su podaci o trošenju budžetskih sredstava u prethodnih nekoliko godina bili javno dostupni samo tri meseca, i to samo u jednom ministarstvu. Reč je o Ministarstvu privrede, a izveštaji o trošenju javnog dinara objavljeni su za oktobar, novembar i decembar 2013. godine.

Budžetski kalendar tako je za kreatore fiskalne politike već deceniju i po postao mrtvo slovo na papiru.

Vladimir Vučković, član Fiskalnog saveta, kaže da poslanici svake godine usvajaju plan trošenja. To je Zakon o budžetu. Ali da već deceniju i po na kraju godine poreski obveznici nemaju izveštaj o tome kako su ta sredstva zaista potrošena.

Ministarstvo finansija na mesečnom nivou objavljuje podatke o izvršenju budžeta, ali tu zbirno mogu da se vide samo prihodi, rashodi i deficit. Nemamo mogućnost da po stavkama vidimo za šta je novac potrošen. Na sve to, budžetska rezerva je prošle i ove godine povećana i sada iznosi četiri odsto prihoda. To je značajno i praktično daje ministru finansija diskreciono pravo da raspolaže sa oko 45 milijardi dinara, a da građani ne znaju na šta je taj novac otišao. Do 2016. godine budžetska rezerva iznosila je jedan odsto prihoda, da bi te godine bila povećana na 2,5 odsto prihoda. U budžetu za 2017. godinu iznosila je četiri odsto, a toliko je planirano i za 2018. godinu, što je veliki novac – kaže Vučković.

Kako je nedavno istakao Pavle Petrović, to što je budžetska rezerva tako velika daje veću fleksibilnost ministru finansija. A kad je taj prostor veći, onda je i manja potreba države da tokom godine radi rebalans budžeta.

U poslednjem izveštaju Fiskalnog saveta jedna od zamerki odnosi se upravo na nepoštovanje budžetskog kalendara.

On se godinama nije poštovao i to bi moralo da se promeni u 2018. godini, navodi se u izveštaju.

Savet pritom misli i na to što usvajanje zakona o budžetu svake godine kasni. Ove godine vlada je predlog zakona o budžetu usvojila 29. novembra, a zakonski rok za to istekao je 13 dana ranije (16. novembra). Bilo je slučajeva i da se budžet usvaja nekoliko dana uoči nove godine. Tako je, na primer, državna blagajna za 2009. godinu u parlamentu usvojena 29. decembra 2008. godine

Naša sugestija za 2018. godinu je da se budžetski kalendar poštuje. Ako ne, onda neka ga promene – rekao je nedavno Pavle Petrović.

Od 2018. godine budžet ulazi u "mirnije vode" i nema novih mera fiskalne konsolidacije, pa bi fokus vlade u vođenju javnih finansija ponovo morao da se okrene ka strateškim, srednjoročnim ciljevima, kaže se u izveštaju saveta.

"Zbog toga očekujemo da se u 2018. i narednim godinama poštuje budžetski kalendar", dodaje se.

Za Milojka Arsića, profesora Ekonomskog fakulteta, to je loša poruka, jer ukazuje na slabost institucija, odnosno nepoštovanje zakonskih propisa.

To što zakon o završnom računu nije usvojen duže od deceniju pokazuje nepoštovanje propisa u kontinuitetu, što ukazuje na slabo funkcionisanje i neuređenost države. Izostanak usvajanja tog važnog propisa ukazuje na nedovoljnu transparentnost i mi na kraju godine nemamo sigurnu procenu da li se novac koji je budžetiran troši na najefikasniji način – kaže Arsić.

ZAKON O BUDŽETSKOM SISTEMU ("Sl. glasnik RS", br. 54/2009, 73/2010, 101/2010, 101/2011, 93/2012, 62/2013, 63/2013 - ispr., 108/2013, 142/2014, 68/2015 - dr. zakon, 103/2015, 99/2016 i 113/2017)

Predlog završnog računa

Član 77

Predlog zakona o završnom računu budžeta Republike Srbije utvrđuje Vlada, a predlog odluke o završnom računu budžeta lokalne vlasti utvrđuje nadležni izvršni organ lokalne vlasti.

Kalendar za podnošenje godišnjih finansijskih izveštaja

Iz Člana 78

Postupak pripreme, sastavljanja i podnošenja završnih računa budžeta Republike Srbije, budžeta lokalne vlasti i organizacija za obavezno socijalno osiguranje i godišnjih finansijskih izveštaja korisnika budžetskih sredstava i korisnika sredstava organizacija za obavezno socijalno osiguranje izvršava se prema sledećem kalendaru, i to:

1) Kalendar za nivo Republike Srbije:

 (5) 15. jul - Vlada dostavlja Narodnoj skupštini predlog zakona o završnom računu budžeta Republike Srbije i odluke o završnim računima organizacija za obavezno socijalno osiguranje;

Izvor: Vebsajt Politika, Anica Telesković, 27.12.2017.
Naslov: Redakcija