Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

USPOSTAVLJANJE JEDINSTVENOG TRGOVINSKOG REŽIMA SRBIJE I EVROAZIJSKE EKONOMSKE UNIJE: POTPISIVANJEM SPORAZUMA TREBALO BI DA SE STVORE USLOVI ZA BESCARINSKI IZVOZ SIREVA, šEćERA I DRUGIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA NA TRżIšTE ZEMALJA čLANICA EVROAZIJSKOG EKONOMSKOG SAVEZA


Odluka šefova država članica Evroazijskog ekonomskog saveza da počnu pregovore o uspostavljanju jedinstvenog trgovinskog režima sa Srbijom, našoj privredi otvara tržište od 182 miliona ljudi i mogućnost za nove investicije u zemlji. Stručnjaci smatraju da je to dobra vest za Srbiju. Ipak, takva odluka otvara pitanje: Koliko smo spremni da tu prednost iskoristimo, ali i gde možemo da prepoznamo interes?

Imajući u vidu da Srbija već ima sporazum o slobodnoj trgovini sa Rusijom, Kazahstanom i Belorusijom, otvaraju se pregovori da bescarinski režim za robu iz Srbije bude proširen i na Jermeniju i Kirgiziju, koje su se kasnije pridružile tom savezu. Time se otvara mogućnost da se spisak robe oslobođene carine proširi sa 97 na 99 odsto.

Stoga se nameće i pitanje: Koliko smo spremni da iskoristimo sve prednosti tog sporazuma? Koordinator Centra za saradnju sa Rusijom u Privrednoj komori Srbije, Dejan Delić, kaže da se na tome već radi.

"Privredna komora Srbije svakodnevno edukuje naše kompanije u cilju njihovog boljeg pozicioniranja na stranim tržištima i internacionalizacije poslovanja", tvrdi Delić.

Delić kaže da će pregovori o unifikaciji trgovinskog režima osim za Srbiju povlastice doneti i za Evroazijsku uniju.

"Mi ćemo prema svim članicama Evroazijske ekonomske zajednice uputiti dodatan poziv za razmatranje mogućnosti investiranja u Srbiju. Investiranjem u Srbiju i dobijanjem proizvoda domaćeg porekla, njima se otvara tržište Evropske unije, Turske, EFTE i CEFTE", zaključuje Delić.

On podseća da je od prvih 10 izvoznika iz Srbije u Rusiju, osam kompanija sa kapitalom iz Evropske unije, i dodaje da je odluka članica Evroazijske ekonomske unije, dodatno zainteresovala i druge kompanije iz Evropske unije za ulazak na naše tržište.

Predsednici pet država koje čine Evroazijsku ekonomsku uniju odlučili su da otpočnu pregovore sa Srbijom o formiranju zajedničke zone slobodne trgovine. To bi trebalo da stvori uslove za bescarinski izvoz srpskog "Fijata", ali i sireva, šećera i drugih poljoprivrednih proizvoda. Uniju čine Rusija, Belorusija, Kazahstan, Jermenija i Kirgizija. Ugovor o slobodnoj trgovini već je potpisan sa Vijetnamom, a Unija pregovara sa Izraelom, Indijom, Egiptom i Iranom.

Sa tri članice Evroazijske ekonomske unije – Rusijom, Belorusijom i Kazahstanom – Srbija ima pojedinačne ugovore o slobodnoj trgovini, a sa Jermenijom i Kirgizijom o povlašćenom režimu trgovine.

Kada budu završeni najavljeni pregovori, novi ugovor potpisaće Srbija i Unija kao celina, saopšteno je posle sednice Vrhovnog saveta te organizacije u glavnom gradu Kazahstana.

"Ovo nije samo priča o 'Fijatu', ovo je priča o svim vrstama robe koja će se naći na bescarinskom režimu trgovine. Cilj je da zadržimo postojeći nivo liberalizacije – 99 odsto robe se nalazi na bescarinskom režimu. Drugi cilj je da povećamo, proširimo obim robe na 'Fijat', sireve i određene vrste poljoprivrednih proizvoda", rekao je Rasim Ljajić, ministar trgovine, turizma i telekomunikacija.

Dejan Delić iz Privredne komore Srbije kaže da se početak ali i završetak pregovora očekuje ove godine.

"Ne očekujemo ništa lošije, s obzirom na to da su uslovi da se oko 99 odsto proizvoda već plasira bez carine. PKS će tražiti dalju liberalizaciju sa Evroazijskom evropskom zajednicom, posebno sireva, duvana i šećera", rekao je Delić.

Ministar Ljajić ističe da je interes da se ti pregovori završe što pre, ali da to ne zavisi samo od Srbije.

"Situacija je čistija sa ove tri zemlje, osim Kazahstana, koji je imao otpor prema izvozu našeg 'Fijata'. Ostaju pregovori vezani za Kazahstan. Ruska Federacija i Belorusija verujem neće praviti posebne probleme. I ostaje druga vrsta problema, a to su ove dve zemlje koje treba da se usaglase sa ovom robom koja je bila na bescarinskom režimu", kaže Ljajić.

Sa Ruskom Federacijom, kao najznačajnijom članicom Evroazijske unije, Srbija u prva četiri meseca ove godine beleži 22 procenta veći izvoz nego 2015. godine u isto vreme. Očekuje se da ove godine izvoz premaši milijardu dolara iz 2013. i 2014. godine, a da 2017. godine, uz novi sporazum, bude i veći.

"Očekujemo milijardu i po, a naše skrivene želje su i preko dve milijarde", govori Delić.

Evropskoj uniji, tvrde, ne smetaju pregovori Srbije sa Evroazijskom ekonomskom unijom, a u Privrednoj komori kažu da im se, posle vesti o početku pregovora, javila poznata francuska kozmetička kompanija i raspitivala se o mogućnostima saradnje.

Izvor: RTV i RTS, 01.06.2016.
Izvod iz vesti, Naslov: Redakcija