Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

REZOLUCIJE PARLAMENTARNE SKUPŠTINE SAVETA EVROPE O IZBEGLICAMA I MIGRANTIMA: Preporuke SE, a po kojima bi trebalo dati pravo glasa na lokalnim izborima izbeglicama i migrantima koji u zemlji prihvata borave duže od pet godina, u Srbiji su zasada neprimenljive. Ustav RS propisuje da u izbornom postupku ne može da učestvuje niko ko nema naše državljanstvo. To znači da je protivustavna i odredba da oni mogu biti birani ili se udruživati u političke organizacije, što Savet Evrope takođe sugeriše. Traži se da zemlje članice ubrzaju proceduru za dodeljivanje azila, da zakonom sankcionišu diskriminaciju migranata, da omoguće tražiocima azila da pristupe tržištu rada čak i pre završetka procedure za dobijanje azila, da im se olakša davanje komercijalnih mikrokredita. Na listi očekivanja su i bolji uslovi prihvata za najbolje studente i istraživače iz neevropskih zemalja, sa predlogom atraktivnih radnih mesta i lakše nostrifikacije diploma


Preporuke sadržane u rezolucijama koje je prošle nedelje usvojila Parlamentarna skupština Saveta Evrope, a po kojima bi trebalo dati pravo glasa na lokalnim izborima izbeglicama i migrantima koji u zemlji prihvata borave duže od pet godina, u našoj zemlji su zasada neprimenljive.

Kako je potvrdio prof. Bogoljub Milosavljević sa Pravnog fakulteta Univerziteta "Union", Ustav Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006 - dalje: Ustav) kaže da u izbornom postupku ne može da učestvuje niko ko nema naše državljanstvo. To znači da je protivustavna i odredba da oni mogu biti birani ili se udruživati u političke organizacije, što Savet Evrope takođe sugeriše.

- Sa prijemom u EU moraćemo da prihvatimo i evropski standard po kom je moguće da stranci glasaju na lokalnim izborima ukoliko imaju prebivalište na toj teritoriji. U tom slučaju menjaćemo Ustav - kaže Bogosavljević.

I ministar odbrane ima primedbe na sugestije iz evropske rezolucije:

- Za nas je neprihvatljivo da se na taj način nameću rešenja i da se tako menja politička struktura zemalja koje su pružile utočište ljudima u nevolji. -

Komesar za izbeglice i migracije Vladimir Cucić zasada ne brine previše zbog sugerisanih rezolucija jer se migranti u Srbiji ne zadržavaju predugo:

- Naš zakon je jasan u tome šta nudi, samo još da vidimo ko će da ostane dovoljno dugo da stekne državljanstvo, a time i pripadajuća prava. -

U četiri rezolucije Parlamentarna skupština SE, pored navedenog, traži da zemlje članice ubrzaju proceduru za dodeljivanje azila, da zakonom sankcionišu diskriminaciju migranata, da omoguće tražiocima azila da pristupe tržištu rada čak i pre završetka procedure za dobijanje azila, da im se olakša davanje komercijalnih mikrokredita. Na listi očekivanja su i bolji uslovi prihvata za najbolje studente i istraživače iz neevropskih zemalja, sa predlogom atraktivnih radnih mesta i lakše nostrifikacije diploma.

PSSE ohrabruje migrante i da, osim učešća u aktivnostima političkih partija, uzmu učešće i u radu sindikata i formiranju organizacija migranata.

Neke od preporuka Srbija već ima implementirane u zakonodavstvo. Svaka osoba koja je aplicirala za azil ima pravo devet meseci od aplikacije da konkuriše na tržištu rada. Takođe, osnovci i srednjoškolci imaju pravo da pohađaju nastavu. Podataka o tome da je neki azilant dobio posao nema, a 30-100 dece je tokom upravo završene školske godine, stalno ili sporadično, sedelo u školskim klupama.

Problem je, kaže Radoš Đurović iz Centra za zaštitu i pružanje pomoći tražiocima azila, to što je od 3.000 ljudi koji su izrazili nameru da zatraže azil, samo njih 100 za prvih pet meseci ove godine to i uspelo. Nijednom azil nije odobren. I broj dece uključen u školu je mali.

- Najveći problem je, ipak, nedostatak specijalne lične karte, koju preporučuje PSSE - kaže Đurović.

- Bez nje ljudi ne mogu da ostvare zdravstvenu zaštitu, socijalnu pomoć, ne mogu legalno da dižu novac, prijave kriminal... I za nas je nebezbedno da ne znamo ko nam je tu.

Izvor: Vebsajt Novosti, E. V. N., 30.06.2017.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija