Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLUŽBENOJ I JAVNOJ UPOTREBI JEZIKA I PISAMA: Obavezna komunikacija ćirilicom u pravnom prometu, u nazivima preduzeća njihovih središta i delatnosti, kao i na deklaracijama, potvrdama i računima


Ko se ne bude pridržavao slova novog zakona koji apsolutni primat daje ćirilici, očekuju ga paprene kazne, čak i do milion dinara.

Izmene i dopune Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisama ("Sl. glasnik RS", br. 45/91, 53/93, 67/93, 48/94, 101/2005 - dr. zakon, 30/2010, 47/2018 i 48/2018 - ispr.), koje je predložilo Ministarstvo kulture i informisanja, treba uskoro da stignu na javnu raspravu, ali i pre toga uzburkale su stručnu javnost jer mnogi smatraju da je previše restriktivan. Latinica je definisana kao pomoćno pismo, nad kojim ćirilica uvek mora da ima prednost.

Izmene predviđaju da je ćirilicom obavezna komunikacija u pravnom prometu, u nazivima preduzeća njihovih središta i delatnosti, kao i na deklaracijama, potvrdama i računima.

Državni i pokrajinski organi moraće da komuniciraju isključivo na ćirilici kao i obrazovne ustanove i mediji čiji osnivač je država ili imaju državni kapital. Javna preduzeća, ustanove i preduzeća sa većinskim državnim kapitalom, kao i profesionalna i strukovna udruženja koja predstavljaju svoju oblast na nacionalnom i međunarodnom nivou, takođe će koristiti isključivo ćirilicu.

Vladimir Kopicl, pesnik, esejista i prevodilac iz Novog Sada, kaže da pošto pripada ovom kulturnom regionu jeste pristalica upotrebe ćirilice, sa druge strane smatra da ta odluka treba da ostane slobodna volja svakog pojedinca.

- Jaka regulativa jezika u ovom smeru mogla bi da izazove i privredne šokove, što nikom ne bi bilo korisno. Zakon treba poštovati, ali on ne sme da deluje previše restriktivno. Ćirilica neće nestati, moguće samo oni koji njome pišu. Ali ovo mi liči kao da se sada mi bavimo pitanjem ko će pre da izumre mi ili dinosaurusi - kaže Kopicl.

 Ako izmene budu usvojene, biće moguće favorizovati ćirilicu. To je suprotno Ustavu Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006) koji u članu 21 izričito zabranjuje svaku diskriminaciju.

Ranko Bugarski, lingvista i redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu, smatra da je naš suštinski problem nedopustivo visok procenat funkcionalno nepismenih ljudi, udružen sa veoma niskim nivoom jezičke kulture kod velikog dela stanovništva. Zbog toga je "mnogo lakše organizovati povremene kampanje za zaštitu ćirilice nego se sistematski i ozbiljno baviti pitanjima jezičke i obrazovne politike".

Kako dodaje, prisilne mere nikada nisu donele očekivane rezultate, pogotovo ne u postupanju s jezikom, te ni ove nemaju velike šanse da zažive.

- Koliko ovo pismo nije ugroženo dovoljno vam govore dve činjenice: Ustavom je zaštićeno kao prvo pismo u našoj zemlji i ne možete završiti osnovnu školu ako ne znate ćirilicu - zaključuje Bugarski.

Izvor: Vebsajt Blic, A. Latas, 02.08.2018
Naslov: Redakcija