Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

PREDLOG ZAKONA O JAVNOM REDU I MIRU - TEKST PROPISA


PREDLOGZAKONA O JAVNOM REDU I MIRU

I. OPŠTE ODREDBE

Predmet uređenja

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se javni red i mir na javnom mestu, utvrđuju se protivpravna dela protiv javnog reda i mira, kao i način prikupljanja dobrovoljnih priloga.

Nadležni organ

Član 2.

Nadležni organi za održavanje javnog reda i mira su Ministarstvo unutrašnjih poslova, komunalna policija, inspekcijski organi i drugi nadležni organi u skladu sa zakonom utvrđenim delokrugom.

Službena lica organa iz stava 1. ovog člana zaštićena su u obavljanju zakonom utvrđenih poslova u skladu sa odredbama ovog zakona.

Značenje izraza

Član 3.

U smislu ovog zakona upotrebljeni izrazi imaju sledeće značenje:

1)         javni red i mir - jeste usklađeno stanje međusobnih odnosa građana nastalo njihovim ponašanjem na javnom mestu i delovanjem organa i organizacija u javnom životu radi obezbeđenja jednakih uslova za ostvarivanje ljudskih i manjinskih prava i sloboda građana zajemčenih Ustavom;

2)         javno mesto – jeste prostor dostupan neodređenom broju lica čiji identitet nije unapred određen, pod istim uslovima ili bez posebnih uslova;

3)         prekršaji protiv javnog reda i mira - jesu protivpravna dela kojima se na javnom mestu ugrožava ili narušava javni red i mir, stvara uznemirenje ili ugrožava sigurnost građana, ometa kretanje građana na javnim mestima ili ostvarivanje njihovih prava i sloboda, vređa moral, ugrožava opšta sigurnost imovine, vređaju ili ometaju službena lica ili se na drugi način narušava javni red i mir;

4)         svađa – je verbalni sukob dva ili više lica;

5)         vika – je verbalno izražavanje jakog intenziteta:

6)         buka – je neželjen ili štetan zvuk jakog intenziteta;

7)         dozvoljena jačina buke – jeste maksimalna jačina buke čiji intenzitet je utvrđen propisima o zaštiti životne sredine od buke;

8)         uvreda (vređanje) – jeste vršenje radnji kojima se omalovažava ličnost drugog lica;

9)         vršenje nasilja – jeste primena fizičke ili druge sile na telu drugog lica, podobne da izazovu patnju ili bolove;

10)       pretnja – je ugrožavanje sigurnosti drugog lica, stavljanjem u izgled da će se učiniti kakvo zlo, ili napasti na život ili telo tog ili njemu bliskog lica;

11)       tuča – je uzajamno vršenje nasilja između dva ili više lica koja se sastoji u zadavanju udaraca rukom, drugim delovima tela ili predmetima;

12)       nepristojno, drsko, bezobzirno ponašanje – jeste ponašanje lica ili preduzimanje radnji na javnom mestu, kojima se ugrožava sigurnost građana ili narušava javni red i mir, vređa moral građana, uništava ili oštećuje imovina;

13)       neovlašćeno prikupljanje doborovoljnih priloga – jeste svako prikupljanje dobrovoljnih priloga suprotno odredbama ovog zakona;

14)       kockanje – je igranje na sreću u novac ili neku drugu vrednost, čiji rezultat zavisi od slučaja;

15)       prostitucija – je pružanje seksualnih usluga uz naknadu u novcu ili drugu vrednost;

16)       pucanje iz vatrenog i drugog oružja – jeste svako pucanje iz vatrenog i drugog oružja na javnom mestu, kojim se stvara buka, korišćenjem municije bez projektila.

Smatraće se da je prekršaj ili krivično delo iz ovog zakona izvršeno na javnom mestu i kad je radnja izvršenja na mestu koje se u smislu stava 1. tačka 2) ovog člana ne smatra javnim mestom, ako je to mesto dostupno pogledu ili čujnosti sa javnog mesta ili je posledica nastupila na javnom mestu.

Član 4.

U ovom zakonu određene imenice su navedene u muškom rodu, a koriste se kao neutralne za muški i ženski rod.

II. PRIKUPLJANJE DOBROVOLJNIH PRILOGA

Član 5.

Dobrovoljni prilozi građana prikupljaju se posredstvom humanitarnih i drugih udruženja, uz obaveštavanjenadležne organizacione jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova, po mestu prikupljanja dobrovoljnih priloga.

Rok za podnošenje obaveštenja iz stava 1. ovog člana, je najkasnije 8 dana pre početka prikupljanja dobrovoljnih priloga.

Dobrovoljni prilozi ne mogu se prikupljati ako o tome nije obavešten nadležni organ.

Prikupljanje dobrovoljnih priloga može trajati najduže 60 dana.

Član 6.

Obaveštenje iz člana 5. stav 1. ovog zakona sadrži: naziv podnosioca obaveštenja; mesto i vreme početka prikupljanja dobrovoljnih priloga, svrhu i način prikupljanja;ime, prezime i broj lične karte lica koja će prikupljati priloge.

Ako obaveštenje ne sadrži propisane podatke iz stava 1. ovog člana, nadležni organ će od podnosioca obaveštenja tražiti dopunu obaveštenja u roku od tri dana od dana njegovog prijema.

Ako podnosilac obaveštenja u roku iz stava 2. ovog člana ne izvrši dopunu traženih podataka, smatraće se da nadležni organ o prikupljanju dobrovoljnih priloga nije obavešten.

III. PREKRŠAJI

Svađa, vika i buka na javnom mestu

Član 7.

Ko svađom ili vikom narušava javni red i mir ili stvara uznemirenje građana – kazniće se novčanom kaznom od 5.000 do 20.000 dinara.

Ko narušava javni red i mir ili stvara uznemirenje građana, izvođenjem muzičkih i drugih sadržaja, korišćenjem muzičkih instrumenata, radio i televizijskih prijemnika i drugih zvučnih uređaja, kao i mehaničkih izvora buke i zvučnih signala (motora, sirena i sl.) kazniće se novčanom kaznom od 5.000 do 30.000 dinara.

Ko prekršaj iz st. 1. i 2. ovog člana izvrši u grupi od tri i više lica kazniće se novčanom kaznom od 20.000 do 100.000 dinara.

Nepristojno, drsko i bezobzirno ponašanje

Član 8.

Ko nepristojnim, drskim ili bezobzirnim ponašanjem narušava javni red i mir ili ugrožava imovinu ili vređa moral građana– kazniće se novčanom kaznom od 10.000 do 150.000 dinara ili radom u javnom interesu od 80 do 360 časova.

Ko prekršaj iz stava 1. ovog člana izvrši u grupi od tri i više lica kazniće se radom u javnom interesu od 240 do 360 časova ili kaznom zatvora od 30 do 60 dana.

Vređanje, vršenje nasilja, pretnja ili tuča

Član 9.

Ko vređanjem drugog ili vršenjem nasilja nad drugim ili pretnjom narušava javni red i mir kazniće se novčanom kaznom od 20.000 do 100.000 dinara ili kaznom zatvora od 10 do 30 dana.

Ko izazivanjem tuče ili učestvovanjem u njoj narušava javni red i mir kazniće se novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara ili kaznom zatvora od 30 do 60 dana.

Ko prekršaj iz st. 1. do 2. ovog člana izvrši u grupi od tri i više lica kazniće se kaznom zatvora od 30 do 60 dana.

Za pokušaj dela iz st. 1, 2. i 3. ovog člana, kazniće se.

Ostavljanje opasnih predmeta

Član 10.

Ko stavi ili drži ispred zgrade ili ograde, odnosno na zgradi ili ogradi predmet ili uređaj koji može ugroziti sigurnost građana ili mu naneti štetu ili ko takve predmete izbaci na ulicu kazniće se novčanom kaznom od 5.000 do 20.000 dinara ili radom u javnom interesu od 40 do 120 časova.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se pravno lice novčanom kaznom od 50.000 do 100.000 dinara, preduzetnik novčanom kaznom od 20.000 do 50.000 dinara, a odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 5.000 do 20.000 dinara.

Ugrožavanje sigurnosti uređajima na daljinu

Član 11.

Ko korišćenjem uređaja kojima se upravlja na daljinu ugrozi sigurnost građana ili naruši javni red i mir – kazniće se novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara ili kaznom zatvora od 30 do 60 dana.

Prosjačenje

Član 12.

Ko prosjačenjem ugrožava spokojstvo građana ili narušava javni red i mir kazniće se novčanom kaznom od 5.000 do 30.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana.

Ko prekršaj iz stava 1. ovog člana, izvrši u grupi od tri i više lica – kazniće se novčanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara ili kaznom zatvora do 30 dana.

Ko organizuje prosjačenje ili za prosjačenje koristi decu ili maloletna lica kazniće se novčanom kaznom od 50.000 od 150.000 dinara i kaznom zatvora od 30 do 60 dana.

Kockanje

Član 13.

Ko poziva drugog na kocku ili se kocka, ustupa prostorije radi kockanja ili organizuje kockanje – kazniće se novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara ili radom u javnom interesu od 120 do 360 časova.

Ko se kocka sa maloletnim licem ili na drugi način omogućava kockanje maloletnom licu kazniće se kaznom zatvora od 30 do 60 dana.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana, kazniće se pravno lice novčanom kaznom od 500.000 do 2.000.000 dinara, preduzetnik novčanom kaznom od 150.000 do 500.000 dinara, a odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara.

Neovlašćena preprodaja ulaznica

Član 14.

Ko neovlašćeno nudi, prodaje ili preprodaje ulaznice za kulturne, sportske ili druge priredbe i manifestacije kazniće se novčanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara ili radom u javnom interesu od 40 do 120 časova.

Ko neovlašćeno organizuje ili omogućava preprodaju ulaznica za kulturne, sportske ili druge priredbe i manifestacije kazniće se novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara ili radom u javnom interesu od 120 do 360 časova.

Za prekršaj iz stava 2. ovog člana, kazniće se pravno lice novčanom kaznom od 500.000 do 2.000.000 dinara, preduzetnik novčanom kaznom od 150.000 do 500.000 dinara, a odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara.

Uznemiravanje građana vračanjem, proricanjem ili sličnim obmanjivanjem

Član 15.

Ko se bavi vračanjem, proricanjem sudbine, tumačenjem snova ili sličnim obmanjivanjem na način kojim uznemirava građane ili narušava javni red i mir kazniće se novčanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara ili radom u javnom interesu od 40 do 120 časova.

Prostitucija

Član 16.

Ko se odaje prostituciji ili ustupa prostorije radi prostitucije – kazniće se novčanom kaznom od 50.000do 150.000 dinara ili kaznom zatvora od 30 do 60 dana.

Ko maloletnom licu ustupa prostorije radi prostitucije kazniće se zatvorom od 30 od 60 dana.

Paljenje pirotehničkih proizvoda ili pucanje

Član 17.

Kopaljenjem pirotehničkih proizvoda narušava javni red i mir ili ugrožava sigurnost građana – kazniće se novačnom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara ili radom u javnom interesu od 40 do 120 časova.

Kopucanjem iz vatrenog ili drugog oružja ili imitacije oružja narušava javni red i mir ili ugrožava sigurnost građana– kazniće se novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara ili kaznom zatvora od 30 do 60 dana

Ko prekršaj iz st. 1. i 2. ovog člana izvrši u grupi od tri i više lica - kazniće se kaznom zatvora od 30 do 60 dana.

Prikupljanje dobrovoljnih priloga bez obaveštavanja

Član18.

Ko prikuplja dobrovoljne priloge bez obaveštavanja nadležnog organa ili u toku prikupljanja dobrovoljnih priloga ugrozi spokojstvo građana ili naruši javni red i mir kazniće se novčanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara ili radom u javnom interesu od 40 do 120 časova.

Ko bez obaveštavanja nadležnog organa organizuje prikupljanje dobrovoljnih priloga ili prekršaj iz stava 1. ovog člana izvrši u grupi od tri i više lica ili za prikupljanje dobrovoljnih priloga koristi decu ili maloletna lica kazniće se novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara ili kaznom zatvora od 30 do 60 dana.

Za prekršaj iz st. 1. i 2. ovog člana, kazniće se pravno lice novčanom kaznom od 250.000 do 1.000.000 dinara, preduzetnik novčanom kaznom od 50.000 do 250.000 dinara i odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 10.000 do 50.000 dinara.

Propuštanje obaveštavanja o narušavanju javnog reda i mira

Član 19.

Ko u obavljanju ugostiteljske ili druge uslužne delatnosti propusti da bez odlaganja obavesti policijuo narušavanjujavnog reda i mira u ugostiteljskom objektu kazniće se novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se pravno lice novčanom kaznom od 200.000 do 500.000 dinara, preduzetnik novčanom kaznom od 50.000 do 200.000 dinara, a odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 5.000 do 50.000 dinara.

Buka u ugostiteljskim i drugim objektima

Član 20.

Ko u obavljanju umetničke, ugostiteljske ili druge delatnosti narušava javni red i mir, izvođenjem muzičkih i drugih sadržaja, korišćenjem muzičkih instrumenata, radio i televizijskih prijemnika i drugih zvučnih uređaja, kao i mehaničkih izvora buke i zvučnih signala, preko dozvoljene jačine koja je uređena propisima o zaštiti životne sredine od buke – kazniće se novčanom kaznom od 20.000 do 100.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se pravno lice novčanom kaznom od 200.000 do 500.000 dinara, preduzetnik novčanom kaznom od 50.000 do 200.000 dinara, a odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 20.000 do 100.000 dinara.

Prodaja alkoholnih pića licima pod očiglednim uticajem i maloletnicima

Član 21.

Ko prodaje alkoholno piće licukoje pod očiglednim uticajem alkoholanaruši javni red i mir ili maloletnom licu koje nije navršilo 16 godina života kazniće se novčanom kaznom od 20.000 do 100.000 dinara.

Za prekršaj iz stava 1. ovog člana kazniće se pravno lice novčanom kaznom od 200.000 do 500.000 dinara, preduzetnik novčanom kaznom od 50.000 do 200.000 dinara, a odgovorno lice u pravnom licu novčanom kaznom od 20.000 do 100.000 dinara.

Vređanje službenog lica u vršenju službene dužnosti

Član 22.

Ko uvredi službeno lice nadležnih organa iz člana 2. ovog zakona u vršenju službene dužnosti – kazniće se novčanom kaznom od 50.000 do 150.000 dinara ili kaznom zatvora od 30 do 60 dana.

IV. KRIVIČNA DELA

Ometanje službenog lica u vršenju službene dužnosti

Član 23.

Ko preti da će napasti, pokuša da napadne ili napadne ili na drugi način ometa službeno lice nadležnih organa iz člana 2. ovog zakona u vršenju službene dužnosti – kazniće se zatvorom od šest meseci do dve godine.

Ako prilikom izvršenja dela iz stava 1. ovog člana, učinilac službenom licu preti upotrebom oružja, ili se maši za oružje, ili mu nanese laku telesnu povredu kazniće se zatvorom od jedne do pet godina.

Ako prilikom izvršenja dela iz stava 1. ovog člana učinilac na službeno lice potegne oružje ili ga upotrebi ili mu nanese tešku telesnu povredu kazniće se zatvorom od tri do deset godina.

V. PRIVREMENO ODUZIMANJE PREDMETA

Član 24.

Službena lica policije, komunalne policije i nadležšnih inspekcijskih organa privremeno će, u skladu sa zakonom, oduzeti predmete koji su upotrebljeni za izvršenje prekršaja ili su pribavljeni prekršajem ili koji su nastali izvršenjem prekršaja.

VI. ZAŠTITNE MERE

Član 25.

Zaštitne mere oduzimanja predmeta, obaveznog lečenja zavisnika od alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci, obavezno psihijatrijsko lečenje, zabrana pristupa oštećenom, objektima ili mestu izvršenja prekršaja za prekršaje iz ovog zakona, pored kazne, mogu se izreći pod uslovima utvrđenim zakonom kojim se uređuju prekršaji.

Za prekršaje iz čl. 10, 13, 14, 18, 19, 20. i 21. ovog zakona pored kazne, može se izreći zaštitna mera zabrana vršenja određenih delatnosti.

Za prekršaje iz čl. 10, 13, 14, 18, 19, 20. i 21. ovog zakona pored kazni može se izreći zaštitna mera zabrana pravnom licu da vrši određene delatnosti.

Za prekršaje iz čl. 10, 13, 14, 18, 19, 20. i 21. ovog zakona pored kazni može se izreći zaštitna mera zabrana odgovornom licu da vrši određene poslove.

VII. ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI PRIBAVLJENE PREKRŠAJEM

Član 26.

Imovinska korist pribavljena vršenjem prekršaja oduzima se.

VIII. PRELAZNE I ZAVRŠE ODREDBE

Član 27.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o javnom redu i miru("Sl. glasnik RS", br. 51/92, 53/93, 67/93, 48/94, 101/2005 - dr. zakon i 85/2005 - dr. zakon).

Član 28.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".

IZ OBRAZLOŽENJA

II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA I OBJAŠNJENJA POJEDINAČNIH REŠENJA

Zakon o javnom redu i miru ("Sl. glasnik RS", br. 51/92, 53/93, 67/93, 48/94, 101/2005 - dr. zakon i 85/2005 - dr. zakon), na snazi je od 31. jula 1992. godine. Od dana stupanja na snagu, odredbe ovog zakona nisu menjane, osim brisanja krivično pravnih odredbi iz člana 24. Zakona o javnom redu i miru, nakon stupanja na snagu Krivičnog zakonika, 1. januara 2006. godine, ("Sl. glasnik RS", br. 85/2005) i više puta usklađivane visine novčane kazne.

Od stupanja na snagu Zakona o javnom redu i miru, 1992. godine, Zakonom o komunalnoj policiji ("Sl. glasnik RS", br. 51/2009), obrazovana je komunalna policija koja u svojoj nadležnosti ima obavljanje određenih poslova iz oblasti javnog reda i mira, donošenjem Zakona o privatnom obezbeđenju ("Sl. glasnik RS", br. 104/2013 i 42/2015) uređena je oblast pružanja usluga fizičko-tehničkog obezbeđenja, koje ima značajnu ulogu u održavanju stabilnog javnog reda i mira i donošenjem novog Zakona o prekršajima ("Sl. glasnik RS", br. 65/2013)uvedeni su novi instituti u oblasti prekršajnog postupka.

Prekršaji javnog reda i mira značajan su pokazatelj stanja bezbednosti, direktno utiču na osećaj lične bezbednosti građana i posle krivičnih dela zauzimaju značajno mesto u oblasti bezbednosti.

Ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno policija, primarno je nadležna za sprovođenje Zakona o javnom redu i miru u vezi sa čim preduzima zakonom propisane mere i radnje, radi očuvanja stabilnog javnog reda i mira. U sprovođenju ovih mera i radnji, policija najčešće sarađuje sa nadležnim inspekcijskim organima u delu obezbeđenja dokaza radi uspešnog dokazivanja i vođenja prekršajnog postupka (merenje nivoa buke, stručna i specijalistička veštačenja i mišljenja i dr.).

Imajući u vidu da je u međuvremenu obrazovana komunalna policija čije aktivnosti su usko povezane sa aktivnostima policije u oblasti javnog reda i mira, javlja se potreba, njenog aktivnijeg uključivanja u sprovođenje Zakona o javnog redu i miru.

Evidentno je da Zakon o javnom redu i miru, od 1992. godine do današnjeg dana nije doživeo značajnije izmene ili dopune, koje bi adekvatno pratile zahteve vremena i potrebe prakse, nastale promene u društvenim odnosima i promene u normativnom uređenju u ovoj oblasti.

Imajući u vid navedeno stanje, pristupilo se izradi novog Zakona o javnom redu i miru (daljem tekstu: Zakon), koji bi kvalitetnije i sveobuhvatnije utvrdio relevantne pojmove, pravne institute, obeležja prekršaja protiv javnog reda i mira i uveo nove pravne institute iz oblasti prekršajnog prava.

Takođe, Zakonom se propisuju obeležja novih prekršaja, odnosno sankcionišu radnje čijim se vršenjem ugrožava ili narušava javni red i mir, kao što je to ugrožavanje sigurnosti korišćenjem uređaja na daljinu, ali se i neki prekršaji brišu iz postojećeg zakona, kao što je to skitničenje. Radi zaštite javnog reda i mira, dece i maloletnika, posebna pažnja posvećena je prekršajima protiv javnog reda koji se javljaju u radu ugostiteljskih objekata, kao i prekršajima čijim vršenjem se mogu iskorišćavati deca i maloletnici, propisivanjem za ove prekršaje strožijih sankcija.

III. OBJAŠNJENJA OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA I POJEDINAČNIH REŠENJA

Članom 1. Zakona, propisano je da se ovim zakonom uređuje javni red i mir na javnom mestu, utvrđuju prekršaji i krivična dela protiv javnog reda i mira i način prikupljanja dobrovoljnih priloga.

Članom 2. Zakona, propisuje se da su nadležni organi za sprovođenje ovog zakona Ministarstvo unutrašnjih poslova, komunalna policija, odnosno inspekcijske službe, shodno zakonom utvrđenom delokrugu u oblastima od značaja za javni red i mir, kao što su: oblast rada ugostiteljskih i drugih uslužnih objekata, promet alkohola na javnom mestu, zaštita životne sredine od buke i dr. oblasti.

U stavu dva ovog člana, propisuje se da su službena lica nadležnih organa u obavljanju zakonom utvđenih poslova na javnom mestu, zaštićena u skladu sa odredbama ovog zakona.

Članom 3. Zakona, definiše se značenje izraza i pojmova kao što su: pojam javnog reda i mira, javnog mesta, prekršaja protiv javnog reda i mira, svađa, tuča i dr.

Član 4. Zakona, sadrži odredbu o rodnoj ravnopravnosti.

Članom 5. Zakona, uređuje se način prikupljanja dobrovoljnih priloga. Ovim članom, uređeno je da se prikupljanje doborovoljnih priloga vrši posredstvom humanitarnih ili drugih udruženja, uz obaveštavanje nadležne teritorijalne organizacione jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova, u roku od 8 dana pre početka prikupljanja i da isto može trajati najduže 60 dana i da se dobrovoljni prilozi ne mogu prikupljati ako o tome nije obavešten nadležni organ. Odredbama ovog člana uređuje se da svako pod jednakim uslovima, kada je to potrebno, posredstvom humanitarnih ili drugih udruženja može prikupljati dobrovoljne priloge, uz prethodno obaveštavanje nadležnog organa. Drugim zakonskim propisima uređen je način rada i odgovornost humanitarnih ili drugih udruženja, u raspolaganju prikupljenih dobrovoljnih novčanih ili drugih materijalnih priloga.

Članom 6. Zakona, propisuje se sadržaj obaveštenja humanitarnog ili drugog udruženja o prikupljanju dobrovoljnih priloga.

Članom 7. Zakona, u prvom stavu propisano je obeležje prekršaja svađa, vika i buka na javnom mestu, čime se narušava javni red i mir i sankcija u vidu novčane kazne.

U drugom stavu ovog člana, propisuju se radnje kojima se stvaranjem buke na javnom mestu narušava javni red i mir i sankcija u vidu novčane kazne.

U trećem stavu se propisuje strožije sankcije u vidu novčane kazne, ako se ovaj prekršaj izvrši u grupi od tri ili više lica.

Učinioci prekršaja iz ovog člana mogu biti samo fizička lica.

Članom 8. Zakona, u prvom stavu, propisano je obeležje prekršaja nepristojnog, drskog ili bezobzirnog ponašanja na javnom mestu kojim se narušava javni red i mir ili ugrožava imovina ili vređa moral građana. Radnja i posledica ovog prekršaja je alternativno određena i podrazumeva svako ono ponašanje koje je na javnom mestu društveno neprihvatljivo (kretanje na javnom mestu bez odeće, pokazivanje intimnih delova tela, vandalizam, vređanje i plašenje prolaznika, oštećenje imovine na javnom mestu uništenjem ili ispisivanje grafita i druge slične radnje), a za posledicu ima narušavanje javnog reda i mira ili ugrožavanje imovine ili vređanje morala građana. Sankcija za ovaj prekršaj je alternativno određena u vidu novčane kazne ili kazne rada u javnom interesu, u zavisnosti od težine prouzrokovane posledice.

U drugom stavu ovog člana, kao teži oblik, je vršenje ovog prekršaja u grupi od tri i više lica, za šta je alternativno predviđena kazna rad u javnom interesu ili kazna zatvora, u zavisnosti od težine prouzrokovane posledice.

Članom 9. Zakona, u prvom stavu, propisano je da je prekršajno odgovoran ko na javnom mestu vređanjem drugog ili vršenjem nasilja nad drugim ili pretnjom da će napasti na život ili telo tog ili njemu bliskog lica, narušava javni red i mir. Sankcija za ovaj prekršaj je alternativno određena u vidu novčane kazne ili kazne zatvora u zavisnosti od težine prouzrokovane posledice.

Ovim prekršajem, sankcionisane su navedene radnje na javnom mestu, pri čemu se ne zadire u pravo oštećenog lica na krivično-pravnu zaštitu podnošenjem privatne tužbe, kada je to Krivičnim zakonikom propisano. U slučaju da se navedenim radnjama ostvare obeležja krivičnog dela koje se goni po službenoj dužnosti isključena je prekršajna odgovornost učinioca.

U drugom stavu ovog člana, propisano je da je prekršajno odgovoran ko na javnom mestu izazivanjem tuče ili učestvovanjem u njoj naruši javni red i mir, za šta je alternativno propisana sankcija u vidu novčane kazne ili kazne zatvora. Kao i prvom stavu, sankcionisane su navedene radnje na javnom mestu, pri čemu se ne zadire u pravo oštećenog na krivino pravnu zaštitu kada je to zakonom propisano, odnosno isključuje se prekršajna odgovornost ako se ovim radnjama ostvare obeležja krivičnog dela koja se gone po službenoj dužnosti.

U trećem stav ovog člana, sankcionisano je vršenje prekršaja iz ovog člana u grupi od tri i više lica za šta je propisana kazna zatvora u rasponu od 30 do 60 dana.

U četvrtom stavu ovog člana, propisano je da će se učinioci prekršaja iz ovog člana kazniti i za pokušaj vršenja ovog prekršaja.

Članom 10. Zakona, propisano je da je prekršajno odgovoran ko stavi ili drži ispred zgrade ili ograde, odnosno na zgradi ili ogradi predmet ili uređaj koji može ugroziti sigurnost prolaznika ili mu naneti štetu ili ko takve predmete izbaci na ulicu, za šta je propisana novčana kazna.

U drugom stavu ovog člana, za vršenje ovog prekršaja propisana je odgovornost pravnog lica, preduzetnika, odnosno odgovornog lica u pravnom licu.

Pored kazni pravnom licu, preduzetniku, odgovornom licu u pravnom licu i fizičkom licu se mogu izreći zaštitne mere zabrana vršenja određenih delatnosti, zabrana pravnom licu da vrši određene delatnosti i zabrana odgovornom licu da vrši određene delatnosti.

Članom 11. Zakona, propisano je da je prekršajno odgovoran ko na javnom mestu korišćenjem uređaja kojima se upravlja na daljinu ugrozi sigurnost građana ili naruši javni red i mir, za šta je propisana novčana kazna ili kazna zatvora. Učinilac ovog prekršaja je svako ko korišćenjem uređaja kojima se upravlja na daljinu, (lake letelice tzv. "dronovi" ili uređaji ili vozila koja se kreću po zemlji) upravlja ovim uređajima na način kojim može ugroziti sigurnost sigurnost građana ili narušiti javni red i mir.

Članom 12. Zakona, propisano je da je prekršajno odgovoran ko na javnom mestu prosjačenjem ugrožava spokojstvo građana ili narušava javni red i mir, za šta je propisana novčana kazna ili kazna zatvora.

U drugom stavu ovog člana, kao teži oblik ovog prekršaja je propisano njegovo vršenje u grupi od tri i više lica, za šta je propisana novčana kazna ili kazna zatvora.

U trećem stavu ovog člana, utvđena je prekršajna odgovornost organizatora prosjačenja ili onoga ko za prosjačenje koristi decu ili maloletna lica, za šta je propisana novčna kazna ili kazna zatvora. U slučaju da su vršenjem ove radnje stečeni elementi nekog od propisanih krivičnih dela kojima se ostvaruje krivično-pravna zaštita dece i maloletnika, isključena je prekršajna odgovornost.

Članom 13. Zakona, propisano je da je prekršajno odgovoran ko na javnom mestu protivpravno poziva drugog na kocku ili se kocka, ustupa prostorije radi kockanja ili organizuje kockanje, za šta se propisuje novčana kazna ili kazna rada u javnom interesu.

U drugom stavu ovog člana, kao teži oblik prekršaja propisano je kockanje sa maloletnim licem ili omogućavanje maloletnom licu da se kocka, za šta je propisana kazna zatvora. U slučaju da su vršenjem ove radnje stečeni elementi nekog od propisanih krivičnih dela kojima se ostvaruje krivično pravna zaštita dece i maloletnika, isključena je prekršajna odgovornost.

U trećem stavu ovog člana, za vršenje prekršaja iz stava 1, propisana je odgovornost pravnog lica, preduzetnika, odnosno odgovornog lica.

Pored kazni pravnom licu, preduzetniku, odgovornom licu u pravnom licu i fizičkom licu se mogu izreći zaštitne mere zabrana vršenja određenih delatnosti, zabrana pravnom licu da vrši određene delatnosti i zabrana odgovornom licu da vrši određene delatnosti.

Članom 14. Zakona, propisano je da je prekršajno odgovoran ko na javnom mestu neovlašćeno nudi, prodaje ili preprodaje ulaznice za kulturne, sportske i druge priredbe i manifestacije, za šta je propisana novčana kazna ili kazna rada u javnom interesu.

U drugom stavu ovog člana, kao teži oblik vršenja prekršaja propisano je neovlašćeno organizovanje ili omogućavanje preprodaje ulaznica, za šta je propisana novčana kazna ili kazna rada u javnom interesu.

U trećem stavu ovog člana, za vršenje prekršaja iz ovog člana, propisana je odgovornost pravnog lica, preduzetnika, odnosno odgovornog lica.

Pored kazni pravnom licu, preduzetniku, odgovornom licu u pravnom licu i fizičkom licu se mogu izreći zaštitne mere zabrana vršenja određenih delatnosti, zabrana pravnom licu da vrši određene delatnosti i zabrana odgovornom licu da vrši određene delatnosti.

Članom 15. Zakona, propisano je da je prekršajno odgovoran ko se bavi vračanjem, proricanjem sudbine, tumačenjem snova ili sličnim obmanjivanjem na način kojim uznemirava građane ili narušava javni red i mir, za šta je propisana novčana kazna ili kazna rada u javnom interesu.

Članom 16. Zakona, propisano je da je prekršajno odgovoran ko se odaje prostituciji ili ko ustupa prostorije radi prostitucije, za šta je propisana novčana kazna ili kazna zatvora.

U drugom stavu ovog člana, propisana je prekršajna odgovornost lica koje ustupa prostorije radi prostitcije maloletnom licu, za šta je propisana kazna zatvora.

Članom 17. Zakona, propisano je da je prekršajno odgovoran ko na javnom mestu paljenjem raketa ili drugog zapaljivog ili eksplozivnog materijala (petarde i sl.) narušava javni red i mir ili ugrožava sigurnost građana, za šta je propisana novčana kazna ili kazna rada u javnom interesu.

U drugom stavu ovog člana, propisana je prekšajna odgovornost lica koje na javnom mestu puca iz vatrenog ili drugog oružja i time narušava javni red i mir, za šta je propisana novčana kazna ili kazna zatvora. U slučaju da se vršenjem ove radnje stiču elementi nekog od propisanih krivičnih dela, isključena je prekršajna odgovornost. Treba imati u vidu da se za vatreno ili drugo oružje može koristi municija koja nema projektil, i da se korišćenjem takve municije ne može učiniti neko od propisanih krivičih dela, ale se može naruštiti javni red i mir.

U trećem stavu kaznom zatvora sankcionisanje je vršenje ovog prekršaja u grupi od tri i više lica.

Članom 18. Zakona, propisana je prekršajna odgovornost lica koje neovlašćeno prikuplja dobrovoljne priloge ili lica koje u toku prikupljanja dobrovoljnih priloga ugrozi spokojstvo građana ili naruši javni red i mir, za šta je propisana novčana kazna ili kazna rada u javnom interesu. Neovlašćeno prikupljanje u smislu ovog zakona je svako prikupljanje dobrovoljnih priloga o kome nije obavešten nadležni organ.

U drugom stavu ovog člana, propisana je odgovornost organizatora neovlašćenog prikupljanja dobrovoljnih priloga, vršenje ovog prekršaja u grupi od tri i više lica ili korišćenje dece i maloletnika za prikupljanje dobrovoljnih priloga, za šta je propisana novčana kazna ili kazna zatvora.

U trećem stavu ovog člana, za vršenje prekršaja iz ovog člana., propisana je odgovornost pravnog lica, preduzetnika, odnosno odgovornog lica.

Članom 19. Zakona, propisano je da je prekršajno odgovoran ko u obavljanju ugostiteljske ili druge uslužne delatnosti propusti da o narušavanju javnog reda i miru u ovim objektima obavesti policiju radi uspostavljanja narušenog javnog reda i mira, za šta je propisana novčana kazna.

 U drugom stavu ovog člana, za vršenje prekršaja iz stava 1, propisana je odgovornost pravnog lica, preduzetnika, odnosno odgovornog lica.

Članom 20. Zakona, propisano je da je prekršajno odgovoran ko u obavljanju umetničke, ugostiteljske ili druge delatnosti, korišćenjem muzičkih instrumenata, radio i televizijskih prijemnika i drugih zvučnih uređaja, kao i mehaničkih izvora buke i zvučnih signala, preko dozvoljene jačine koja je uređena propisima o zaštiti životne sredine od buke, naruši javni red i mir, za šta će se kazniti novčanom kaznom. Zakonom o zaštiti od buke u životnoj sredini ("Službeni glasnik RS" br. 36/09, 88/10), propisane zaštitne i druge mere koje se preduzimaju radi zaštite od buke, kao i organi koji su nadležni za sprovođenje ovog zakona.

U drugom stavu ovog člana, za vršenje prekršaja iz stava 1, propisana je odgovornost pravnog lica, preduzetnika, odnosno odgovornog lica.

Članom 21. Zakona, propisano je da je prekršajno odgovoran ko pri prometu alkoholnih pića koja se troše na mestu prodaje, prodaje alkoholno piće licu pod očiglenim uticajem alkohola ili maloletnom licu koje nije navršilo 16 godina života, za šta će se kazniti novčanom kaznom.

U drugom stavu ovog člana, za vršenje prekršaja iz stava 1, propisana je odgovornost pravnog lica, preduzetnika, odnosno odgovornog lica.

Članom 22. Zakona, propisano je da je prekršajno odgovoran ko na javnom mestu uvredi službeno lice nadležnih organa u vršenju službene dužnosti, za šta će se kazniti novčanom kaznom ili kaznom zatvora.

Postojećim Zakonom o javnom redu i miru, ova radnja, kao najčešća prilikom ometanja službenih lica propisana je kao krivično delo.

Imajući u vidu složenost i dugotrajnost krivičnog postupka, kao i posledicu koja se ovom radnjom prouzrokuje, dekriminalizacijom ove radnje, obezbeđuje se efikasnost i ekonomičnost postupka i postupanja pravosudnih organa u izricanju propisane sankcije.

Članom 23. Zakona, propisano je krivično delo Ometanja službenog lica u vršenju službene dužnosti, koje se u osnovnom stavu sastoji iz radnje pretnja, pokušaja napada ili napada na službeno lice i ometanje službenog lica u vršenju službene dužnosti na drugi način, za šta je propisana kazna zatvora od šest meseci do dve godine.

U drugom stavu ovog člana, kao teži oblik vršenja ovog krivičnog dela je pretnja upotrebom oružja, mašanje za oružje, ili nanošenje lakih telesnih povreda službenom licu, za šta je propisana kazna zatvora od jedne do pet godina.

U trećem stavu ovog člana, ka najteži oblik vršenja ovog krivičnog dela je radnja potezanja oružja, upotreba oružja ili nanošenje teških telesnih povreda službenom licu, za šta je propisana kazna zatvora od tri do deset godina.

Članom 24. Zakona, propisano je da će službena lica nadležnih organa privremeno oduzeti predmete koji su upotrebljeni za izvršenje prekršaja ili su pribavljeni ili nastali izvršenjem prekršaja.

Članom 25. Zakona, predviđeno je da se pored kazni učiniocima prekršaja mogu izreći i zaštitne mere utvrđene, u tom članu, a saglasno Zakonu o prekršajima.

Članom 26. Zakona, propisano je da se imovinska korist stečena vršenjem prekršaja oduzima.

Članom 27. Zakona, predviđeno je da stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o javnom redu i miru("Sl. glasnik RS", br. 51/92, 53/93, 67/93, 48/94, 101/2005 - dr. zakon i 85/2005 - dr. zakon).

Članom 28. Zakona, predviđeno je da zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije".

IV. FINANSIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA SPROVOĐENJE ZAKONA

Za sprovođenje ovog zakona predviđena su sredstva u okviru budžetskih sredstava koja se redovno odobravaju za potrebe Ministarstva unutrašnjih poslova i u okviru limita utvrđenog fiskalnom strategijom.

Izvor: Press služba Skupštine Srbije, 31.12.2015.