Preporuke sadržane u rezolucijama koje je prošle nedelje usvojila Parlamentarna skupština Saveta Evrope, a po kojima bi trebalo dati pravo glasa na lokalnim izborima izbeglicama i migrantima koji u zemlji prihvata borave duže od pet godina, u našoj zemlji su zasada neprimenljive.
Kako je potvrdio prof. Bogoljub Milosavljević sa Pravnog fakulteta Univerziteta "Union", Ustav Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006 - dalje: Ustav) kaže da u izbornom postupku ne može da učestvuje niko ko nema naše državljanstvo. To znači da je protivustavna i odredba da oni mogu biti birani ili se udruživati u političke organizacije, što Savet Evrope takođe sugeriše.
- Sa prijemom u EU moraćemo da prihvatimo i evropski standard po kom je moguće da stranci glasaju na lokalnim izborima ukoliko imaju prebivalište na toj teritoriji. U tom slučaju menjaćemo Ustav - kaže Bogosavljević.
I ministar odbrane ima primedbe na sugestije iz evropske rezolucije:
- Za nas je neprihvatljivo da se na taj način nameću rešenja i da se tako menja politička struktura zemalja koje su pružile utočište ljudima u nevolji. -
Komesar za izbeglice i migracije Vladimir Cucić zasada ne brine previše zbog sugerisanih rezolucija jer se migranti u Srbiji ne zadržavaju predugo:
- Naš zakon je jasan u tome šta nudi, samo još da vidimo ko će da ostane dovoljno dugo da stekne državljanstvo, a time i pripadajuća prava. -
U četiri rezolucije Parlamentarna skupština SE, pored navedenog, traži da zemlje članice ubrzaju proceduru za dodeljivanje azila, da zakonom sankcionišu diskriminaciju migranata, da omoguće tražiocima azila da pristupe tržištu rada čak i pre završetka procedure za dobijanje azila, da im se olakša davanje komercijalnih mikrokredita. Na listi očekivanja su i bolji uslovi prihvata za najbolje studente i istraživače iz neevropskih zemalja, sa predlogom atraktivnih radnih mesta i lakše nostrifikacije diploma.
PSSE ohrabruje migrante i da, osim učešća u aktivnostima političkih partija, uzmu učešće i u radu sindikata i formiranju organizacija migranata.
Neke od preporuka Srbija već ima implementirane u zakonodavstvo. Svaka osoba koja je aplicirala za azil ima pravo devet meseci od aplikacije da konkuriše na tržištu rada. Takođe, osnovci i srednjoškolci imaju pravo da pohađaju nastavu. Podataka o tome da je neki azilant dobio posao nema, a 30-100 dece je tokom upravo završene školske godine, stalno ili sporadično, sedelo u školskim klupama.
Problem je, kaže Radoš Đurović iz Centra za zaštitu i pružanje pomoći tražiocima azila, to što je od 3.000 ljudi koji su izrazili nameru da zatraže azil, samo njih 100 za prvih pet meseci ove godine to i uspelo. Nijednom azil nije odobren. I broj dece uključen u školu je mali.
- Najveći problem je, ipak, nedostatak specijalne lične karte, koju preporučuje PSSE - kaže Đurović.
- Bez nje ljudi ne mogu da ostvare zdravstvenu zaštitu, socijalnu pomoć, ne mogu legalno da dižu novac, prijave kriminal... I za nas je nebezbedno da ne znamo ko nam je tu.
Izvor: Vebsajt Novosti, E. V. N., 30.06.2017.