Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

IZRAĐEN NACRT ZAKONA O IZMENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU: PRAVO NA PREVREMENU STAROSNU PENZIJU, PROMENA USLOVA ZA STICANJE PRAVA NA STAROSNU PENZIJU U POGLEDU GODINA żIVOTA ZA OSIGURANIKA żENU SA 60 NA 65 GODINA żIVOTA, PRAVO SE STIčE NAVRšENJEM NAJMANJE 40 GODINA STAżA OSIGURANJA I NAJMANJE 60 GODINA żIVOTA


Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja (dalje: Predlagač propisa) izradilo je Nacrt zakona o izmenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (dalje: Nacrt zakona). U toku je proces prikupljanja mišljenja od strane državnih organa.

Nacrt zakona, pre svega, vraća definiciju osiguranika poljoprivrednika iz 2003. godine, a koja se faktički primenjuje, jer je važeća definicija, prema oceni predlagača propisa, neprimenljiva. Suštinska razlika je u tome što su definicijom, koja u praksi nije zaživela, bili obuhvaćeni svi članovi poljoprivrednog domaćinstva, a finansijski nisu bili u mogućnosti da svi uplaćuju doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje. Zbog toga, predloženo je da se poljoprivrednom domaćinstvu finansijski olakšava izvršavanje obaveze uplate doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje na način što je propisano da je obavezno osigurani nosilac poljoprivrednog domaćinstva i nosilac porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, odnosno najmanje jedan član domaćinstva, porodičnog poljoprivrednog gazdinstva ili mešovitog domaćinstva, dok se ostali članovi domaćinstva, porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, odnosno mešovitog domaćinstva, mogu osigurati pod uslovima propisanim važećim zakonom.

Predloženim odredbama propisuje se, za slučaj starosti, pored prava na starosnu penziju, i pravo na prevremenu starosnu penziju kao jedno od prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja, kao i promena uslova za sticanje prava na starosnu penziju u pogledu godina života za osiguranika ženu sa 60 na 65 godina života. Izuzetno od ovog rešenja, predviđena je postepena promena uslova za osiguranika ženu koja navrši najmanje 15 godina staža osiguranja za po šest meseci na godišnjem nivou, počev od 2015. do 2020. godine, odnosno za po dva meseca na godišnjem nivou, počev od 2021. do 2032. godine. Na ovaj način izjednačavaju se uslovi za sticanje prava na starosnu penziju osiguranika muškarca i osiguranika žene.

Što se tiče uslova za ostvarivanje prava na prevremenu starosnu penziju, predloženo je da se ovo pravo stiče navršenjem najmanje 40 godina staža osiguranja i najmanje 60 godina života, s tim što je, do navršenja navedenih uslova, utvrđen prelazni period (od 2015. do 2023. godine za muškarce, odnosno do 2024. godine za žene), tokom koga se definiše postepeno povećanje važećih uslova u pogledu godina života i godina staža osiguranja, koji se povećavaju za šest, odnosno osam meseci na godišnjem nivou. Pored toga, u pogledu utvrđivanja visine prevremene starosne penzije, propisuje se umanjenje prevremene starosne penzije za 0,34% za svaki mesec ranijeg ostvarivanja starosne penzije, u odnosu na opštu starosnu granicu, s tim što se utvrđuje limit umanjenja, odnosno ova penzija umanjuje se najviše do 20,4%. U pogledu uslova koji se odnose na primenu umanjenja prevremene starosne penzije i ovde je utvrđen isti prelazni period, odnosno postepeno se podiže starosna granica za osiguranika ženu, od 2015. do 2032. godine.

Nacrtom zakona je, takođe, propisan dodatni uslov za snižavanje starosne granice za sticanje prava na starosnu penziju za osiguranike koji rade na radnim mestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, jer se utvrđuje da je neophodno navršiti najmanje 2/3 staža na tim radnim mestima, u odnosu na ukupan staž osiguranja koji ovaj osiguranik ima. Takođe, za određene kategorije osiguranika (MUP, BIA, policija, vojska i dr.) propisano je da radna mesta i poslovi za određene kategorije osiguranika ne mogu biti administrativno-tehnička radna mesta odnosno poslovi, već samo poslovi na kojima je rad naročito težak, opasan i štetan za zdravlje, odnosno poslovi na kojima je obavljanje profesionalne delatnosti ograničeno navršenjem određenih godina života ili zbog prirode i težine posla, gde fiziološke funkcije opadaju u toj meri da onemogućavaju njihovo dalje uspešno obavljanje. S tim u vezi, propisan je rok za usaglašavanje pravilnika o utvrđivanju radnih mesta na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem za te kategorije, koji iznosi 90 dana od dana stupanja na snagu predloženih zakonskih rešenja. Pored toga, u skladu sa povećanjem uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, u pogledu godina života, utvrđuje se i ubrzana dinamika (za dva meseca na godišnjem nivou), povećanja ovog uslova za navedene osiguranike, u odnosu na dinamiku u važećim normama, što praktično znači da se starosna granica povećava za dva, četiri, šest, odnosno osam meseci. Utvrđena dinamika povećanja uslova u pogledu godina staža osiguranja ostaje nepromenjena.

Predloženo je i da se osiguraniku ženi uračunava u poseban staž vreme u trajanju od šest meseci, koja je rodila jedno dete, odnosno godinu dana, koja je rodila dvoje dece, s tim da se ova odredba primenjuje počev od 1.1.2032. godine.

Predložena je i odredba kojom se izjednačava kvalitet penzijskog staža od 40 do 45 godina, s tim što penzijski staž iznad 45 godina, ne ulazi u određivanje visine penzije.

Predloženo je i da se korisniku porodične penzije ne obustavlja isplata porodične penzije u slučaju kada ostvaruje ugovorenu naknadu na mesečnom nivou u iznosu nižem od najniže osnovice, važeće u momentu uplate doprinosa, odnosno briše se ograničenje iznosa od 50%.

Kao i do sada, korisnik starosne penzije koji se zaposli na teritoriji Republike, odnosno obavlja samostalnu delatnost po osnovu koje je obavezno osiguran na teritoriji Republike, ima pravo po prestanku tog zaposlenja odnosno obavljanja te samostalne delatnosti, na ponovno određivanje penzije ako je bio u osiguranju najmanje godinu dana. Međutim, predloženo je da se korisniku prava utvrđuje povoljniji iznos penzije. Takođe, utvrđuje se izjednačavanje korisnika starosne penzije koji se zaposle na našoj teritoriji i u inostranstvu.

Nacrtom zakona je predviđeno i smanjenje broja članova upravnog odbora Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, te brisanje nadzornog odbora kao organa Fonda.

Konačno, propisuje se da predložena zakonska rešenja stupaju na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku Republike Srbije", i da će se primenjivati od 1.1.2015. godine. Odredba koja uređuje da se osiguraniku ženi uračunava u poseban staž vreme u trajanju od šest meseci, koja je rodila jedno dete, odnosno godinu dana, koja je rodila dvoje dece, primenjivaće se počev od 1.1.2032. godine.

U obrazloženju Nacrta zakona, predlagač propisa je naveo da se, s obzirom na izuzetan značaj ponuđenih zakonskih rešenja, a posebno imajući u vidu činjenicu da bi njihova primena imala efekte, ne samo u oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja, već i u oblasti ukupne privrede, kao i da bi nedonošenje ovog zakona po hitnom postupku moglo da proizvede posledice na rad organa i organizacija, predlaže da se ovaj zakon donese po hitnom postupku.

Izvor: Redakcija, 2.7.2014.